Inter(net) liber 2020.

Ove jeseni 43. međunarodni sajam knjige Interliber, koji se tradicionalno održavao na Zagrebačkom velesajmu, zbog epidemioloških se mjera održao u novome formatu. Pandemija je organizatore Interlibera potaknula da sajam koji se trebao održati od 10. do 15. studenog odgode za sigurnija vremena. Ipak, osim što su organizatori najavili i novi termin na proljeće sljedeće godine, Interliber je ove jeseni postao i virtualan. Sajamske su aktivnosti preseljene na online platformu pod nazivom Knjiga svima i svuda, u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore te uz suorganizaciju Ministarstva kulture kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Ipak, sajamska je atmosfera zaživjela i diljem knjižara u Hrvatskoj – uz poštivanja epidemioloških mjera, mnogi su pohrlili uživati u mirisu knjige u svojim gradovima, što je platforma ZNK-a i ponudila, navodeći sve knjižare po gradovima u Hrvatskoj koje su sudjelovale u projektu. Ipak, odgoda Interlibera izdavačima je značila dodatan izazov na više razina. Bilo je potrebno misliti na sve segmente poslovanja ove jeseni; marketing, digitalnu prisutnost i nove oblike prodaje. Samim time postavlja se pitanje – kako održati čitateljsku publiku zainteresiranom, kako pridobiti novu publiku te na koji način doprijeti do domova ljudi? Organizatori su dali sve od sebe da sajam koji je odgođen prvi put u svojoj povijesti od osnutka 1977. ne zakine izdavače, ali ni čitateljsku publiku.

Sajamske su aktivnosti preseljene na online platformu Knjiga svima i svuda  u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore te uz suorganizaciju Ministarstva kulture i medija  i Grada Zagreba

Online trgovine
i Premium program

Platforma Knjiga svima i svuda funkcionira kao online trgovina u kojoj su kategorizirana po stranicama nakladnika predstavljena izdanja po sajamskim cijenama. Zajednica nakladnika i knjižara na taj je način omogućila jednostavan pristup do virtualnih trgovina čak 126 knjižara diljem Hrvatske u tek nekoliko klikova mišem – umjesto uobičajene šetnje paviljonima Velesajma. S obzirom na to da je sajamska atmosfera specifična i posebno draga svim ljubiteljima knjige, ove su godine nakladnici i organizatori imali veliku odgovornost pri pružanju djelića onoga što se na Interliberima dosad moglo doživjeti. Tako su uz same online trgovine pokrenuli tzv. Premium program – niz intervjua i predstavljanja izdanja domaćih autorica i autora u videoformatu. Osim što je program bilo moguće pregledati na YouTubeu, društvenim mrežama i samoj platformi, predstavljanja su bila emitirana i na programu HRT3 tijekom cijeloga sajamskog tjedna. U uvodnoj emisiji program su predstavili Ivica Prtenjača, hrvatski književnik i urednik, organizator i moderator nekih od emisija; Mišo Nejašmić, vijećnik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, te Slavko Kozina kao predsjednik HGK-a. Kozina je iz perspektive djelatnika nakladničke struke govorio o tome na koji su način odgovorili na ovogodišnju specifičnu situaciju: „U našoj branši kultura nije odvojena od prodaje. One se prožimaju. Mislim da smo odgovorili maksimalno kvalitetno: čitava priča odvija se pod tri riječi: odgovorno, hrabro i kreativno. Hrabro je bilo to napraviti u kratku vremenu, odgovorno smo napravili i kreativni koncept“, napominjući kako je važno ne zaboraviti da je Interliber od velike važnosti ne samo nakladnicima nego i piscima, prevoditeljima, tiskarama i marketinškim agencijama, čime su ovakvim projektom omogućili kvalitetu ne samo za posjetitelje i ljubitelje čitanja nego i za one s druge strane knjiškog štanda.

Premium program bio je podijeljen u nekoliko različitih kategorija, urednici kojih su bili Ivica Prtenjača, Kruno Lokotar i Sanja Baković. Zona ozona program je usredotočen na poeziju. Kroz kratke i jezgrovite videouratke uz čitanje poezije autora predstavljena je nekolicina hrvatskih recentnih autora poput Eveline Rudan, Marka Tomaša ili Miroslava Kirina. Program koji se ticao predstavljanja recentne hrvatske proze nazvan je Hitno, preporučeno: knjiga. Ivica Prtenjača u predstavljanju toga dijela programa izdvaja novi dugoiščekivani roman Zorana Ferića, Putujuće kazalište; zatim opsežno publicističko djelo Miroslava Akmadže o kardinalu Kuhariću – Franjo Kuharić kardinal i vlast te knjigu Diana Budisavljević autorice povjesničarke Nataše Mataušić. Osim navedenih program je predstavio i niz drugih autora koji su pridonijeli recentnoj hrvatskoj književnoj sceni, poput Danijela Žeželja, Ivane Bodrožić, Želimira Periša te Nade Gašić. Predstavljen je i premium-program knjiga za djecu i mlade pod zajedničkim naslovom Mali odmor, u kojem su se istaknule knjige Abeceda nevoljenih autorica Silvije Šesto i Vande Čižmek; Mrljek i Prljek, knjiga dlakavih priča o higijeni Jelene Pervan i Jelene Brezovac; te knjiga Romana Simića i Manuela Šumberca – Juraj i kako postaje velik.

Novi naslovi Matice hrvatske

Među izdavače čiji su novi naslovi privukli pozornost ubraja se i Matica hrvatska, koja je svoja izdanja ponudila u svojoj knjižari u Ulici Matice hrvatske 2 kraj Zrinjevca, kao i putem interneta. Posebnu pozornost privukao je Matičin prvi svezak Izabranih djela Ive Brešana, koji donosi najvažnije dramske tekstove domaćeg književnog klasika, a koji je priredio vrstan znalac Brešanova opusa Vinko Brešić. Među Matičinim novim izdanjima izdvajaju se i Antimodernisti Antoinea Compagnona, opsežna studija o antimodernoj tradiciji u francuskoj kulturi u posljednja dva stoljeća, koja će zbog intrigantne i aktualne teme i u domaćoj sredini zasigurno naći brojne čitatelje. Tu je i knjiški biser Libro od mnozijeh razloga, dubrovački zbornik iz 1520, pisan hrvatskom ćirilicom, knjiga sastavljena od raznovrsnih srednjovjekovnih tekstova, koju ju je u povodu 500. godine nastanka Matica objavila u kritičkom i faksimilnom izdanju, a priredio ju je Mateo Žagar.

Fraktura je ponudila izdanja koja su odjeknula kao dobar odgovor na pitanje s početka – „novo normalno“ nije omelo mnoge ljubitelje knjige, koji su ili odlazili u knjižare ili naručivali. Jedno od najistaknutijih Frakturinih izdanja jest, prigodno, knjiga Deset lekcija za svijet poslije pandemije Fareeda Zakrije, CNN-ova novinara. Na listi „Sajamskih top 5“ našla se i popularna ilustrirana knjiga U malu je uša đava Tisje Kljaković Braić, zatim svjetski popularan roman Normalni ljudi autorice Sally Rooney – koju Fraktura navodi kao „Sajamski top 1“. Naklada Ljevak potvrdila je kako je priprema za online Interliber započela i prije otkazivanja, ali i da su se trudili da publici nadomjeste sajamski duh kroz pristupačan sustav. „Odaziv je kupaca dobar i s tim smo dijelom jako zadovoljni. Online izdanje svakako odgovara mlađoj publici, koja će s ovom velikom zastupljenošću knjige u virtualnom svijetu, nadamo se, možda i češće posegnuti za knjigom, a i starijima, vjerujemo, online kupnja već neko vrijeme nije nikakav bauk, tako da očekujemo dodatnu popularizaciju knjige i čitanja.“ Od preporuka izdvajaju izdanja Bijelo se pere na devedeset, nagrađivani slovenski hit, zatim Ljudski rod Rutgera Bregmana te novo djelo autorice Linde Boström Knausgård, Dobrodošli u Ameriku. Ističu i ispovjedni roman Željka Ivanjeka, Dječak za zatvor.

Izdavačka kuća Disput slijedila je sličan put, pa su se i oni usredotočili na nove zakonitosti marketinga i prodaje. Ivan Tomašić, urednik u Disputu, rekao je da su bili spremni na takvu situaciju: „Već smo prije nekoliko mjeseci, u kontekstu prvog vala epidemije, fokus naših prodajnih aktivnosti premjestili online, a sada samo nastavljamo tim putem. Također, ulažemo i inicijalna sredstva u digitalni marketing (oglašavanje na Googleu i društvenim mrežama), što je zasigurno pridonijelo boljoj prodaji mrežne trgovine“ te dodaje: „Čitatelji očito ne zaziru od kupovanja knjiga preko interneta, no hoće li to popularizirati knjigu – vrijeme će pokazati.“

Sasvim je jasno da su se izdavači maksimalno potrudili kako bi se knjiga popularizirala i u internetskoj prodaji, a čitateljska publika ovoga je studenog imala sasvim nov doživljaj istraživanja i kupovanja knjiga. Pojava web-prodaje u pandemiji popularizirala se u mnogočemu – pa tako i u svijetu knjige, i pritom donijela vrlo pozitivne rezultate. Ipak, svi se mi knjigoljupci nadamo da ćemo već uskoro moći šetati paviljonima Velesajma, istraživati nove naslove i osjetiti korice i papir pod prstima, baš kao i svakog Interlibera dosad.