GLAZBU IZDVAJA

Draga nam je zemlja –

Povijest hrvatske glazbe 20. stoljeća ne bi bila ista bez skladatelja Ivana Matetića Ronjgova (1880–1960). Ronjgovu zahvaljujemo što je netemperirano pjevanje Istre, Kvarnera i Primorja ušlo u hrvatsku umjetničku glazbu.

Melografskim, pedagoškim i skladateljskim radom zaslužio je mjesto na tronu istarske glazbene kulture, a dvostruka Ronjgovljeva obljetnica obilježena je zborskim koncertom u Kastvu 4. listopada pod naslovom Draga nam je zemlja, inače prvim stihovima neslužbene istarske himne čiji je autor upravo Ronjgov. Na koncertu kojim je ravnao Saša Matovina nastupili su Mješoviti vokalni ansambl Kanat iz Kastva, muška i ženska klapa nazvana po istom primorskom gradiću te Ženski pjevački zbor KUD-a Učka iz Matulja. Posebnu pozornost publike pobudili su sopci i recitatori, zahvaljujući kojima je koncert u čast Ronjgova postao pravi istarski Gesamtkunstwerk.  

HRT u domovima za starije i nemoćne –

Lijepo je kada domovi za starije i nemoćne uđu u medije zahvaljujući nekoj dobroj vijesti.

Tamburaški orkestar HRT-a u Domu za starije i nemoćne osobe

To se dogodilo 1. listopada, kada je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba Hrvatska radiotelevizija priredila četiri različita koncerta u četiri doma za starije i nemoćne u Zagrebu. Imajući u vidu epidemiološke mjere, glazbenici s HRT-a (Komorni sastav Simfonijskog orkestra HRT-a, Jazz orkestar HRT-a, Zbor HRT-a te Tamburaški orkestar HRT-a) muzicirali su na otvorenim prostorima domova predstavljajući popularan repertoar,  od klasike preko jazza do starogradskih pjesama. Organizatorima i glazbenicima upućujemo čestitke na ideji i inicijativi te se nadamo da će sljedeće godine u sličnom događaju uživati i korisnici domova diljem Hrvatske. 

Kamen spoticanja za Leu ­Deutsch –

I Zagreb je dobio prvi kamen spoticanja, važan spomenik poznat i pod njemačkim nazivom Stolperstein.

Kultura sjećanja kao opomena za sadašnje i buduće generacije

Akciju je potaknuo i organizirao Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust u suradnji sa Židovskom vjerskom zajednicom Bet Israel iz Zagreba i zakladom Stiftung – Spuren. Riječ je o mjedenim pločicama dimenzija 10 x 10 cm, postavljenima pred vrata stanova u kojima su živjele žrtve fašističkih režima prije stradanja. Projekt potječe iz Njemačke, gdje ga je još 1992. osmislio berlinski umjetnik Gunter Demnig. Kameni spoticanja proširili su se u međuvremenu diljem Europe, a prvi su se u nas pojavili u Rijeci 2013. Prvi zagrebački Stolperstein posvećen je Lei Deutsch, tridesetih godina prošloga stoljeća omiljenoj pjevačici i glumici koja je umrla 1943. u šesnaestoj godini, na putu za Auschwitz. Zagrepčane će na tu djevojčicu podsjećati Stolperstein u Gundulićevoj ulici 29, gdje je Lea stanovala. Iako je prvi zagrebački kamen spoticanja posvećen nekadašnjoj kazališnoj zvijezdi, ideja ovakvog tipa kulture sjećanja jest da spomenik dobiju i osobe koje nisu bile dio javnog života, pa bismo do kraja godine na zagrebačkim ulicama trebali vidjeti ukupno dvadeset kamena spoticanja, koji će nas podsjećati da se civilizacija ne smije ponovno spotaknuti kao što se to dogodilo sredinom 20. stoljeća.