Knjižničari PREPORUČUJU

Rachel Cusk, Lovorike 

Treći dio trilogije (Oris, Tranzit, Lovorike), koji se može čitati i zasebno jer događajni okvir zapravo ne ovisi o kronologiji. U sve tri knjige pripovjedačica, spisateljica, odlazi na književne susrete i na putu susreće ljude kojima postaje slučajnom sugovornicom. Pripovjedačica se pretvara u veliko uho, spremno saslušati drugoga uz veliku posvećenost duha i intelekta kojima ponire u ljudske dubine.

Izd. Vuković & Runjić, 2020.

Ona o sebi otkriva relativno malo, kao da ne dopušta da njezina emotivna stanja i karakter određuju promišljanja o svijetu i ljudima koji ulaze u njezin vidokrug. Daleko više intrigira je sve ono nevidljivo što pokreće ljude, čime objašnjava život kao takav. Autoričin stil, sazdan od suptilnih, besprijekorno složenih rečenica (pohvale prevoditeljici Vlatki Valentić), zrači otmjenošću, elegancijom i odmjerenošću. To je mirna, misaona proza koja osvaja ljepotom stila i dubokim, minucioznim uvidima koji proizlaze iz lucidna gledanja i slušanja ljudi i svijeta oko sebe. Čitajući ovu trilogiju, poželjela sam da nikada ne dođe kraju.

Ida Hegazi Høyer, Oprosti

Pripovjedačica, neimenovana dvadesetogodišnja djevojka, i Sebastian, mladić kojeg susreće na plaži, prepoznaju se i zaljubljuju na prvi pogled. Počinju živjeti zajedno, planiraju putovanje oko svijeta, vjenčanje…

Izd. Sandorf, 2020.

No postupno djevojka uočava mladićeva čudna iskliznuća iz stvarnosti, prešućivanja i laži, i to je uznemiruje. U napetoj i emotivno sugestivnoj priči, kroz dubinsku psihološku razradu likova, postupno se otkriva čitava pozadina Sebastianovih neshvatljivih ponašanja, njegove ranjene osobnosti koja se naočigled očajne djevojke u potpunosti raspada… Početak i kraj romana zaokružuje mladićevo samoubojstvo, koje izmučenu djevojku ostavlja bez obrane. Jezik i stil romana ima odlike poetskog (prev. Željka Černok), ujedno reže i secira stvarnost. Mlada norveška spisateljica za roman je dobila nagradu Europske Unije za književnost.

Ivan Krastev, Pandemija nostalgije: kako koronavirus mijenja Europu

Autor ovog eseja, uvaženi politolog, član upravnog odbora Europskog vijeća za vanjske poslove, kolumnist i urednik, bavi se društveno-političkim zbivanjima u kontekstu pandemije COVID-19.

Izd. TIM press, 2020.

Razmatra načine na koje su se pojedine vlade suočile s pandemijom i s kakvim posljedicama te reakcije njihovih građana. Postavlja i niz pitanja – jesu li uspješnije u nošenju s problemom autoritarne ili liberalne vlade, hoće li virus dovesti populiste na vlast, koliko su demokracija i ljudska prava ugroženi u posebnim okolnostima življenja, možemo li javno prosvjedovati kad se ne smijemo okupljati u većim grupama, kako se mijenja pojam nacije u okviru naputka „ostanite doma“, pomaže li pandemija ili odmaže globalizacijskim procesima. Prijevod Marka Marasa.