Predsjednički izbori u SAD-u u sjeni kulture otkazivanja

Predstojeći predsjednički izbori u SAD-u 3. studenog održat će se u specifičnom kontekstu pandemije koronavirusa, kao i u vrijeme iznimno jake polarizacije američkoga društva, pogotovo nakon ubojstva Georgea Floyda i socijalnih nemira. Paradoksalno je da će također uloga društvenih mreža, koje su prevagnule za vrijeme prve izborne kampanje u korist predsjednika Trumpa, i ovaj put odigrati važnu ulogu, pogotovo kada se u medijima i u javnim raspravama sve više spominje i stigmatizira fenomen tzv. cancel culture, kulture otkazivanja, koja se upravo provlači kroz društvene mreže. U tom je kontekstu relevantno da je sam predsjednik Trump početkom srpnja, u govoru ispred planine Rushmore u povodu proslave američkoga državnog blagdana, ukazao na „novi krajnji lijevi fašizam“, koji se, prema njegovim riječima, posebno razvija „u medijskim mainstream redakcijama“.
Treba podsjetiti da je početkom lipnja ove godine direktor uredništva New York Timesa James Bennet bio prisiljen dati ostavku, a njegov je zamjenik James Dao otpušten, nakon što je objavljena kolumna republikanskog senatora iz Arkansasa bliska Donaldu Trumpu. Senator se založio za militarizaciju represije nad demonstracijama koje su izbile nakon smrti Afroamerikanca Georgea Floyda izazvane brutalnošću policije u Min­ne­apolisu.

Vještice na društvenim mrežama

Kultura otkazivanja zapravo je nastavak poznate intelektualne represije koju provodi dominantna lijevo-liberalna politička korektnost protiv političkih neistomišljenika. Ono što je novo jest da se takva praksa daleko brže širi i djeluje u realnom vremenu na društvenim mrežama kao praksa uskraćivanja potpore ili grupnog stigmatiziranja pojedinaca ili skupina za koje se naziva desničarima jer su napisali, rekli ili napravili nešto što nije u skladu s liberalnim lijevim svjetonazorom. Riječ je da dakle o lovu na vještice na društvenim mrežama, na kojima se umjesto mogućnosti rasprave i iznošenja argumentirane obrane, izabiru „nepoželjne“ mete, čiji se računi prijavljuju u svrhu otklanjanja s društvenih mreža.

Snimio Liu Jie –  XINHUA / PIXSELL

Sedmoga srpnja časopis Harper objavio je kolumnu koju je potpisalo mnoštvo istaknutih akademika, intelektualaca i novinara, širokoga političkog spektra, od ljevičarskog jezikoslovca Noama Chomskog do posve centrističkog Marka Lilla i umjerenog konzervativca Davida Brooksa iz New York Timesa, ali i poznata imena poput J. K. Rowling, autorice sage o Harryju Potteru, i Salmana Rushdieja. Potpisnici osuđuju prijetnju vala „ideološkog konformizma“ što se očituje kao praksa kulture otkazivanja, koji se smatra smrtonosnim za demokraciju i slobodu mišljenja i govora.

Ustavne prepreke
za otkazivanje izbora

Predsjednik Trump najavio je tu mogućnost, ističući, bez ikakvih dokaza, rizike prijevare povezane s pandemijom virusa COVID-19. Sjedinjene Države zabilježile su dosad više od 4,4 milijuna zaraženih te više od 150.000 smrtnih slučajeva, prema Sveučilištu Johns Hopkins. Naime, pitanje glasanja poštanskim putem otvara niz polemika oko valjanosti održavanja izbora i mogućnostima manipuliranja i prijevare. Ipak, odgađanje je izbora nerealno zbog samih pravnih i ustavnih prepreka. Prema 20. amandmanu Ustava, predsjednički izbori određeni su s nepromjenjivim, čvrstim rokom. Uz ustavna ograničenja, zakon iz 1948. podcrtava ta vremenska ograničenja i podsjeća da se izbori moraju održati „u utorak nakon prvog ponedjeljka u studenom, svake četiri godine nakon svakog izbora za predsjednika i potpredsjednika“. Predsjednik Trump također je izjavio da će rezultati predstojećih izbora biti upitni i nelegitimni u slučaju njegova izbornog poraza, upravo zbog posebnog konteksta pandemije. Takve izjave poneki analitičari stavljaju u kontekst pada popularnosti Trumpa u anketama. Prema prosjeku nacionalnih anketa koje je utvrdila stranica RealClearPolitics, Joe Biden, njegov izborni protivnik, u više od šest tjedana pristigao ga je i nadmašio u anketama od 8 do 10 postotnih bodova. Ključ predsjedničkih izbora postotak je glasova po saveznim državama SAD-a. Većina država gotovo uvijek glasa jednako, što znači da u stvarnosti postoji samo nekoliko država u kojima oba kandidata imaju šanse za pobjedu. To su mjesta na kojima će se pobijediti ili izgubiti na izborima i koja su poznata kao „države bojnog polja“.

Zasad ankete u državama „bojnog polja“ daju prednost Joeu Bidenu, ali još je dug put i stvari se mogu vrlo brzo promijeniti. Ankete sugeriraju da Biden vodi u Michiganu, Pennsylvaniji i Wisconsinu, trima industrijskim državama u kojima je njegov republikanski suparnik pobijedio s manje od jedan posto razlike 2016. No ključne su države u kojima je Trump ostvario veliku pobjedu 2016. Tada je u Iowi, Ohiu i Teksasu pobijedio s 8–10%, a trenutno je Biden u tim državama vrlo blizu u anketnim predviđanjima. Što se tiče Bidena i Trumpa, treba imati na umu da su oni samo eksponenti dviju velikih stranačkih mašinerija, Republikanske (Grand Old Party, GOP) i Demokratske stranke. Dvije megastranke dijele najveći dio američke politike. Pritom Trump ne uživa cjelovitu potporu svoje stranke niti je ta stranka ideološki dokraja homogena. Mala skupina republikanaca neokonzervativne ideološke struje prokazuje Trumpovu „nesposobnost“ i razaranje koje bi izazvao njegov reizbor. Ista je struja okupljena unutar tzv. Lincoln Project (u znak poštovanja predsjedniku koji je okončao podjelu zemlje nakon građanskog rata), čiji je cilj slabljenje Trumpovih izbornih pozicija. U ime obrane demokracije i Ustava neokonzervativac William Kristol pokrenuo je skupinu Republikanski glasači protiv Trumpa. Početkom lipnja ove godine bivši državni tajnik i šef obrambenog stožera Colin Powell najavio je da će dati potporu demokratskom kandidatu, postavši tako prvi istaknuti republikanac koji se javno izjasnio u korist Donaldova suparnika. Međutim, nije sigurno da će otkazivanje lojalnosti Trumpu nekoliko poznatih neokonzervativaca uzdrmati stabilnost Republikanske stranke, dok 84% republikanskih glasača namjerava glasati za Donalda Trumpa, što pokazuje najnovija od anketa što ih provodi Sveučilište Quinnipiac.

Nakon Roberta Kagana i Richarda Armitagea, nekoliko republikanskih neokonzervativaca objavilo je da se odriče Donalda Trumpa. Neki od njih (poput Paula Wolfowitza, bivšeg savjetnika Georgea W. Busha, koji je svojedobno najavio da će glasati za Hillary Clinton) tvrde da će glasati za demokratskog kandidata jer im se Donald Trump čini „neprihvatljivim“. Paul Wolfowitz i Robert Kagan glavni su akteri neokonzervativnog pokreta, koji je odredio vanjsku politiku Georgea W. Busha, uključujući intervenciju u Iraku 2003. Neokonzervativci su zabrinuti zbog Trumpove odveć izolacionističke politike, gospodarskog protekcionizma i politike dezangažiranja SAD-a u svijetu.

Ne treba zaboraviti da Trump kao i republikanska struja koja ga podupire proizlazi iz duge tradicije paleokonzervativizma, koja zagovara smanjenje prisutnosti i angažmana SAD-a u svijetu, a njezini ideološki korijeni nalaze se u pokretu America First, koji se zalagao za američku neutralnost još tijekom Drugoga svjetskog rata. Trumpov nacionalpopulizam ili pak „novi nacionalizam“ ne odgovora vojno-industrijskim i korporativnim krugovima američke „duboke države“, koja je sada izišla u javnost sa stvaranjem nove izborne neokonzervativno-liberalno-lijeve demokratske osovine, koja zapravo održava i novu polarizaciju između neokonzervativnih i liberalno-lijevih globalista i Trumpova nacionalkonzervativizma.

Iako je politički sustav u SAD-u dvostranački, to ne sprečava druge kandidate da sudjeluju u izbornoj utrci – čak i ako se ne kandidiraju u svim državama zbog nedostatka sredstava ili sponzorstva. Na predstojećim izborima sudjelovat će ekološki aktivist i predstavnik stranke Zeleni Howie Hawkins. Libertarijance će na izborima zastupati kandidatkinja Jo Jorgensen, a  u izbornoj će utrci sudjelovati i reper Kanye West, koji je održao skup 19. srpnja u Charlestonu.

Kontekst zdravstvene krize i gospodarske recesije

Donald Trump suočava se s mnoštvom kritika – što zbog lošeg upravljanja pandemijskom krizom što zbog reakcije na demonstracije protiv policijskog nasilja i rasizma izazvane smrću Georgea Floyda. Njegov je imidž znatno narušen u protekla tri mjeseca. Prema zadnjim anketama njegov suparnik Joe Biden uživa prednost od 8,7 bodova među glasačima.
Gospodarska recesija i negativni društveni kontekst zasigurno će utjecati na izbor novog američkog predsjednika. Naime, u kontekstu zdravstvene krize Sjedinjene Države ulaze u povijesnu ekonomsku recesiju 2020, nakon deset godina neprekidna rasta. Pandemija nastavlja uništavati američku ekonomiju, dok nezaposlenost raste, a brojke same govore: tri milijuna novih registriranih nezaposlenih u jednom tjednu. Stopa nezaposlenosti od 14,7% najviša je u proteklih osamdeset godina, dok potrošnja, motor američke ekonomije, stagnira, a snaženje je povjerenja kućanstava krhko.
Zbog naglog zaustavljanja gospodarstva sredinom ožujka i drakonskih zdravstvenih mjera – karantene stanovništva, zatvaranja trgovina, restorana, ograničenja zračnog prijevoza – gospodarstvo je naglo potonulo, a krizu koju je izazvala pandemija virusom COVID-19 stvorila je društveni razdor kakav nikada nije viđen u Sjedinjenim Državama. Donald Trump i republikanci smatraju da gospodarstvo treba pod svaku cijenu ponovno pokrenuti, dok demokrati ističu potrebu očuvanja zdravlja.

Na prijedlog demokrata Zastupnički dom usvojio je paket mjera pomoći gospodarstvu vrijedan 3.000 milijardi dolara, kojemu se protivi predsjednik Trump. Paket uključuje nova izravna plaćanja Amerikancima i gotovo milijardu dolara za države i lokalne zajednice kako bi se osigurale plaće „nužnih“ javnih zaposlenika u bolnicama i školama. Plan usto osigurava sredstva za mala i srednja poduzeća te pomoć u hrani za siromašne. Međutim, nagađa se da taj plan neće biti odobren u Senatu, u kojem dominiraju republikanci, a za provođenje zahtijeva se i suglasnost predsjednika Trumpa, koji je već izjavio da će staviti veto na taj prijedlog. Unatoč tome što su predsjednički izbori u SAD-u često percipirani kao rutinska stranačka smjena vlasti između republikanaca i demokrata bez velikih sistemskih poremećaja, predstojeći će izbori imati daleko veće vanjskopolitičke, gospodarske i svjetonazorske posljedice, i kao takvi trebaju biti sagledavani u kontekstu sukoba između dvaju različitih svjetonazora.