Oživljena glazbena baština

Franjo Krežma u povijesti je hrvatske glazbe zabilježen kao skladatelj koji je najkraće živio (smrt ga je pokosila prije devetnaestoga rođendana!), a uz to je bio i jedini koji je ostavio vrijedne skladbe napisane već u tinejdžerskoj dobi. Taj naš pravi vunderkind rođen je u Osijeku 1862, a djetinjstvo je proveo u Zagrebu. Nakon privatne poduke kod zagrebačkog učitelja Gjure Eisenhutha studirao je violinu na konzervatoriju u Beču, gdje je diplomirao 1875, sa samo trinaest godina.

Odmalena je sa starijom sestrom Ankom, poslije istaknutom pijanisticom (udanom Barbot), koncertirao diljem Hrvatske i po Europi te sjajnim izvedbama pobudio divljenje mnogih uglednih muzičara, između ostalog i Franza Liszta. Streloviti uspon karijere doveo ga je na mjesto koncertnog majstora orkestra Benjamina Bilsea, preteče današnje Berlinske filharmonije, na kojem je bio do prerane smrti u lipnju 1881.

Notno izdanje u nakladi je Društva za promicanje glazbe, plesa i glazbeno-scenske umjetnosti Hilarion u suradnji s umjetničkom organizacijom Pr©ject / Snimilo ZVONIMIR FERINA

Poduka iz kompozicije, harmonije i kontrapunkta, koju je dobio na konzervatoriju, bila je dovoljno temeljita da se Krežma već 1874. prima pera i piše svoja prva djela. Skladao je stotinjak djela, od skladbi za violinu i komorne glazbe do djela za orkestar, ali i za zbor te 46 popjevaka.

Nakon nekoliko izdanja Krežminih skladbi objavljenih u Beču vjerojatno još potkraj 19. stoljeća, njegova je glazba ponovno postala dostupna putem hrvatskih izdanja tek u posljednjih dvadesetak godina. Popijevke su, međutim, ostale u rukopisu te su se rijetke izvedbe i zvučni zapisi mogli osloniti samo na bečko izdanje dvanaest popjevaka (Zwölf Lieder).

I u muzikološkim vrednovanjima Krežmina opusa popijevke su bile u sjeni violinističkih i instrumentalnih skladbi, na što u knjizi Hrvatska umjetnička popijevka (2014) upozorava i Koraljka Kos te piše da Krežmine popijevke „osvajaju melodijskom invencijom i istančanom harmonijom“.

Novo notno izdanje, koje je priredila i uredila mezzosopranistica Nataša Antoniazzo, sadržava 25 popjevaka koje je Krežma skladao od 1874. do 1879. godine, a za decentno, gotovo bismo rekli starinsko oblikovanje izdanja zaslužna je Snježana Grbić. Odabrane su popijevke skladane na tekstovne predloške njemačkih autora kojih su stihove uglazbili i drugi skladatelji, poput Schuberta, Schumanna i Brahmsa te naših Livadića i Berse; to su Heine i Goethe te Nikolaus Lenau i Oscar von Redwitz.

Izdavači su Društvo za promicanje glazbe, plesa i glazbeno-scenske umjetnosti Hilarion te Umjetnička organizacija Pr@ject, zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture RH i Zaklade HAZU. Ovo je prvo izdanje koje je priredila Nataša Antoniazzo pa joj treba oprostiti manje propuste poput toga da nije navela gdje se čuvaju autografi koji su bili predložak za izdanje i odluke da zbog teško čitljiva Krežmina rukopisa na gotici preuzme tekstove pjesama iz objavljenih zbirki pjesama, dakle bez provjere je li Krežma ponešto mijenjao u tekstu.

Dvije su se linije događaja sa sretnim ishodom ispreplele na koncertnom predstavljanju ovog notnog izdanja, koje je bilo prava svečanost glazbe u Hrvatskom glazbenom zavodu 28. listopada. Prva je linija završetak ciklusa, koji je postigao ono čemu teže muzikologija i skrb za (glazbenu) baštinu općenito: izvorna građa iz ruku nasljednika došla je u javno pristupačan arhiv te nakon stručne redakture objavljena i tako tiskom dostupna svim zainteresiranima. Na takav su način oživjele i druge ostavštine u bogatom arhivu HGZ-a, npr. ostavštine Dore Pejačević, Borisa Papandopula i Blagoja Berse. U ovom slučaju riječ je o ostavštini Franje Krežme, koja je u HGZ dospjela 1999. i 2001. dobrotom ing. Fedora Vučetića, udovca Krežmine pranećakinje Renate Vučetić.

Druga je linija višegodišnje bavljenje Nataše Antoniazzo i pijanistice Mije Elegović opusom Franje Krežme, koje je 2018. rezultiralo uvrštavanjem dviju Krežminih popjevaka na njihov CD Das Kroatische Kunstlied (Hrvatska umjetnička popijevka), u izdanju njemačke kuće Bella Musica Edition. CD je pobudio i pozornost stručne javnosti, a jedan je kritičar zabilježio da Krežmine popijevke mogu stajati uz bok svojim velikim njemačkim uzorima. Lijepa je vijest da je ta izdavačka kuća već najavila objavljivanje novog CD-a upravo s popijevkama Franje Krežme u izvedbi naših umjetnica.

Na početku koncertnog predstavljanja u HGZ-u nazočne je pozdravila Tamara Jurkić Sviben, potpredsjednica HGZ-a, a o izdanju su govorili Davor Schopf, predsjednik društva Hilarion, te muzikologinja Zrinka Matić, koja je u izdanju sudjelovala s tekstom o Krežminim popijevkama. Potom je slijedio poseban umjetnički doživljaj – Nataša Antoniazzo i Mia Elegović prvi su put javnosti predstavile trinaest Krežminih popjevaka, dakle bila je to praizvedba, gotovo 150 godina nakon nastanka.

Nadahnuta izvedba obiju umjetnica, koje su uistinu uigran umjetnički tim, lijepa boja glasa pjevačice i uživljavanje u riječi pjesnika, uz uzornu klavirsku pratnju pružili su istinski užitak u Krežminoj glazbi.

I na kraju vrijedi zabilježiti da je ovo koncertno predstavljanje notnog izdanja bilo nastavak suradnje HGZ-a i jednog od izdavača, društva Hilarion, koje je nedavno doniralo HGZ-u niz svojih izdanja kao dar članovima i pomoć u financijskoj krizi. I umjetnice su sav prihod od ove koncertne promocije donirale za obnovu HGZ-a, što uz financijski iznos znači i gestu kojom mnogi glazbenici već mjesecima svojim nastupima pomažu obnovu te naše najstarije glazbene institucije.