15 godina borbe za znanstvenu istinu o Domovinskom ratu

Petnaesta godišnjica arhivskoga i znanstvenoistraživačkog rada Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog ­centra Domovinskog rata obilježena je 16. lipnja, uz promociju izdanja Centra od 2017. do 2020. Svečanost je održana u prepunoj Velikoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva na Marulićevu trgu. Svečanosti su prisustvovali mnogi utjecajni kulturnjaci, znanstvenici, povjesničari i branitelji. Centar je utemeljen 2005. godine kao javno-znanstvena ustanova, specijalizirani arhiv sa zadaćom prikupljanja, čuvanja i sređivanja arhivskoga gradiva te stručnoga i znanstvenog publiciranja gradiva iz Domovinskoga rata. Sveukupno je u petnaest godina postojanja Centar kao izdavač i suizdavač objavio 99 knjiga i zbornika.

Ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor / Snimio Zlatko Kalle

Program je započeo uvodnim obraćanjem ravnatelja HDA Dinka Čuture, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek potom je navela kako je Centar ključna institucija za prikupljanje, sređivanje, čuvanje i stručno-znanstveno istraživanje i publiciranje povijesne istine o Domovinskom ratu. Istaknula je kako je osnivanje Centra bio izraz opredijeljenosti za povijesnu istinu najviših tijela RH i njihove želje da se Domovinski rat odmakne iz područja ideologije i dnevnopolitičkih interpretacija. Predstavila je i novije projekte Centra, među kojima je važno istaknuti planiranu buduću suradnju s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, u kojoj planiraju uspostaviti i upravljati enciklopedijskim portalom o Domovinskome ratu. General Marijan Mareković, izaslanik predsjednika RH, napomenuo je kako se radom Centra utvrđuje i čuva istina o Domovinskom ratu za naraštaje koji će na njegovim vrijednostima nastaviti graditi hrvatsku budućnost. Okupljenima se obratio i Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, koji je ukratko predstavio rad te institucije te knjigu Miroslava Tuđmana Haški krivolov.

Odvjetnica u pravnom timu pokojnog generala Slobodana Praljka, Nika Pinter, govorila je o novoj dvosveščanoj knjizi Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u BiH (1991. – 1995.). Napomenula je da je cilj knjige bio prikazati kako je jedna strana u sukobu, civili i zarobljeni pripadnici HVO-a, stradala i kako se o tim zločinima vrlo malo zna. Napomenula je kako odgovorni za zločine počinjene nad Hrvatima nisu utvrđeni ni procesuirani. Također je rekla kako u svijetu i RH prevladava koncepcija da su Hrvati zločinci i da su učinili sve zlo narodima BiH te da prilikom suđenja u Haagu nije dominirala istina utemeljena na utvrđenim činjenicama, već spinovi. Davor Marijan objasnio je da je prije petnaest godina bio skeptičan oko osnivanja Centra, ali da mu je iznimno drago da ta njegova skepsa nije bila utemeljena. Skrenuo je pozornost na drugu knjigu o zločinima nad Hrvatima u BiH jer se u njemu nalazi popis mrtvih te ga nazvao velikim korakom prema istini.

Urednik spomenute knjige o zločinima nad Hrvatima u BiH, umirovljeni general Zlatan Mijo Jelić, nabrojao je mnoge ratne zločine počinjene nad Hrvatima u BiH u vrijeme rata. Istaknuo je važan podatak o 3261 poginulom civilu i zarobljenom pripadniku HVO-a u BiH te naveo da su njih 2033 ubile Vojska Republike Srpske, JNA i paravojne četničke snage, a 1228 Armija Republike BiH i postrojbe mudžahedina. Više od četrdeset posto hrvatskih žrtava u BiH ubijeno je u zločinu.

Ravnatelj Centra Ante Nazor predstavio je Centar s njegovih devetnaest djelatnika te njihove arhivske i znanstvene uspjehe. Nadalje je rekao: „Mi ne želimo da se ova država gradi po mjeri pobjednika, nego po mjeri istine i pravde.“ Napomenuo je da Centar želi, kao znanstvena ustanova, pisati povijest po mjeri izvora na temelju provjerenih činjenica. Zahvalio je svim sportašima koji su 1991. bili zajedno sa svojim narodom na bojištima ili su svijetom tražili pravdu prosvjedujući protiv velikosrpske agresije. Nazor je u govoru spomenuo da Centar trenutno raspolaže sa 17.850 kutija konvencionalnog gradiva te više od 4000 sati video- i 700 sati audiozapisa, ali i više od 80.000 slikovnih zapisa.