„Nada sadrži glagol koji vas lansira u budućnost“

Mjesec knjige već dugo obilježavaju i hrvatska i međunarodna događanja, koja su se ovoga listopada, zbog poznatih okolnosti, odvijala su u znatno drukčijim okolnostima.

Zagrebačke književne razgovore (ZKR), utemeljene potkraj šezdesetih godina 20. stoljeća, koji ugošćuju istaknute pisce, jezikoslovce, književne kritičare, prevoditelje i književne stručnjake iz zemlje i svijeta, Društvo hrvatskih književnika (DHK) tradicionalno organizira početkom listopada.

Zagrebački književni razgovori osim uživo,
prenosili su se i preko YouTube kanala / M. Kolman Maksimiljanović i V. Poljanec

Četrdeset i prve ZKR, osim uživo, publika je mogla pratiti i uz pomoć videoveze, kojom su se javili i neki sudionici na kanalu YouTube. U godini punoj strepnji i izazova zbog pandemije uzrokovane koronavirusom i potresima u Zagrebu, tematski su bili određeni naslovom Književnost i pamćenje.

Na Svečanom otvaranju ZKR-a 7. listopada pozdravnu riječ okupljenima su uputili izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zdravko Zima, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Vesna Bedeković, nedavno izabran predsjednik DHK-a Zlatko Krilić i predsjednik povjerenstva za ZKR Dubravko Jelačić Bužimski. Izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, državni tajnik Ivica Poljičak, naglasio je kako „u ovim izazovnim vremenima ne smijemo izgubiti iz vida važnost poticanja na razgovor u svakom segmentu života“.

Osmog listopada svoja su izlaganja predočili poznavatelji hrvatske književnosti iz inozemstva Maciej Czerwiński (Poljska), Kakvu istinu pamti fikcija?, Tihomir Glowatzky (Njemačka), Kultura pamćenja u romanima Nedjeljka Fabrija, Leszek Małczak (Poljska), o poljskom pamćenju o hrvatskoj kulturnoj baštini i prijevodima te sudionici iz Hrvatske Mirko Ćurić, o ulozi pamćenja u odnosu prema književnosti i vlasti u Marija Vargasa Llose i Ive Andrića, Svjetlan Lacko Vidulić, Književnost, pamćenje, zaborav: Peter Handke i Lahorka Plejić Poje, o Uplakanoj Hrvatskoj.

Jednako poticajan bio je i petak, 9. listopada, kad su svoje teme izlagali hrvatski sudionici Branko Ružić (Ujedinjeno Kraljevstvo), o nitima memorije od Prousta do Eliota, Jelena Šesnić, o Golom otoku kao „mjestu sjećanja“ u književnosti svjedočenja, Ivan Trojan, o kazališnim kritičarima Martinu Robotiću i Mirku Jirsaku, Igor Žic, s temom o Gabrieleu D’Annunziju i Rijeci: i Tomislav Žigmanov (Srbija), o sadržajima sjećanja na Domovinski rat u književnosti Hrvata u Vojvodini. Razgovore je znalački, s nizom književnih asocijacija, uključujući rasprave sudionika i publike, moderirao Miro Gavran. Za 10. listopada organizatori su predvidjeli subotnji izlet.

Ovogodišnji Razgovori ispunili su očekivanja, konkretizirajući početni tematski naslovni impuls kojim se poziva na promišljanje 2020. kao godine „u kojoj je kultura pomicala granice svoga uobičajenog djelovanja, a naslovnicom programske publikacije uputila na pamćenje razornog djelovanja potresa i štete nastale u prostorima DHK-a, koje je 22. ožujka zabilježila Maja Kolman Maksimiljanović“.

Dvanaestero sudionika DHK-a, mogli bismo reći, simbolično je istaknulo i 120 godina DHK-a te nastavak književnoga života na Trgu bana Josipa Jelačića 7.

Objavljivanjem predavanja i tekstova, koje je u Zagrebu dosad izložilo gotovo tisuću sudionika, „potiče se književni govor, ali i pisano pamćenje“.

Pisana izlaganja s ovogodišnjega ZKR-a objavit će se u časopisima Most i Republika DKH-a tijekom 2021. Uz predsjednika Jelačića Bužimskoga povjerenstvo za ZKR čine Miro Gavran, Jasna Horvat, Mladen Machiedo, Dino Milinović, Antun Pavešković i Cvijeta Pavlović.

Uživo, prateći snimljen videomaterijal i live streaming mogli smo, od 4. do 9. listopada u Rijeci i u Zagrebu, pratiti bogat program 19. Festivala europske kratke priče, uz pridružen prestižni britanski Hay Festival – Europa 28. U Luci različitosti čak tridesetak događanja i sudionika iz cijeloga svijeta veliku pozornost izazvao je projekt Europa 28 – žene o budućnosti Europe, potaknut istoimenom antologijom na hrvatskom, španjolskom i engleskom, koja donosi viziju budućnosti 28 kreativnih umova europskih spisateljica, znanstvenica, poduzetnica i umjetnica.

Treće listopadsko događanje, Frankfurtski sajam knjiga, otvoreno je virtualno, a poruku je među drugim gostima uputio i kanadski premijer Justin Trudeau, jer je Kanada trebala biti gost ovogodišnjega Sajma, što je odgođeno za 2021. Inauguracijski govor online održao je izraelski književnik David Grossman, govoreći o nadi: „To je imenica, ali sadrži glagol koji vas lansira u budućnost.“ Sajam je održan isključivo online, od 10. do 14. listopada, s čak 4400 online izdavača iz 110 zemalja. Direktor manifestacije Jürgen Boos nazvao je ovogodišnje izdanje „velikim eksperimentom“, a njemačka ministrica kulture Monika Grütters rekla je da njemačka vlada pomaže s 25 milijuna eura nakladnike, knjižare i sajmove u Frankfurtu i Leipzigu kako bi im pomogla da prežive korona-krizu.

Nadamo se da ćemo sljedeće godine na sva događanja ići bez korona-zaslona, uživajući u susretima s ljudima uživo i dodirujući i čitajući knjige, uz zagrljaj s književnom riječi i književnicima.