Razgovori o budućnosti Matice hrvatske

U Matici hrvatskoj 17. je lipnja, nakon nekoliko mjeseci neodržavanja javnih tribina i događanja zbog pandemije koronavirusa, organizirana tribina Budućnost Matice hrvatske.

Riječ je o prvoj u ciklusu javnih tribina i okruglih stolova o Matici hrvatskoj koji će se održavati tijekom ove godine kako bi se potaknuo dijalog s Matičinim članovima te razmijenile ideje i promišljanja o aktivnostima i djelovanju stožerne kulturne institucije hrvatskoga naroda. Osim toga, namjera je okupljanja povećati informiranost članova o Matičinim aktivnostima i djelatnostima.

Na tribini se govorilo i o obnovi Palače Matice hrvatske nakon potresa

Kao uvodničari na prvoj su tribinu o Matičinoj budućnosti sudjelovali predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, akademik Ranko Matasović te književnik i publicist Zdravko Gavran, član MH. Nakon njihovih kraćih izlaganja održana je moderirana rasprava otvorena za sve članove.

Predsjednik Botica kazao je uvodno kako će se tribina održavati redovito od sredine rujna jer je „sama ideja o tribini MH, o njezinu kulturnom, društvenom i drugom položaju unutar države već dugo prisutna, a Glavni je odbor MH prihvatio ideju, osnažio i odobrio prijedlog o redovitim tribinama na svojoj sjednici održanoj 8. lipnja 2020“.

Istaknuo je kako je od početka svoje djelatnosti, odnosno ustroja 10. veljače 1842, gotovo svako vrijeme imalo potrebu postaviti pitanje što Matica treba činiti u hrvatskom narodu. Pregledom dokumenta vidljivo je da je tijekom povijesti bilo održano dvadesetak tribina s tom temom, a kao jednu od najzanimljivijih Botica je izdvojio onu iz 1997.

Tada je za šestu glavnu skupštinu obnovljene MH časopis Kolo 1998. pripremio i posebno izdanje posvećeno pregledu Matičine djelatnosti, u kojem su objavljena i razmišljanja matičara i bivših članova uprave, kao i njezinih predsjednika.

Akademik Ranko Matasović svoje je kratko izlaganje posvetio nakladničkoj djelatnost MH i njezinoj ulozi u znanstvenom izdavaštvu, u okviru kojeg je objavljeno i pet njegovih knjiga s područja jezikoslovlja. „Izdavanje vrijednih knjiga u ova gotovo dva stoljeća jedna je od najvažnijih Matičinih zadaća. Velika je prednost što je Matica neovisna, njezini su članovi vodeći ljudi u nacionalnoj kulturi koji znaju što treba ostati dostupno kao materijalni trag, a ne samo u virtualnom svijetu. Vjerujem da će i u budućnosti to biti jedna od najvažnijih Matičinih djelatnosti“, rekao je akademik Matasović.

Književnik i publicist Zdravko Gavran kao dugogodišnji član MH iznio je svoja kritička razmišljanja i prijedloge kazavši da na Matičinim stranicama nije objavljen program rada ustanove. Zbog toga je, kako je rekao, posegnuo za Pravilima MH i istaknuo koje bi sve pojmove prema njegovu mišljenju trebala sadržavati, a trenutno ne sadrže. Izrazio je nezadovoljstvo razinom informiranosti članova o djelatnostima Matice hrvatske i njihove uključenosti u procese odlučivanja i kreiranja programa te pozvao na povećanje transparentnosti.

U dvorani najvećega Matičina donatora Jure Petričevića, ograničenoj brojem sjedala zbog preventivnih mjera, u raspravi su se na okruglom stolu uključili i članovi Glavnoga odbora MH Miro Gavran, Stipe Kutleša, Mirjana Polić Bobić, član Predsjedništva i GO MH te gospodarski tajnik Damir Zorić, nekoliko desetaka članova iz Središnjice, ali i ogranaka MH, koji su promišljali i otvarali razna pitanja i teme vezane za djelovanje, ali i Matičin ustroj.

Najavljena je tako, između ostalog, skora promjena temeljnog dokumenta o Matičinu ustroju i djelovanju – Pravila MH – za što je Glavni odbor MH zadužio sedmeročlano povjerenstvo koje će u sljedećim mjesecima izraditi svoje prijedloge. Na pitanje o planovima za obnovu Palače MH oštećene u potresu 22. ožujka, predsjednik MH Stipe Botica kazao je da su stručnjaci zgradu dvaput pregledali, ustanovljeno je da je privremeno neupotrebljiva za rad, ali njezini temelji nisu narušeni. „Napravljen je temeljit troškovnik za sve potrebne radove za sanaciju oštećenja i s Ministarstvom kulture svakodnevno se razgovara na koji način realizirati temeljitu obnovu palače iz 19. stoljeća, koja je već započela“, naglasio je predsjednik Botica.