IZ OGRANAKA

Čitluk –

Ovogodišnji Susreti pod hrastom, manifestacija koju zajednički organiziraju OMH u Čitluku, Župa Čerin i Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, održani 12. rujna, posvećeni su velikom čovjeku broćanskog kraja, domoljubu, političaru i piscu Anti Belji. U okviru manifestacije slavljena je sv. Misa, predstavljena najnovija publikacija Ante Belje i sam autor.

Sudionici Susreta pod hrastom

Misno slavlje predvodio je fra Miljenko Mića Stojić, u suslavlju s akademikom fra Andrijom Nikićem i ostalim okupljenima koji su došli u Čerin čuti nešto više o Anti Belji i njegovim djelima. Sve njih na početku drugog dijela programa pozdravili su fra Hrvoje Miletić, župnik župe sv. Stjepana Prvomučenika – Čerin i Ivan Sivrić, predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg – Bosne, nakon čega su o Anti Belji, njegovu najnovijem djelu Uz 75. obljetnicu Bleiburške tragedije 1945. – 2020. govorili akademik fra Andrija Nikić, publicist Stanislav Vukorep i književnica Anita Martinac. U svom radu, posebno u pisanju i prikupljanju podataka o stradalima, Beljo nije zaboravio svoju rodnu župu Čerin, što je na sinoćnjem predstavljanju istaknuo akademik fra Andrija Nikić. Beljo se prisjetio kada je prvi put čuo ispovijesti preživjelih i za ostala događanja vezana za Bleiburg. Kako bi knjiga bila što cjelovitija istraživao je arhivsku građu i u svoje djelo uvrstio dokumente s različitih strana. Glazbeni doprinos programu dao je Ivan Sušić, gitarist Osnovne glazbene škole Brotnjo, a svoje su stihove čitali hercegovački pjesnici. (Andrija Stojić)

Grude –

Kulturna manifestacija 57. Šimićevi susreti ove su godine održani na drukčiji način i s manjim programom zbog pandemije koronavirusa. Kod spomenika Antuna Branka i Stanislava Šimića ispred škole u Drinovcima položeno je cvijeće i zapaljene su svijeće, a ostatak manifestacije nastavio se u Peći Mlinima, ispred Ravlića pećine. Manifestaciju je otvorio i pozdravio sve nazočne predsjednik organizacijskog odbora i načelnik Općine Grude Ljubo Grizelj. Dodijeljene su nagrade mladim pjesnicima, a učenici osnovnih škola s područja Gruda kazivali su poeziju Antuna Branka Šimića, njemu u čast. Dobitnik ovogodišnje nagrade Antun Branko Šimić hrvatski je književnik Tomislav Marijan Bilosnić. U ime DHK-a Herceg-Bosne nagradu je uručio predsjednik Ivan Sivrić. U glazbenom dijelu programa nastupile su Gabrijela Iličić i učenica srednje glazbene škole Lana Šimić. Šimićeve susrete prigodnim je govorom zatvorila ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije ZH Ružica Mikulić. I ovogodišnju su manifestaciju Šimićevih susreta organizirali Ogranak MH u Grudama i Općina Grude. (Mario Bušić)

Murter –

OMH u Murteru izdao je novi dvobroj svoje redovne godišnje publikacije Murterski godišnjak. Dvobroj kao središnju temu obrađuje političke prilike u Murteru u razdoblju od 1918. do 1950.

Novi dvobroj Murterskog godišnjaka

Autor teksta Ivo Juraga Nadov dokumentirano piše o murterskom međuraću, ratu, poraću, naslovivši ga Po te dneve naše… objasnivši da je riječ o parafraziranom stihu iz Zaharijine pjesme Blagoslovljen, gdje izvorno stoji po sve dneve naše, dok ovaj naslov govori upravo tada, upravo u te dane. U formi kronike događanja i odnosa, Nadov piše o malomišćanskom nacionalnom, svjetonazorskom i političkom prijeporu – o murterskom hrvatstvu i jugoslavenstvu, području koje, osim na razini priče, nije još ozbiljno ni dotaknuto, a nekmoli kvalitetno obrađeno. Kao četvrto poglavlje donosi Biografiju Ferdinanda Jurage, svog oca, deklariranog ustaše, „o kojemu također u murterskim zapisima nema ni riječi, a mislim da to ne bi trebalo biti tako“ – uvjeren je autor. Osim uobičajenih rubrika, novi broj Godišnjaka donosi i jednu novu, naslovljenu Murterska maritimna baština u kojoj će se obrađivati neki od ribolovnih alata kakvi se više ne prakticiraju, „da se otmu zaboravu“. Ovaj broj obrađuje mrežu potegaču Migavicu. Poštujući sve mjere HZJZ-a, novi broj Murterskog godišnjaka predstavljen je javnosti na otvorenom, 24. rujna, u sklopu tradicionalne manifestacije Dani latinskog idra. Njezinu završnicu krasi, najmasovnija u nas, regata na latinsko jedro. (Mande Turčinov-Ježina)

Nova Gradiška –

U organizaciji OMH u Novoj Gradiški i župe Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije 3. listopada u novogradiškoj crkvi sv. Terezije Avilske održan je uz poštivanje epidemioloških mjera deseti koncert Orgulje Heferer. Pokrovitelji su i ovoga puta bili Ministarstvo kulture RH i Grad Nova Gradiška. Tako je nakon dvije godine, na radost mnogih, nastavljena tradicija promocije i prezentacije bezvremenske glazbene baštine.

Ljerka Očić i Branko Mihanović

Nastupili su orguljašica Ljerka Očić i oboist Branko Mihanović, profesori Muzičke akademije u Zagrebu. Priredili su program barokne glazbe, koja datira iz vremena kada je građeno zdanje novogradiške crkve sv. Terezije Avilske i prilagodili ga povijesnim orguljama iz 1850. Ljerka Očić nastupila je i na prvom orguljskom koncertu u Novoj Gradiški 12. rujna 2010. U ime domaćina dobrodošlicu je poželio župnik vlč. Branko Gelemanović rekavši: „Ništa nas ne može zaustaviti da slušamo srcem i da nakon ovoga koncerta odemo obogaćeni i onim što ćemo čuti, ali obogaćeni i zajedništvom.“ Zahvalio je i predstavniku radionice Heferer, izvođačima i organizatorima koji su priredili ovaj događaj u vremenu kada nam svima umjetnost doista nedostaje. (Ivanka Herceg)

Velika Gorica –

Ogranak MH u Velikoj Gorici održao je 8. listopada izbornu skupštinu. Predsjednik Ogranka, Stjepan Rendulić, izvijestio je o radu i aktivnosti Ogranka u 2019, a osvrnuo se na aktivnost u 2020. te na stanje provedbe projekata Ogranka uslijed epidemije koronavirusa. Aktivnost Ogranka u potpunosti slijedi prihvaćeni Program rada Ogranka, a ostvaruje se provođenjem više projekata i izdavačkog programa.

Stjepan Rendulić i Ana Plehinger

Predsjednik je skupštini podnio ostavku iz osobnih razloga nakon dvanaestogodišnjeg obnašanja dužnosti. Skupština je prihvatila ostavku i razriješila ga dužnosti predsjednika. Nakon izbornog postupka i glasovanja na Skupštini za novu je predsjednicu izabrana Ana Plehinger, dosadašnja tajnica Ogranka. (Stjepan Rendulić)

Vis –

U Hrvatskom domu u Visu 29. rujna u skladu s epidemiološkim mjerama predstavljen je novi dvobroj 83. i 84. Hrvatske zore, glasila OMH u Visu. Iako je broj posvećen blagdanima, Danu grada i blagdanu sv. Jurja, 23. travnja, te Velike Gospe, 15. kolovoza, zbog pandemije, zbog koje su otkazana gotovo sva kulturna događanja u proljeće i Viško ljeto, Zora je izdana i promovirana tek ujesen. No za dobre stvari nikada nije kasno, kao i za zahvalu svima koji su pridonijeli da list ugleda svjetlo dana. To pokazuje i veliko zanimanje suradnika i autora, domaćih i gostiju, brojnih članaka i priloga, tako i publike, pretplatnika i simpatizera, u Visu i diljem svijeta, koji su gotovo svakodnevno pitali kada će izaći nova Zora. Predstavljačice su bile Dobrila Cvitanović, predsjednica OMH u Visu i članica i pjesnikinja Sanja Sviličić. Tople riječi pozdrava prisutnima i posebnu potporu radu Ogranka uputio je gradonačelnik Visa Ivo Radica.

Sanja Sviličić i Dobrila Cvitanović

Uz izvrstan nastup domaće Klape Liket, koja je izvela nekoliko skladbi posvećenih Visu i Nebeskoj Zaštitnici Veloj Gospi, dio svojih objavljenih radova govorile su autorice Sanja Sviličić, Rina Repanić-Gotal, Franka Marinković i urednica Dobrila Cvitanović, koja je predstavila i sva događanja u dugom razdoblju od posljednjeg božićnog broja, u rubrici Od Zore do Zore, te zajedno sa Sanjom Sviličić i sve ostale mnogobrojne rubrike u listu. Pjesme mladih suradnica, učenica osnovne škole Lucije i Marinee Čače, govorila je također učenica petog razreda Osnovne škole Petra Ilić. Svoje stihove govorili su Tonko Božanić-Pepe, Veljko Mratinić i Rina Repanić-Gotal. Na kraju su svi zajedno s klapom zapjevali višku himnu Na srid kulfa si mora Jadranskog, zagraljen botima i sikima! (Na sred pučine si mora Jadranskog, zagrljen valovima i hridima). Nakon toga su, uz rubriku Svi gušti viški spizi, uživali u slatkim i slanim delicijama koje su pripravile vrijedne matičarke i dobročiniteljice, počevši od slane pogace, preko cvitih, paršuratih do raviolih, za koje se recepti nalaze u rubrici. (Dobrila Cvitanović)

Zadar –

U organizaciji Gradske knjižnice Jurja Šižgorića u Šibeniku i OMH u Zadru u Gradskoj knjižnici u Šibeniku 28. rujna predstavljena je nova knjiga Josipa Lisca Šibenske i druge kroatističke teme. O knjizi su govorili Gordana Čupković i Ivica Vigato. U ime organizatora i nakladnika prisutne su pozdravili predsjednik zadarskog ogranka Radomir Jurić i ravnatelj šibenske knjižnice Vilijam Lakić. Knjiga je plod dobre suradnje Knjižnice i Ogranka, a samo jedan u nizu visokih rezultata vrijednoga dugogodišnjeg rada cijenjenoga hrvatskog dijalektologa prof. Lisca. Prema riječima prof. Čupković, u rješavanju znanstvene problematike autor nije polemičar, nego pozivatelj na nužan i potreban kontinuirani dijalektološki rad, koji će nam pomoći u argumentiranju svih odgovora na otvorena jezična pitanja. Prof. Vigato, jedan od ocjenjivača knjige, u govoru naglašava kako će obrađena filološka pitanja šibenskoga, ali i drugih hrvatskih područja, poglavito zadarskoga, zasigurno naći svoje mjesto među čitateljskom publikom koja ima interes za hrvatski jezik, njegovu povijest, bogatstvo raznolikosti njegovih dijalekata te velikih ljudi koji su se isticali i ističu se u svom radu o hrvatskom jeziku i za hrvatski jezik. (Anica Serdarević)

Zaprešić –

U četvrtak 1. listopada održana je godišnja skupština OMH u Zaprešiću. Podneseno je izvješće o aktivnostima Ogranka u proteklih godinu i pol: izložbe, predstavljanje i izdavanje knjiga te suradnja s drugim ograncima i kulturnim ustanovama. Nezaobilazno je i izvješće o novčanom stanju, gdje je odmah uočljiv slabiji priljev sredstava, što ipak nije obeshrabrilo matičare u novim planovima.

Izd. OMH u Zaprešiću, 2019.

U drugome dijelu susreta predstavljen je Zbornik radova s prigodnoga okruglog stola povodom 500. obljetnice dolaska franjevaca u Mariju Goricu, održana u organizaciji zaprešićkog ogranka 3. listopada 2017. Zbornik, izdan 2019, sadrži svih pet izlaganja s održanog skupa: Branimira Brgleza o povijesnom kontekstu i vrelima o utemeljenju goričkoga samostana; Krešimira Kužića o prilikama u Hrvatskoj i Slavoniji između pada Bosne i Mohačke bitke; fra Daniela Patafte o plodovima pastoralnog djelovanja bosanskih franjevaca u Zagrebačkoj biskupiji; Anke Ivanjek o podacima o marijagoričkom samostanu u literaturi te Zaviše Kačića-Alesića o postanku i razvoju župe u Mariji Gorici, izrasloj iz samostana na tlu stare brdovečke župe Svetoga Križa. Pridodana su i tri naknadno pozvana rada: studija Anite Petrinec o čudotvornom kipu BD Marije, jedine sačuvane svetinje od dolaska franjevaca do danas; rad Jelene Vignjević o jezičnom stapanju govora starosjedilaca i doseljenika, što je rezultiralo fenomenom donjosutlanske kajkavske ikavice te izvadak iz knjige fra Marka Sermena Život i umiranje pod križem: svjedočenje kršćanske i franjevačke duhovnosti bosanskih franjevaca, koji zorno opisuje razmjere i uzroke stradanja bosanskoga življa u vrijeme prodora Osmanlija. Na predstavljanju je vlč. Vlado Mikšić detaljno opisao razdoblje ukinuća marijagoričkog samostana u vrijeme jozefinizma.

Predstavljanje je u prvom redu otvoren poziv na sudjelovanje u znanstvenom skupu koji bi bio priređen 2027, o 500. obljetnici blagoslova prve marijagoričke crkve. Ana Mužar uvela je slušateljstvo u tematiku progonstva i izbjeglištva Birtovom pjesmom Spušta se mrak. Skupštini i predstavljanju prisustvovala je i Ida Hitrec, tajnica za ogranke MH. (Anka Ivanjek)

Županja –

OMH u Županji nakladnik je knjige Pisma iz Splita Borislava Maričića. Knjiga sadrži tekstove koje je autor (koji već dugo živi u Splitu) posljednjih godina objavio na nezavisnom internetskom portalu Županjac net. Šezdesetak tekstova (od čega dvije novele i dvije pjesme) zapisi su o svakodnevici. Autor na osebujan esejistički način progovara, komentira i razlaže naše svakodnevne aktualnosti; govori o ljudima i njihovim djelima. Na svoj način, pomalo cinično, poigrava se opisima modernog života društva, nostalgičarski se prisjeća svakodnevnih stvari iz života ljudi u Županji i općenito, ne zazirući od kategoričkih stavova o prošlim vremenima, kada je među ljudima bilo više razumijevanja, kolegijalnosti. Pojedinačno i/ili skupno skida „tajanstvenosti“ s modernih trendova i okolnosti života u kojima se pokušavaju snaći ljudi treće dobi. Autor je posebno naklonjen domaćim ljudima koji su životom i djelom nadišli lokalnu stvarnost i dosegnuli najviše, čak i svjetske standarde svojih profesija. Prihod od prodaje knjige ide u korist županjske udruge osoba s invaliditetom Golubovi. (B. M.)