Legenda o zmaju ispod Grada Zrinskih

Sredinom 2019. u Nakladi Ljevak objavljena je knjiga Zmaj ispod Staroga grada Krunoslava Mikulana, čakovečkoga sveučilišnog profesora i potpredsjednika Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, koja u recentnoj književnoj produkciji za djecu i mlade znači osvježenje i svojevrstan novitet. Riječ je o fantastičnom dječjem romanu temeljenom na staroslavenskoj mitologiji; pisanom prema međimurskoj legendi o Pozoju – zmaju koji spava ispod Staroga grada u Čakovcu i čije proporcije i nepoznate namjere golicaju maštu. Zmaj je velik toliko da se proteže duž cijeloga grada, od čakovečke crkve, gdje mu je glava, preko dvorca, gdje mu se nalazi srce, pa sve do željezničke postaje, gdje završava njegov rep.

Izd. Naklada Ljevak, Zagreb, 2019.

U roman autor je u nešto manjoj mjeri uvrstio i druge lokalne pučke legende, poput onih o vampirima i vukodlacima, o vatrenome čovjeku koji je manifestacija nesretne duše, kao i motive poznate stare pretkršćanske legende o bogu Velesu. Svjestan da hrvatska dječja književnost nije često gradila svoj književni svijet koristeći se mitološkom pričom kao osnovom pripovijedanja, Krunoslav Mikulan odlučio se na pothvat vješta spajanja usmene tradicije i fantastičnih elemenata iz suvremenih romana vampirske tematike.

Klupko radnje romana plete četvero učenika petoga razreda osnovne škole, dvojica dječaka i dvije djevojčice. Spojeni su naizgled slučajno, ali to će ubrzo opovrgnuti tijek događaja pokazavši da su njihove sudbine itekako povezane. U središtu je pripovijedanja najprije Vatroslav, dječak koji se tek doselio u Čakovec i pred kojim je zahtjevan proces prilagodbe novoj sredini, a u radnju se potom uvode i ostali glavni likovi – Sebastijan, Morana i Nika. Vatroslav je prema novim društvenim interakcijama isprva buntovan, zbog čega nevoljko odlazi u novu školu, a najveći mu je užitak čitanje knjiga o Drugome svjetskom ratu i igranje igrica s povijesnom i ratnom temom.

Nedostatak prijatelja i strah od vršnjačkoga zadirkivanja, kojega je na samome početku bio žrtva, počeo se smanjivati kada je upoznao Sebastijana, s kojim je sjeo u klupu, Moranu, koja ga je spasila od nasilnika u parku te Niku, hakericu, koja je prema novom dječaku bila radoznala još od početka. Između njih četvero rađa se veliko prijateljstvo, a ubrzo zajedno ulaze i u pustolovinu života: otkrivaju tajni prolaz u podzemlje čakovečkoga dvorca i u njemu pronalaze kostur velikoga zmaja dug nekoliko stotina metara te jedno jaje iz kojega će se, vjeruju, izleći mali zmaj. Želeći se domoći što više informacija o zmaju, čitaju knjige, a odgovore traže i na prostranstvima interneta.

U rješavanju zagonetke tajnoga prolaza družba se koristi najsuvremenijom tehnologijom, od mobitela i računala do dronova s kojima snimaju prostor, a njihova se komunikacija odvija na društvenim mrežama i mobilnim aplikacijama. Svakim ulaskom u podzemne hodnike ispod Grada otkrivaju nove tajne, dolaze u posjed čarobnih predmeta. Nakon što saznaju da podzemlje grada živi, odlučno započinju otkrivati zagonetke koje skrivaju zloslutni podzemni gradski tuneli. Iako skloni racionalnosti u istrazi i uvjereni u svoj zdravi razum, njihov se svijet preokreće kada dožive teleportaciju te otkriju svoju drugu prirodu: da posjeduju natprirodne moći – Vatroslav je zmajočovjek, Sebastijan vukodlak, Morana je vještica, a Nika vampirica. Novootkrivene supermoći koriste u borbi protiv tajanstvenih osoba koje ih pokušavaju zarobiti. Gradacija napetosti dovedena je do kulminacije na kraju romana – pucanjem pronađenoga jajeta junaci trebaju ugledati zmajevo lice. Time nam je sugeriran i nastavak romana.

Zmaj ispod Staroga grada autorov je prvi dječji roman. Namijenjen je učenicima od 5. razreda nadalje, ali će temom zasigurno na čitanje primamiti i starije. U njegovoj će se radnji prepoznati mnogi istraživači legendi o tajnim prolazima u Čakovcu, ali i sablasnih tajni mnogih drugih mjesta. Autor teži skladu sadržaja i forme, što dokazuje povezanost unutrašnje i vanjske strukture romana; simbolikom broja četiri nudi svojevrstan ključ za čitanje – četvero je glavnih likova, a knjiga ima 400 stranica.

Uspjeh romana leži i u spajanju starog i suvremenog, u prožimanju mitologijskoga segmenta – legende kao dijela narodnoga usmenog stvaralaštva, sa svijetom današnjih tinejdžera u kojemu su internetske aplikacije i mobiteli dio svakodnevice. Kako ističe Dubravka Težak u pogovoru, upravo je taj spoj staroga i suvremenoga specifikum romana kojim autor vješto spaja dva različita narativa, i kojim, zasigurno, predstavlja svoj roman ne samo kao jednu od knjiga za djecu nego i kao knjigu koju mogu čitati svi koji dijete u sebi nikad ne zaboravljaju.