Oda kruhu

Svečana raskošna apoteoza kruha nasušnoga, nastala na tlu Bugarske (Varna), broji 304 stranice i donosi pjesme 175 suvremenih slavenskih pjesnika koji žive u 25 država. „Dike ter hvaljenja“, rekao bi naš Marul, za takav kulturni pothvat, za tu iznimnu svečanost duha, koja uzvišenom ljepotom riječi priziva u svijest sintagmu gloria mundi.

U znakovitom i oduhovljenom predgovoru pjesnikinje i antologičarke Elke Njagolove, koju resi i titula predsjednice Slavenske književne i umjetničke akademije, čitamo tu goruću potrebu za sporazumijevanjem i poštovanjem slavenske poetske riječi: „I svatko od njih govoraše na svojem jeziku a prekrasno su se razumjeli.“ Izraz prekrasno s uvjerenjem govori o povezanosti bogate, a nadasve samonikle slavenske riječi koja podržava obzirnost i snošljivost pa ćemo s ponosom pročitati i poetsku poruku antologičarke Elke Njagolove, koja na hrvatskom jeziku daje umjetnički obol toleranciji: „Onda zahvaljuju Bogu i blaguju kruh za svojim stolom obiteljskim.“ Umjetnički i ljudski obol Elke Njagolove naglašava njezin izbor pjesama posvećenih kruhu suvremenih, antologijskih slavenskih pjesnika koji su umijesili taj nasušni kruh „s čistim srcem i dušom“: „I bijaše ukusan taj hljeb zamiješen sa slavenskom riječju.“

Izd. Slavenska književna i umjetnička akademija, Varna, 2019.

Oduhovljenost antologije Hljeb naš nasušni posebno je naglašena u zahvali upućenoj antologičarki. S istaknutom empatijom uvrštena su četiri pisma visokih crkvenih dostojanstvenika. Neofit, patrijarh bugarski, mitropolit Joan (Varna), mitropolit Amfilohij (Crna Gora), protojerej Lev Semjonov (Ruska Federacija) srdačno pozdravljaju izdanje sveslavenske antologije kao „blagdan slavenske kulture“, jer „poetska riječ prosvjetljava um, hrani dušu“. U pismu mitropolita Amfilohija nalazimo istinsko priznanje antologičarki, koja je „okupila slavenske pjesnike oko hljeba poezije kao majka koja okuplja djecu za stolom da blaguju hljeb nasušni“.

Spomenut ću nekoliko zemalja koje imaju svoje pjesnike u antologiji: Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Poljska, Rusija, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Ukrajina… Uz napomenu da je izdanje antologije Hljeb naš nasušni financijski pomoglo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, spomenut ću i neke uvrštene hrvatske pjesnike: Enerika Bijač, Ivan Golub, Lidija Bajuk, Luko Paljetak, Maja Kušenić Djerek, Sonja Manojlović, Jakša Fiamengo. U antologiji nas je dvadeset i troje. Hvala antologičarki i pjesnikinji Njagolovoj, koja je prevela naše pjesnike na bugarski jezik. Svoj nesvakidašnji književni ogled završit ću stihovima pjesnikinje i prevoditeljice kao što i priliči, jer je uspješno osmislila i realizirala antologiju suvremenih slavenskih pjesnika: „Kruh se pravi s ljubavlju, / S mišlju na nešto lijepo. / S bijelom nadom, s kojom / okružiš cijeli svijet.“ (Recept za kruh).

I još za uznositi kraj. Hljeb naš nasušni počinje nadasve oduhovljenom, drevnom molitvom Oče naš, koja i na bugarskom zvuči poznato i blisko: „Otče naš, iže jesi na nebesih“. Odjeci su to najstarijega slavenskog književnog jezika, staroslavenskog, koji je sačuvan u prijevodima Biblije Ćirila i Metoda i u crkvenim tekstovima. Dobro je katkad evocirati povijesna sjećanja da se ne zaborave u današnjim svakovrsnim globalnim nebulozama.