Strip kao deveta umjetnost i kao medij

Strip je dinamičan, zanimljiv i, unatoč neprekidnim mijenama trendova u medijskom, kulturnom i tehnološkom kontekstu, trajno popularan medij koji, ponajprije zahvaljujući tomu što je tematski, idejno i izvedbeno riječ o iznimno bogatoj, raznolikoj i intrigantnoj umjetnosti, ostaje omiljeno polje interesa čitatelja svih dobnih skupina. Dakako, i strip se kao i ostale vrste umjetnosti prilagođava novim vremenima te je danas sve dostupniji i sve se više čita na internetu, odnosno u digitalnom obliku, a dostupan je i na različitim platformama, pa je sve više stripova koji se stvaraju izravno za digitalni format. No primarni medij stripa još je onaj tiskani, a na temelju određenih trendova, ne samo zbog njegove dostupnosti u različitim izvedbenim oblicima i formatima, moglo bi se reći da je strip danas dostupniji i popularniji nego ikad.

Wonder Woman u izvedbi Gorana Sudžuke

Te trendove naizgled nameće holivudska filmska industrija, zahvaljujući kojoj su stripovski (super)junaci dominantno pa i isključivo američke škole stripa ujedno i najpopularniji filmski junaci. Svakih nekoliko mjeseci na repertoare svjetskih kina stižu svježe i redom iznimno gledane filmske pustolovine zakrabuljenih djelitelj(ic)a pravde, od Spider-Mana, Batmana i Wonder Woman preko Iron-Mana, Hulka i Kapetanice Marvel, do Venoma, Deadpoolea i Crne Udovice, a njihove zgode sukreiraju ili su sukreirali i brojni hrvatski autori, primjerice Dalibor Talajić (Deadpool), Esad T. Ribić (Thor, Loki, Srebrni letač, Wolverine), Goran Sudžuka (Odmetnuti, Wonder Woman), Igor Kordej (Tarzan, Cable), Goran Parlov (Odmetnuti), Danijel Žeželj (Kapetan Amerika) i ostali.

Naslovnica stripa Odmetnuti crtača Gorana Parlova i Gorana Sudžuke

No prividna ljubav između sedme i devete umjetnosti ipak je jednosmjerna i komercijalno uvjetovana, jer filmski moguli iz stripova crpe gotove likove i priče te u određenoj mjeri pridonose popkulturnoj vidljivosti superjunaka i njihovih storija. No ta se vidljivost i popularnost ipak zadržava u sferi filma, dok se u sferu stripa prelijeva vrlo malo, kako istraživanja pokazuju tek kroz zanemarivo povećanje naklada i čitanosti stripova.

Tabla stripa Kapetan Amerika u izvedbi Danijela Žeželja

Zahvaljujući vizualnoj atraktivnosti i prijemčivosti, strip kao umjetnost i medij vrlo je zahvalan i u nastavi, odnosno u medijskoj kulturi općenito. Razvidno je to i iz uvođenja stripa u nastavu, ne samo hrvatskog jezika nego i matematike, likovne kulture, povijesti (i s hrvatskim stripovima povijesne tematike, primjerice u glasovitom Furtingerovu i Radilovićevu serijalu Kroz minula stoljeća ili stripom o kralju Tomislavu), kao i u izvannastavnim aktivnostima. Strip je sekvencijalna vizualno-narativna umjetnost,  medij kroz koji učenici likovnost prepoznaju kao način komunikacije te i sami na različite poticaje odgovaraju likovnim izražavanjem. U nastavi hrvatskog jezika strip se obrađuje u razgovorima o njegovim značajkama, a matematički se problemi učenicima mogu lakše objasniti i približiti s pomoću stripa.

Thor u izvedbi Esada T. Ribića

Spiderman slikara Stjepana Šandrka / Snimila Marina Uzelac

Napokon, ali svakako ne i najmanje važno, svijet stripa bogat je i raznorodan i u hrvatskoj kulturi kao i u povijesti umjetnosti i medija. O stripu već desetljećima eseje, studije i monografije pišu povjesničari umjetnosti poput Vere Horvat-Pintarić, Zvonka Makovića i Frane Dulibića, priređuju se izložbe i retrospektive doajena domaće devete umjetnosti, od Andrije Maurovića i braće Waltera i Norberta Neugebauera do Julesa Radilovića i Ivice Bednjanca, ili primjerice stripova objavljivanih u nekadašnjem zabavnom tjedniku Oko. U aktualnom kontekstu hrvatskog stripa razvidni su njegova živost, potentnost i bogatstvo, i u stvaralaštvu Darka Macana, kultnog Dubravka Matakovića, Tončija Zonjića, Frane Petruše, Darka Kreča i ostalih, a sve to svjedoči o trajnoj zanimljivosti i intrigantnosti stripa i kao medija i kao devete umjetnosti.