IZ OGRANAKA

Čitluk –

U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače 18. rujna predstavljene su knjige Zdravke Mile Marijanović Gnijezdo ljubavi (OMH u Čitluku, 2020) i Cvjetna priča (Lijepa riječ, 2020). U programu su uz autoricu sudjelovali književnik Miro Petrović, književnica Lidija Pavlović-Grgić i književnica Anita Martinac. Večer je glazbenim prilogom obogatila Silvija Vukojević, dok su stihove govorili Anamarija Vukojević i Bruno Marijanović. Slikovnicu Cvjetna bajka uredili su Šimo Ešić i Miro Petrović, a ilustrator je Miroslav Ševo. Recenzent Šimo Ešić za pjesnikinju Zdravku Milu Marijanović kaže kako kroz rascvjetanu raskoš svoje Cvjetne priče uvodi kao u vlastiti vrt – odnjegovan, mirisan, lijep. „Slikovnica je prilagođena djeci predškolske dobi i učenicima nižih razreda osnovne škole, a jednostavnošću komunicira s mladim čitateljima stvarajući kod njih likovno-estetski i odgojno-spoznajni odnos. Tako potiče ljubav za čitanje i stvara mladu čitateljsku publiku“, piše u recenziji Božena Volić. Zbirku pjesama za djecu Gnijezdo ljubavi uredila je Anita Martinac, a ilustrirao ju je Luka Kraljević. „Autoričine didaktičke i edukativne iskrice na zanimljiv i često duhovit način upućuju mlade u važnost radnih navika, životnih odgovornosti i stečenih znanja“, piše recenzentica Lidija Pavlović-Grgić. Liječnica Zdravka Mila Marijanović, specijalistica radiologije, sav radni vijek posvetila je rodnom gradu a i svojim književnim djelima nastavlja pružati ljubav gradu i sugrađanima. (Andrija Stojić)

Donji Miholjac –

Nakon dužeg vremena Ogranak MH u Donjem Miholjcu obnovio je rad. Početkom 90-ih, 24. ožujka 1991, održana je obnoviteljska skupština Ogranka. Neko vrijeme djeluje vrlo aktivno, no početkom 21. stoljeća rad Ogranka pomalo se gasi. U studenom 2019. počinje se ponovno javljati ideja za obnovu rada, što je i pravno i službeno realizirano u srpnju 2020. Dan Grada bila je prigoda da Ogranak promovira početak rada. Uoči crkvenog goda posvećenu sv. Mihaelu arkanđelu, zaštitniku Donjeg Miholjca, 28. rujna održan je kulturni događaj u suradnji s Ogrankom MH u Osijeku, Đakovačko-osječkom nadbiskupijom te Družbom Braće Hrvatskoga Zmaja – Zmajskim stolom u Osijeku – izložba karikatura Alojzije Stepinac u slici i riječi. Utjecaj komunističke propagande na stvaranje negativne slike o zagrebačkom nadbiskupu.

Izložba o Alojziju Stepincu

Skupu su se obratili prečasni Josip Antolović, Antun Tucak, Zorislav Lukić, glavni tajnik MH, Ivica Završki, potpredsjednik osječkog OMH te predsjednik OMH u Donjem Miholjcu Ivan Vlahović. Nazočnošću su skup uveličali i članovi Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja iz Osijeka i Požege. Bili su prisutni i predstavnici gradske vlasti i predstavnik franjevaca trećoredaca glagoljaša iz Belišća. Ivica Završki preuzeo je ulogu glavnog predavača jer mons. Vladimir Dugalić, dekan KBF-a u Đakovu, iz osobnih razloga nije mogao prisustvovati. Kratko je upoznao prisutne s pozadinom dokumentarnog filma o Alojziju Stepincu govoreći kako propaganda i mediji mogu utjecati na stvaranje krive slike o čovjeku i vremenu. Nakon gledanja filma i kratkog obraćanja priređen je domjenak u Župnom pastoralnom centru Ivan Vajda u Donjem Miholjcu. (Zrinka Jurčević)

Križevci –

U organizaciji OMH u Križevcima i Varaždinskih baroknih večeri 19. rujna u župnoj crkvi sv. Ane u Križevcima koncert je održao čembalist Pavao Mašić. Na programu je bilo samo jedno djelo – Goldberg varijacije Johanna Sebastiana Bacha. Riječ je o trideset varijacija, s oznakom BWV 988, na ariju koju je Bach posvetio supruzi. Varijacije je Bach napisao u već zreloj dobi, pokazujući intelektualno, tehničko i kreativno umijeće, koje i dan-danas nadahnjuje analitičare i interprete. Arija na temu koje se razvijaju varijacije ima 32 takta, a na jednak broj dijelova podijeljeno je i cijelo djelo (30 varijacija te Aria i Aria da Capo). Simetriju forme naglašava Uvertira, koju je Bach, umjesto na početak, stavio na sredinu kompozicije, kao 16. stavak. Varijacije su podijeljene u deset skupina po tri, od čega svaka završava kanonom u svaki put sve većem intervalu, od prime do none. Zahtjevnosti varijacija pridonosi i uporaba polifonih tehnika u variranju kojima je Bach staroj formi teme s varijacijama dao novu ozbiljnost.

Pavao Mašić

I premda skladateljska virtuoznost djela u koncertnim izvedbama vjerojatno promakne slušateljima, izvođačka virtuoznost sigurno ne. Tu vrstu virtuoznosti, koja se očituje u zahtjevnoj artikulaciji ponovljenih tema u različitim rukama i registrima, bravuroznim ukrasima i pasažama, suvereno je na svjetlo iznio Pavao Mašić. Na koncertu zablistao je ne samo tehničkom preciznošću nego i interpretacijskim senzibilitetom. Tom nagrađivanom čembalistu i orguljašu, jednako vještu komornom glazbeniku i solistu, izvanrednom profesoru na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, križevački koncert bio je prvi od dva nastupa na ovogodišnjim 50. Varaždinskim baroknim večerima, orijentiranima na domaće izvođače rane glazbe. Bachove varijacije izveo je na čembalu Glazbene škole Alberta Štrige u Križevcima, jedne od malobrojnih škola u Hrvatskoj s čembalom kao glavnim programom u srednjoj školi. (Jelka Vukobratović)

Virovitica –

U virovitičkoj Gradskoj knjižnici i čitaonici 24. rujna pred tridesetak odanih posjetitelja i u skladu s epidemiološkim mjerama održana je promocija knjige Ljubičin tjeden autorice Natalije Bajer, koju je toplim uvodnim željama i ugodnim preporukama ispred domaćina otvorila voditeljica i knjižničarka Nela Krznarić. Potom je predsjednica OMH u Virovitici Dubravka Sabolić napomenula da je ovo već treća zbirka zavičajne autorice u nakladništvu Ogranka, posebno istaknuvši zanimljivi kolaž od dvadesetak starih fotografija iz prošlog stoljeća koji krasi korice knjige. Autorica se prvi put predstavila proznim uratkom koji sačinjava dvanaest kratkih priča iz djetinjstva na kajkavskom dijalektu rodnog Vukojevca, smještena u Turopolju na istočnim padinama Vukomeričkih gorica. Kao posebna gošća promocije svoje viđenje djela iznijela je pjesnikinja i književnica, novinarka i pedagoginja, prevoditeljica, galeristica i slikarica Božica Jelušić, pripomenuvši da smo svojim dolaskom ukinuli fizičku distancu pojačavši zbližavanje mislima i pismom te uživanjem i misaonom podrškom. Naglasivši da je danas umijeće pričanja jako potisnuto i teško pa je stoga gotovo nestalo, ali tu su barem zapisi ako drugačije ne ide, osvrnula se na Natalijine zapise koji su podijeljeni i temeljeni na sedam dana u tjednu i svaki ima svoju priču: „Njezina je knjižica razigrana i šarmantna i tako svježa kao da je, za one koji to osjećaju i poznaju, jučer napisana“, dodala je Božica, a onda, pročitavši ulomak iz priče Tratinčica, i spomenuvši ostale, doznali smo da knjiga poučava humanizmu i etici i pozitivnim vrijednostima ruralnoga svijeta te da i u provinciji postoje autori koji su centar centra onoga čime se bave i što opisuju, usprkos svemu. Potkraj događaja autorica je svima zahvalila navodeći da neobično cijeni svakoga tko u ova teška pandemijska vremena odluči svoje vrijeme posvetiti njezinoj zbirci. (Dražen Bunjevac)

Zadar –

Ogranak MH u Zadru i ove je godine predstavio godišnju izdavačku djelatnost na manifestaciji Knjiga Mediterana u Splitu 22. rujna. Program je otvorio akademik Nenad Cambi. U svečanoj dvorani palače Milesi prisutne i domaćina pozdravio je predsjednik Ogranka Radomir Jurić naglasivši da se Ogranak unatoč lošim, pandemijskim okolnostima, nesebičnim zalaganjem pojedinaca i ove godine može predstaviti s velikim brojem objavljenih naslova.

OMH u Zadru na Knjizi Mediterana

O četiri objavljena broja u dva sveska časopisa Zadarska smotra govorio je glavni urednik Josip Lisac. Istaknuo je velik broj kvalitetnih suradnika i tema, čime i ovim godištem zadarski časopis za kulturu, znanost i umjetnost opravdava istaknuto mjesto koje već neko vrijeme zauzima među hrvatskim časopisima takva profila. Iako je u Zadarskoj smotri velika pozornost posvećena zadarskom području, mjesto u njoj imaju i drugi krajevi u Hrvatskoj, ali i izvan nje. O Polačkom zborniku, zborniku radova sa skupa održana u Polači 2016, govorio je urednik Božo Došen. Znanstveni prilozi u Polačkom zborniku nemjerljiv su prinos proučavanju povijesti i kulture polačkoga kraja. Anica Serdarević govorila je o knjizi Mojih sedamdeset kolona autora Ivana Gligore. Ivan Gligora, poznati poduzetnik, agronom i sirar, poeziju je počeo pisati još u osnovnoj školi. U knjizi objedinio je svojih 70 članaka objavljivanih u Zadarskom listu. Uspješni agronom knjigom se potvrdio i kao darovit pisac. Ivan Magaš osvrnuo se na najnovije izdanje zadarskog ogranka, o govoru Suhovara, knjigu Zorana Ukalovića Naša bezda. Knjiga donosi poeziju, zagonetke i pitalice te rječničku građu govora Suhovara, mjesta u zadarskom zaleđu. Moderatorica Martina Drobnak pročitala je nekoliko pjesama iz Zadarske smotre. Svoju pjesmu pročitala je i prisutna suradnica Zadarske smotre iz Splita Marina Čapalija. Na kraju je glavni urednik knjižnih izdanja Ivica Vigato spomenuo ostale naslove objavljene u posljednjih godinu dana: Leonard Eleršek, Rado Žic Mikulin: Putom sunca, crveni bojovnici iz Horezma, Irina Pažameta: Udes i druge priče, Senka Menciger: Cvijet iz kamena, Ladislav Radulić: Prokljeto jugo, Alojz Pavlović: Životni krikovi, drame, Mladen Dorkin: Interpretacije, osvrti, Vjekoslav Ćosić: Sabrani radovi dr. Jakova Čuke 1905.-1928., Josip Lisac: Šibenske i druge kroatističke teme. (Anica Serdarević)

Zaprešić –

Na dan preminuća prijašnjega predsjednika OMH u Zaprešiću Dragutina Grgasa Beloga, 21. rujna, članovi ogranka i obitelji Beloga okupili su se na Hommageu, likovno-glazbenoj večeri, u znak sjećanja i poštovanja. U to ime postavljena je izložba Ab imo pectore (kajkavski: Z glubine srca).

Hommage Dragutinu Grgasu Belom

Autor izložbe stari je prijatelj Beloga, Čedo Ostreš, a izložena djela, slike i skulpture, nadahnuta su njihovim prijateljstvom i plovidbama kroz bonace, oluje i smiraje, uz otoke Ilovik, Susak, Sali, Olib... Ta su djela „sjećanje na sretne dane zajedništva, vremena kad su se mogli razumjeti bez riječi ili ih koristiti krivo, a shvaćati pravo” (Mirko Ivanjek, Dvojac bez kormilara). Slike su uokvirene u starinske rame, a jednu je takvu Čedo jedanput opazio u Draginoj radionici: „Za dan-dva evo ti njega k meni u radionu. Spot pazuha spusti ramu, lepo ju prisloni tak bez jedne reči. I dalje o tom nigdar ni bilo nikakvoga razgovora ni spomenka. Povirala se i pometala ta rama na leta sim pak tam dok ni već čistom prepala i sprhnela tak da ju jen dan prislonim na kantu za smetje, pak ju pogledam za zadnji pozdrav. Tak mi se zasmilila da sam ju mam zašo popravlat. Da ne bu prazna, bum ja već nekaj, angeluše, Ave Mariju, jutarnji, al večernji zvon na Silbi, osvit na Olibu, smiraj na Susku?” Za ugodnu i kvalitetnu glazbenu pratnju pobrinula se mlada zaprešićka nada, pijanistica Ema Kurtanjek, studentica treće godine preddiplomskoga studija klavira u Osijeku. Bili su to trenuci suza koje griju i povezuju. (Anka Ivanjek)