Naslovnica
Razgovarao Goran Galić
Davor Žilić, slikar i sveučilišni profesor
Azija, osobito Tajvan, Indija i Kina, dosta su zainteresirani za europsku umjetnost / Štafelajno slikarstvo ne može se okarakterizirati kao nešto što danas ne pripada svijetu, kad je vrlo jasno i očito živuće. Mi koji smo „ostali“ u tome i dalje smo ...
Razgovarao Andrija Tunjić
Tomislav Sabljak, književnik
Slabost današnje literature je u njenom nedostatku zanimanja za život izvan književnosti, jer stvarnost u knjigama nije fotografska nego sintetička / Naša literatura uglavnom se s uspjehom bori protiv političkog primitivizma / Krleža je pripadao jednom pokretu i bio u stalnom sukobu ...
Piše Dino Milinović
Javni spomenici na meti prosvjednika i vandala
Spomenici prate našu povijest i njezine meandre. Kao takvi, oni su često na meti političkih protivnika, ili pobunjene mase koja će na njima najlakše iskaliti nakupljene frustracije. Mogu se učiniti sporednom „žrtvom“ revolucionarne stihije ili usputnim, neželjenim vandalizmom, ali u njihovu izboru ...
PIŠE Mira Muhoberac
LJETNA ČITAONICA: Prijevodna proza za ljeto 2020.
Preporučujemo vrhunsku japansku, irsku, portugalsku... prozu za ljeto puno nesigurnosti, ali i nade
PIŠE STRAHIMIR PRIMORAC
LJETNA ČITAONICA: PREPORUČUJEMO NOVU HRVATSKU PROZU
Knjigom protiv koronavirusa? Zašto ne! Možda će vas neka od ovih knjiga spasiti (dok ih čitate, ne dolazite u kontakt sa zaraženima), biti penicilin za opaku bolest – Ivana Rogar, Grad, pepeo – Ena Katarina Haler, Nadohvat – Đurđica Čilić, Fafarikul – ...
Piše Željko Bogdan
Ekonomska analiza: Posljedice pandemije u hrvatskom gospodarstvu i pogled u budućnost
Danas nam je jasno da će ova godina, što se rasta gospodarstva tiče, „biti u minusu“, dok Vlada za iduću očekuje rast od 6%. Dominantno uslužne ekonomije poput naše imaju obično sporiji proces oporavka pa ne bih u bliskoj budućnosti isključio ni ...
Piše Domagoj Marić
Uz 125. godišnjicu rođenja Jakova Gotovca, Ive Tijardovića, Dragana Plamenca, Svetislava Stančića i Zlatka Balokovića
Pet velikih imena hrvatske povijesti glazbe rođenih 1895. do danas nije sagledavano u cjelini, nego kao pojedinci, i to ponajprije u svjetlu svojih dominantnih postignuća – opera prožetih nacionalnim (Gotovac) i opereta obojenih lokalnim koloritom (Tijardović), muzikološkim radom (Plamenac) te izvođačkom (Baloković) ...