Dan s Danom

Devetoga listopada, dok je svjetska kulturna javnost teturala omamljena viješću o 41 brodvejskom kazalištu koje će ostati zatvoreno do konca svibnja 2021, probrana je publika u zagrebačkom HNK-u prisustvovala svjetskoj premijeri Divlje simfonije Dana Browna u izvedbi Zagrebačke filharmonije. „Bilo je divno, prepuno pozitivne energije. Sve u svemu, vrlo zabavna noć“, ocijenio je autor idućeg dana, u razgovoru s novinarem i glazbenim kritičarem Branimirem Pofukom. Kao da su nam životinje, uz pomoć kojih najmlađi slušatelji i čitatelji u prvoj slikovnici ovog slavnog autora otkrivaju veličanstvene melodije i važne pouke o životu, došle pomoći u ovoj teškoj situaciji.

Brown, često prozivan kao pisac karijere utemeljene na eksploataciji teorija zavjere, i u jeku pandemije stoji s objema nogama čvrsto na zemlji. „Znate, da vas je netko uspavao prije šest mjeseci pa da sad u čudu gledate kako ljudi na opustjelim ulicama, unutar zatvorenih granica, nose maske, pomislili biste da se dogodilo nešto kudikamo strašnije. Preživjet ćemo ovo“, uvjeren je, a njegovu sigurnost pojačava i vjera u ljudsku moralnost. Naime, istraživanje za jednu od njegovih posljednjih književnih uspješnica, Inferno, dovelo ga je do poznatog virologa koji mu je otkrio kako „ne postoji ništa što ne bismo mogli proizvesti u laboratoriju. Jedine su nam prepreke novac i osjećaj duboke moralne dužnosti.“ Taj će nam moral, kao i nevjerojatna sposobnost ljudske prilagodbe, pomoći i u prevladavanju ove krize, uvjeren je Brown, kojeg su roditelji od djetinjstva ohrabrivali da postavlja teška pitanja bez jednostavnih ili jednoznačnih odgovora. Na tome je, kaže, poslije i izgradio karijeru. Jednako tako, roditelji su ga ohrabrivali da se bavi glazbom. U njihovoj kući nije bilo televizora pa je Brown odrastao čitajući slikovnice i slušajući ploče klasične glazbe iz roditeljske zbirke. „Osobito sam volio Bacha i Čajkovskog, Peću i vuka, Karneval životinja i Orašara. Svi su oni utjecali na Divlju simfoniju“, prisjetio se povjerivši Pofuku kako pisanje romana i stvaranje glazbe i nisu toliko različiti. „Stvaranje romana, kao i glazbe, iziskuje poznavanje strukture i posjedovanje osjećaja za ritam. Dobra bi glazba trebala postaviti pitanje i na njega dati odgovor, a isto bi trebalo biti i s dobrim poglavljem u knjizi.“

Ovakvo blisko razumijevanje nije neobično uzme li se u obzir podatak da je Brown, uz kreativno pisanje, na sveučilištu Amherst, studirao i skladanje. Anegdotalno se prisjetio kako je, po izlasku s fakulteta, objavio prvu ploču, no ona je prodana u svega dvanaest primjeraka pa se posvetio pisanju knjiga, no iako su prava prodana već prvom izdavaču, Digitalna tvrđava u tom je trenutku doživjela jednaku sudbinu. Zanimljivo, primijetio je, nakon uspjeha Da Vincijeva koda i ta je knjiga zaposjela vrhove ljestvica najprodavanijih, ali prije književnog proboja Brownovo najprodavanije djelo bila je kaseta Synthanimals nadahnuta glasanjem životinja koje je susretao u prirodi i čija ga je melodioznost potaknula na stvaranje Divlje simfonije. Slikovnica je već prevedena na 33 jezika, no hrvatsko je predstavljanje bilo premijerno; autoru je preklapanje slikovnice i simfonije bilo izrazito važno, a producent simfonije, Bob Lord, predložio mu je da upravo Zagrebačka filharmonija bude njezinim premijernim izvođačem. „Ne govorimo svi istim jezikom, ali glazba nam pomaže da se razumijemo bolje i stoga sam“, zaključio je Dan Brown, „svoj djeci svijeta želio poručiti kako život treba iskoristiti do posljednjeg atoma. I simfonija i različita glazbala i razne vrste životinja…svi su oni metafora za život.“