IZ OGRANAKA

Lipovljani

Petoga rujna održana je godišnja izborna skupština Ogranka MH u Lipovljanima. Izvješće i rasprave pokazali su znatne aktivnosti Ogranka, ustaljene i nove. Obnovljen 2007. OMH u manjoj sredini, Lipovljanima, ostvaruje sve znatniju ulogu u kreiranju kulturnih programa. Predsjednica Melita Lenička podnijela je godišnje izvješće i najavila novi plan, što je članstvo jednoglasno prihvatilo. Glavni sadržaj tiče se promocije pisane riječi. U tome Ogranak izvrsno surađuje s lipovljanskom Narodnom knjižnicom i čitaonicom. Ostvaruje se to ne samo predstavljanjem knjiga nego i popularizacijom čitanja. U Mjesecu knjige Ogranak proglašava najbolje čitatelje među učenicima, a zanimljivo je da knjigu darivanjem Domu zdravlja nudi i u čekaonici te zdravstvene ustanove. Ogranak se brine i o čuvanju narodnih običaja. Aktivan je sudionik ili daje potporu manifestacijama lipovljanskog kraja, Lipovljanskim susretima i Danima Josipa Kozarca. Javno prepoznatljivo potpuno samostalno obilježje Ogranka MH u Lipovljanima svakako su travanjski pjesnički susreti Rijeka, šuma, nebo. U Piljenicama na obali Pakre okupljaju brojne književnike iz svih dijelova Hrvatske. Uz nakladničke projekte spomenuta manifestacija okosnica je programa Ogranka i u sljedećem razdoblju. Skupština je nakon osam godina uspješna vođenja zahvalila na radu dosadašnjoj predsjednici, a za novu izabrala Tatjanu Dlouhi. Pozdrav skupštini i zahvalu OMH za korisne programe uputila je Ljiljana Tomić, zamjenica načelnika Općine Lipovljani. (I. H.)

Split

U organizaciji OMH u Splitu i GKMM održano je 27. kolovoza predstavljanje nove knjige zbirke novela Na vrhu ruž (OMH u Splitu, 2020) autorice Dunje Kalilić. Predstavljanje knjige održano je pred brojnim posjetiteljima na otvorenom prostoru na splitskim Bačvicama uz preporučene epidemiološke mjere. U predstavljanju sudjelovali su u ime nakladnika ravnateljica GKMM-a Grozdana Ribičić, urednica, i Hrvojka Mihanović-Salopek, znanstvena savjetnica HAZU-a, recenzentica. Ravnateljica Grozdana Ribičić moderirala je predstavljanje na zanimljiv način postavljajući pitanja autorici te navodeći posjetitelje da se i oni u to uključe.

Predstavljanje knjige Dunje Kalilić na Bačvicama

Recenzentica Mihanović-Salopek naglasila je: „Novele skupljene u zbirci vrijedan su iskorak u suvremenoj hrvatskoj prozi po svom rijetkom i zanimljivom izboru tematizirane građe, a nadasve po osebujnom oblikovanju proznog diskursa koji vjerno reflektira neistražene putove unutarnje ljudske doživljajnosti. (…) Kao što pravi ulazak u nečiju psihu zahtijeva strpljivost, uživljenost i koncentriranost sugovornika: psihologa, svećenika ili samo pouzdana prijatelja, tako i ovo složeno prozno tkanje zahtijeva snažnu pozornost čitatelja, koji će se morati iznova vraćati pročitanim tekstovima da bi ih percipirao u njihovu potpunijem značenju. Ali ta će se ustrajnost isplatiti, jer će nas ova proza i u književno-estetskom i u spoznajno-etičkom pogledu obogatiti.“ (Joško Kalilić)

Valpovo

Nakon višekratnih odgoda (korona i dr.) 2. rujna u dvorištu valpovačke Gradske knjižnice, pod kestenom, održana je promocija pjesničke zbirke Ledina Labova Joze Bogdanovića. O motivima i pjesništvu govorila je Kristina Inhof, recenzentica i lektorica zbirke, naglasivši bogatstvo očuvanja tradicije slavonskog sela koju zbirka njeguje i pokušava sačuvati od zaborava. Istodobno se prisjetila svog djetinjstva u selu Nard, kod Valpova, pored kojega je toponim Labov o kojemu (osim Narda) pjesme govore. Program je vodila Sandra Miljački Andrić te je potaknula autorova sjećanja na djetinjstvo provedeno na ledini Labova, za koju se moglo saznati da je mnogo više od komada zemlje.

Jozo Bogdanović
i Kristina Inhof

„Ondje se provodilo dane, zabavljalo, zaljubljivalo – živjelo“, istaknuo je Jozo Bogdanović. Pored autora pjesme su izrekle učenice Martina Mandušić i Marija Vidušić te autorova unuka Lana Bogdanović, a u glazbenom dijelu nastupio je tamburaški sastav Kočije iz Narda. (Stjepan Najman)

Velika Gorica

Na jedanaesti književni natječaj Turopoljska poculica za najbolju kratku priču pisanu hrvatskim standardnim jezikom ili kajkavskim narječjem, koji je trajao do 25. prosinca 2019. prispjelo je 25 radova iz cijele Hrvatske. Kajkavskim narječjem napisano je deset radova, a hrvatskim standardnim jezikom petnaest. Provedbeno povjerenstvo u sastavu Stjepan Rendulić i Bosiljka Martinković predalo ih je Prosudbenom povjerenstvu samo s naznačenom zaporkom, bez imena autora. Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Bernardina Petrović, predsjednica i članovi Đurđa Parać i Božidar Prosenjak odabralo je po jedan najbolji rad na kajkavskom narječju i na standardnom hrvatskom jeziku te izabralo još četiri rada (dva na kajkavskom i dva na standardu) koji su ušli u uži izbor. Najbolji su radovi I oprosti nam duge naše Stjepana Zlodija (Šiljakovina, Kravarsko) na kajkavskome i Ručnik Jagode Prebeg (Rijeka) na standardnom jeziku. U uži su izbor izabrani radovi: Lero Aleksandra Horvata (Ludbreg) na kajkavskome, Marija Zlatka Pochobradskog (Gerovo) na kajkavskome, Stara knjiga recepata Mirjane Mikulec (Oroslavje) na standardnom jeziku i Ledene inicijacije Eduarda Pavlovića (Opatija) na standardnom jeziku. (Stjepan Rendulić)