Kazalištem protiv korone

Ovogodišnji, 30. Marulićevi dani, jedna od najistaknutijih hrvatskih kazališnih manifestacija, a gotovo jedina potpuno posvećena hrvatskoj drami, održava se zahvaljujući velikom naporu svih sudionika u vrijeme pandemije koronavirusa, upravi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu, intendantu Srećku Šestanu, producentu i dramaturgu Jasenu Boki te, kako smo čuli na otvaranju, velikom zalaganju Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na čelu s ministricom Ninom Obuljen Koržinek, koja je na pozornici splitskoga HNK-a i dodijelila nagrade Marin Držić za 2019. u utorak, 20. listopada. Šesti put u osam godina nagradu Marin Držić, i ovaj put prvu, dobio je Dino Pešut, ove godine za dramu Granatiranje, koja spaja prostore i identitete Domovinskoga rata, ljubavne priče i potragu za smislom bavljenja kazalištem.

Ovogodišnja izbornica Marulićevih dana Gordana Ostović izabrala je gotovo mahom, s iznimkom jedine predstavnice neovisnoga teatra, Eurokazove zagrebačke predstave Gospoda Glembajevi, prema drami Miroslava Krleže, koju smo, u ključno promijenjenoj glumačkoj postavi, pogledali 21. listopada u Gradskom kazalištu mladih u Splitu, predstave institucionalnih, nacionalnih i gradskih kazališta.

Marulićevi dani započeli su, iznimno ove godine, u Zagrebu, 12. listopada, izvedbom predstave Tri sestre zagrebačkoga HNK-a, a autorski projekt Bobe Jelčića prema Čehovu predočio je inverziju žudnje za Moskvom u autoironičnom ključu. Jubilarno, trideseto održavanje Festivala hrvatske drame, posvećeno Radi Perkoviću, utemeljitelju Festivala, za koji je bio predviđen termin održavanja od 19. do 26. listopada (nakon pomaknutoga termina tradicionalno rezervirana za travanj), a zbog bolesti glumca kraj je pomaknut za kasniju jesen, okončat će također u Zagrebu, trima u Splitu neizvedenim predstavama Gradskoga dramskog kazališta Gavella, najvjerojatnije u Gradskom kazalištu Komedija, zbog nemogućnosti održavanja Gavellinih predstava u matičnom kazalištu oštećenome u potresu: Ciglom Filipa Šovagovića u režiji Krešimira Dolenčića, o sudbini mladih Hrvata u Domovinskom ratu, dramatizacijom Kiklopa Ranka Marinkovića u režiji Saše Anočića, o strahu i erosu pred rat i u Drugome svjetskome ratu, i Gospodom Glembajevima Miroslava Krleže o preljubima i korupcijskim skandalima u režiji Miroslava Međimorca. Zasad je nesigurna sudbina izvedbe predstave Nebo od gume u produkciji HNK-a u Varaždinu, odgođene zbog bolesti u ansamblu, nastale prema satiri Davora Špišića o kreditnim boljkama u režiji Aide Bukvić. Nismo uspjeli doznati zbog čega je od ovogodišnjih Marulićevih dana odustalo Kazalište Marina Držića iz Dubrovnika sa Sutonom Iva Vojnovića u režiji Ivice Boban.

Hrvatski kulturni dom na Sušaku, Rijeka, i Studio K Színház iz Budimpešte na velikoj su pozornici 19. listopada prikazali Memoria civitatis / Sjećanja gradova Kate Gyarmati u režiji Edvina Liverića, u kojoj ansambl na hrvatskom, mađarskom, talijanskom, francuskom i engleskom jeziku te na fiumanskome sintezom koreodramskoga, brehtijanskoga i angažiranoga teatra prikazuje sudbine ljudi i gradova u vrijeme migracija sa središtem u Rijeci kao odlazišnoj luci za New York.  S publikom na pozornici ansambl ZKM-a prikazao je predstavu Dobro je dok umiremo po redu prema drami Ivora Martinića, o odlascima mladih Hrvata u inozemstvo.

Na velikoj pozornici prvi je put svoj nagrađivani dramski tekst Domaši, o sudbini djece u dječjim domovima, izvela Anamarija Veselčić, 22. listopada,  a 23. listopada pogledali smo autorski projekt Tanje Miletić Oručević i ansambla Identitluk u režiji T. Miletić Oručević i izvedbi Studija za suvremene umjetnosti, HNK-a u Mostaru te Narodnoga pozorišta Mostar prema motivima zbirke eseja U ime identiteta Amina Maaloufa. Preostaje nam još pogledati Lepuricu Ane Prolić prema motivima Pigmaliona Georgea Bernarda Shawa, u produkciji HNK-a iz Splita u režiji Marija Kovača.

Prekrasni sunčani dani i pozitivna energija unatoč svemu „pomazili su“ i tradicionalne Dane Hvarskoga kazališta, koji su u organizaciji HAZU-a, Književnoga kruga Split i Hvarskoga kazališta održani u Hvaru od 21. do 24. listopada pod predsjedanjem akademika Borisa Senkera. Intrigantna tema, Sučeljavanja u hrvatskoj književnosti i kazalištu, okupila je u prostorima Hvarskoga kazališta niz teatrologa i umjetnika. Cvijeta Pavlović govorila je o sučeljavanjima u opusu Petra Hektorovića, Ivan Trojan o Milčinoviću i Ogrizoviću, Ivica Matičević o polemikama u književnom i kazališnom životu Nezavisne Države Hrvatske, Lucija Leman o uputama za čitanje svojega romana Republika Mu, a Almir Bašović o kontroverzama oko Andrića.

Teatrološke teme bile su fokusirane na sučeljavanje Sare Bernardt i hrvatskih glumica, o čemu je izlagala Lucija Ljubić, na kazališna sučeljavanja Ljube Babića iz rakursa Martine Petranović, na odnos Fabijana Šovagovića prema Branku Gavelli u interpretaciji Dubravke Crnojević-Carić, na sukob HNK-a i SEK-a u povodu otkazivanja Jerkovićeve režije Držića u izlaganju Borisa Senkera, na suprotstavljanje kazališne poetike Družine mladih, tj. Radovana Ivšića i Družine Coccolemocco Branka Brezovca iz rakursa Mire Muhoberac.

O imotskom karnevalu izlagala je Maja Lasić, o otvaranju Europske prijestolnice kulture Suzana Marjanić, o performansu Darija Juričana Dragana Vučić-Đekić, a o repertoaru kazališta na Hvaru Tahir Mujičić. Analizom kazališta i politike iz osobnog iskustva bavila se Ana Lederer, kazalištem i kritičarima Anđela Vidović, odnosom hrvatske drame i kazališta spram invalidnosti Kristina Peternai Andrić i Ivana Žužul, alternativnom kazališnom scenom u Požegi Vesna Vlašić, a Teodora Vigato i Matija Vigato lutkarskom predstavom i videoigrom. O lutkarstvu su govorili i Livija Kroflin, o režiji, nerežiji i antirežiji, i Igor Tretinjak, o utjecaju stranih lutkara na hrvatske lutkarske predstave za odrasle. Tatjana Ileš analizirala je borbu mišljenja na društvenim mrežama.

Velik obol Danima Hvarskoga kazališta dala su i druženja sudionika te umjetnička događanja, od obnovljene režije Marina Carića Šake zemje Jure Franičevića Pločara u izvedbi Hvarskoga pučkoga kazališta i pjesničke večeri posvećene Jakši Fiamengu do Taljenja Talije – pjesnici o kazalištu u izvođenju Luka Paljetka, Enesa Kiševića, Tahira Mujičića, Milana Lakoša, Zorana Kelave Žbore i Krune Carića, dan nakon rođendana Tonka Maroevića, koji je obilježio život i baštinu cijeloga otoka jednako kao i Marin Carić.

Ovogodišnja događanja u Splitu i na Hvaru bila su kazališna i teatrološka svečanost unatoč pandemiji i zastoju svijeta.