Zlatko Krilić novi predsjednik DHK

Zlatko Krilić novi je predsjednik Društva hrvatskih književnika. Odlučili su tako članovi Društva, njih 109 od 527, na izbornoj skupštini 26. rujna u obnovljenim prostorima DHK na Trgu bana Jelačića, iako je sama zgrada i dalje oštećena potresom. Na skupštini su članovi izabrali i dopredsjednike Borisa Domagoja Biletića i Mirka Ćurića, upravni odbor, časni sud, nadzorni odbor i odbor Fonda Miroslava Krleže.

Novi predsjednik najavljuje iskorake/ Snimio DAVORIN VIŠNJIĆ /  PIXSELL

Uvodnu riječ na skupštini okupljenim članovima održao je dosadašnji predsjednik društva Đuro Vidmarović. Nakon izvješća o radu uslijedile su predizborne riječi svih kandidata za predsjednika. Kandidati su već prije objavili svoje izborne programe. Za predsjednika društva kandidirali su se Mate Maras, profesor, pjesnik, prevoditelj s engleskog, rumunjskog, francuskog i talijanskog. Drugi kandidat bio je Tomislav Marijan Bilosnić, književnik, romanopisac, kritičar, putopisac i pjesnik. Treći kandidat bio je Zlatko Krilić, književnik, romanopisac i scenarist.

Zlatko Krilić u svom se programu okreće budućnosti, u kojoj želi raditi na većoj koheziji članstva DHK-a, kako bi do izražaja došli i oni članovi koji nisu u vodstvu organizacije. Vidi potrebu za boljom informiranošću članova i smatra da je nužno osvještavanje organizacije u smislu tolerancije drukčijih. Želi pokrenuti fond solidarnosti i povećati medijsku vidljivost. Krilić smatra da je izdavaštvo postalo drugorazredna društvena aktivnost, slabo je vidljivo, autorski su honorari nedovoljni, a promocija knjiga nevidljiva. Novi predsjednik želi uvećati naknadu za posudbu knjiga u knjižnicama i pospješiti isplatu.

Zlatko Krilić rođen je 1955. u Osijeku, djetinjstvo je proveo u Čepinu. Pedagošku akademiju završio je u Zagrebu. Dva puta je bio predsjednik Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Najpoznatiji je po romanima za djecu Čudnovata istina, Zagonetno pismo i Zabranjena vrata. Objavio je zbirke priča Početak plovidbe, Prvi sudar, Veliki zavodnik, Šaljive priče i priče bez šale i Portret Che Guevare. Autor je romana za odrasle Živi pijesak, a svojim najboljim djelom smatra roman Krik. Objavio je zbirku igrokaza Krilate lutke i Kazalište lutaka i drugi igrokazi, a pisao je za radio te televizijske i filmske scenarije. Neke od njegovih knjiga nalaze se na popisu obavezne lektire u osnovnim školama. Njegove drame za djecu i odrasle izvedene su više od dvije tisuće puta u kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu. Primio je niz nagrada za svoj uspješan rad.