Promicati vrednote u medijima i javnosti sveta je dužnost

Tema prisutnosti, zaštite i promicanja vrednota u hrvatskim medijima bila je u središtu izlaganja i rasprava na jubilarnoj, desetoj Komunikološkoj školi Matice hrvatske (KŠMH) koja se održala od 14. do 18. listopada 2020. u gradu Korčuli. Matica hrvatska u suradnji s hrvatskim znanstvenicima i stručnjacima te uz financijsku potporu Grada Korčule i Grada Zagreba tim projektom odabranim studentima komunikologije i novinarstva omogućava izvanfakultetsko usavršavanje. Prva tri dana Škole ovogodišnje su polaznice imale priliku proširiti svoja znanja o vrijednostima u medijima, praktičnim radionicama unaprijediti vještine javnog nastupa te promišljati o povezanosti komunikacije i nacionalnog identiteta. Posljednji dan proveden na Korčuli iskorišten je za upoznavanje otoka, njegove kulturne i vjerske baštine studijskim putovanjem u Blato i Velu Luku.

Na svečanom je otvaranju Komunikološke škole gradonačelnik Korčule Andrija Fabris istaknuo kako je Korčula prepoznala vrijednost projekta Matice hrvatske i dodao da će mu i ubuduće davati potporu. Polaznicama i predavačima zaželio je uspješan rad i pozvao ih da vrijeme iskoriste i kako bi se upoznali s bogatom kulturnom ponudom grada Korčule. Na potpori i doprinosu gradu Korčuli i gradonačelniku Fabrisu zahvalio je u ime Matice hrvatske pročelnik Odjela za medije MH Igor Kanižaj, koji je zajedno s drugim voditeljem KŠMH Danijelom Labašem i tajnicom Jelenom Gazivodom predstavio program KŠMH.

Slijeva nadesno: prvi red – voditelji Komunikološke škole MH  Igor Kanižaj (pročelnik Odjela za medije MH) i Danijel Labaš (FHS), drugi red – Zrinka Planinčić (HKS), Jelena Gazivoda (tajnica KŠMH), Tajana Pavlović i Ivana Vukša (Fakultet hrvatskih studija), treći red – Lea Markovinović i Dunja Nekić (HKS), Ana Kukolja (FHS), četvrti red: Tereza Buconić (FPZG/Pravni fakultet), Valentina Kiseljak (FHS), peti red: Elizabeta Pinter (FHS) i Lucija Dorotić (HKS) / Snimio Danijel Crnek

Tema ovogodišnje Komunikološke škole, Vrednote u medijima i hrvatskom društvu, osobito je aktualna s obzirom na nisku razinu povjerenja u medije, koja stanovnike Hrvatske smješta otprilike na razinu prosjeka Europske Unije. Publika danas sve manje vjeruje medijima, pa i zbog toga što mediji vrlo često ne poštuju tradicionalne društvene vrednote, a posebno dostojanstvo svakoga čovjeka. Imajući to na umu, sveučilišni profesori Lana Ciboci (Edward Bernays – visoka škola za komunikacijski menadžment), Igor Kanižaj (Fakultet političkih znanosti) i Danijel Labaš (Fakultet hrvatskih studija) prvi dan Komunikološke škole posvetili su upoznavanju sudionica s temeljnim vrijednostima u medijima i na društvenim mrežama.

Skrivene vrednote
hrvatskog identiteta

Njihova su izlaganja bila posvećena novom medijskom okruženju u kojemu živimo, pitanju o tome ima li u medijima danas temeljnih vrednota kao što su istina, dobrota i ljepota (verum, bonum, pulchrum), te temi medijske kulture i prisutnosti vrednota na društvenim mrežama. Posebni je doprinos prvome danu KŠMH dala Ivana Petrović, nagrađivana novinarka i urednica na Novoj TV, koja je polaznicama govorila o svome bogatom novinarskom životnom putu, iskustvu koje je stjecala i načinima na koje nastoji očuvati vrednote u svome novinarskom radu svakoga dana. „Vrline u novinarstvu su hrabrost i poniznost, baš kao i u životu“, istaknula je inače rođena Korčulanka Ivana Petrović.

Drugi dan KŠMH započeo je posjetom lokalnim medijima grada Korčule i upoznavanjem s njezinim kulturnim i sakralnim blagom. Kako bi doživjele medije „iznutra“ polaznice su posjetile lokalni Radio Korčula, a polaznica KŠMH Zrinka Planinčić s Igorom Kanižajem sudjelovala je u jutarnjem programu, koji je bio posvećen ne samo Komunikološkoj školi nego upravo temi same Škole – to jest vrednotama u društvu, ali i aktualnim zbivanjima. Tijekom razgleda grada uz stručno vodstvo polaznice su se upoznale s mnogim pojedinostima o tome gradu koji krije brojne tajne i veliko bogatstvo u kulturnim institucijama, muzejima i sakralnim objektima. Poseban je naglasak u razgledu stavljen na upoznavanje s kulturnim i sakralnim tradicijama toga čudesnoga grada – s najstarijim poznatim pisanim statutom na ovim područjima, iz 1214. – koje Korčulani čuvaju i njeguju sve do danas.

Gradonačelnik Korčule Andrija Fabris i pročelnik Odjela za medije MH Igor Kanižaj / Izvor: KŠMH

Poslijepodnevni dio programa bio je posvećen praktičnome radu, a u njega je uveo komunikacijski stručnjak Franjo Skoko temom Kako komunicirati ideje u javnosti?. Potom su uslijedile dvije praktične radionice posvećene davanju izjave za medije i pripremi tematskoga govora u javnosti koje je snimao akademski snimatelj Danijel Crnek. Na temelju snimaka analizirani su nastupi svih polaznica, koje su uz stručnu analizu i savjete mogle osvijestiti sve pozitivne aspekte svojih nastupa i prepoznati u čemu još mogu poboljšati buduće javne nastupe. Suzbijanje i savladavanje treme, dobra i temeljita priprema, vježbanje govora i duboko disanje, postizanje ispravnog držanja tijela i ostavljanje dobroga prvog dojma, samo su neki od savjeta koje su polaznice dobile tijekom analize njihovih nastupa.

O vrednotama općenito, a i u medijima, treći se dan KŠMH govorilo u kontekstu nacionalnog identiteta. Mnoga istraživanja pokazala su da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja čiji nacionalni identitet nije prepoznat u svijetu. Unatoč tome, profesor Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti otkrio je skriveni potencijal Lijepe naše dodajući da Hrvatska treba graditi identitet na više elemenata, a ne samo na turizmu. Upravo bi te vrednote trebale biti temelj trenutno nepostojeće strategije stvaranja identiteta i brendiranja ne samo u hrvatskim medijima nego i u onim svjetskim.

Nakon izlaganja Bože Skoke slijedilo je predavanje o medijskoj kulturi i medijskom odgoju u praksi, o čemu je govorila Lana Ciboci, ističući da je na društvenim mrežama sve manje kulture, a sve više elektroničkog nasilja, koje je problem današnjice, čega roditelji i nastavnici često nisu svjesni, a nije ga svjesno ni društvo u cjelini. Profesorica Ciboci studentima je kroz primjere i projekte Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, koje su zajednički pokrenuli voditelji i neki polaznici KŠMH, ukazala na nužnost medijskog odgoja i obrazovanja, kako djece tako i roditelja, nastavnika i stručnih suradnika u školama, ali i starijih članova obitelji.

Odnosi s medijima. Kako se pripremiti za nastup u medijima? bio je naslov poslijepodnevnoga izlaganja profesora Igora Kanižaja koji je polaznicama kroz pozitivne i negativne primjere ukazao na tehnike uspješnog održavanja javnog nastupa, a profesor Danijel Labaš u radionici protumačio kako pisati za medije na primjeru pisanja za Matičin Vijenac.

Dostojanstvo čovjeka
kao temelj svih vrednota

Projekt Komunikološka škola ­Matica hrvatska provodi od 2008, ­omogućujući budućim medijskim djelatnicima osposobljavanje za najodgovornije zadaće u hrvatskom medijskom prostoru. Neki od prijašnjih polaznika Komunikološke škole danas se nalaze na vodećim položajima u akademskoj zajednici, korporacijama i medijima, a polaznice ovogodišnje desete generacije studentice su na Fakultetu političkih znanosti, Fakultetu hrvatskih studija i Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Jedan od specifičnih ciljeva ne samo ove, desete po redu Komunikološke škole, bilo je ukazati na današnji utjecaj medija na odnose i na vrednote u javnome prostoru te polaznice osposobiti da – koristeći se stečenim znanjima – i same u budućnosti budu sposobne razumjeti važnost i ulogu vrednota u društvu i zastupaju te vrednote u medijima i u javnosti.

Tomu su vodili i svi zaključci rasprava vođenih u svjetlu suvremenoga medijskog izvještavanja, posebno u kontekstu hrvatskih medija, u kojima su na prvo mjesto stavljene vrednote poštivanja ljudskoga dostojanstva, a onda i sve ostale koje proizlaze iz toga dostojanstva: sloboda i odgovornost i medija i publike, koja je danas i sama sustvaratelj mnogih (pa i medijskih) sadržaja, pravednost prema svim dionicima javnoga diskursa, solidarnost i supsidijarnost. S polaznicama se u raspravama govorilo o obvezi poštivanja istine i činjenica kao vrednota na kojima počiva medijska i novinarska etika, kao i o pravu na dobar glas, ugled i čast, pravu na intimu i privatnost (posebno na društvenim mrežama), na poštivanje izvora informacija i sve one teme koje definiraju kodeksi časti novinarske profesije u Hrvatskoj i u svijetu.

 „Da bi hrvatsko društvo moglo živjeti autentično, mora se izdići iznad tek formalnoga prihvaćanja i uvjereno prihvatiti etička načela i vrednote, nastojeći postići sporazum o poštivanju vrednota dostojanstva svake osobe, poštivanja temeljnih čovjekovih prava, prihvaćanja općega dobra kao cilja i kriterija što uređuje društveni život. Naime, sve su društvene vrednote povezane s dostojanstvom osobe i pospješuju istinski razvoj osobe, a svode se na bitne: istinu, slobodu, pravdu i ljubav, koje je potrebno širiti, djelotvorno predstavljati i zastupati u društvu, javnosti i medijima na korist svakome čovjeku“, poručili su organizatori, voditelji, predavači i polaznice 10. Komunikološke škole Matice hrvatske.