Matica hrvatska ne miruje

I dok se život polako vraća u sve hrvatske gradove, a time i u ustanove u kulturi nakon ublažavanja mjera sprečavanja pandemije koronavirusa, pokazuje se da su rijetke one koje su u potpunosti obustavile aktivnosti, već su se uglavnom preselile online.

 
Djelatnosti Matice hrvatske nastavile su se iz kućnih ureda i redakcija na daljinu,
te uspješno otisnula niz djela

Kad je riječ o jednoj od naših najstarijih kulturnih ustanova, Matici hrvatskoj, svi su javni skupovi u Palači MH odlukom njezina Predsjedništva odgođeni još 10. ožujka, no unatoč tomu njezine djelatnosti nastavile su se iz kućnih ureda i redakcija na daljinu.

Kao da pandemija nije bila dovoljna za otežan rad, 22. ožujka u snažnom potresu u Zagrebu stradala je i sama Palača pa je povratak njezinih stanara i korisnika do daljeg upitan i praktički nemoguć. Svoja vrata nakon ukidanja mjera, 27. travnja, uspjela je otvoriti Matičina knjižara, a djelomičan rad užih stručnih službi (tajništva) organiziran je u novoj Matičinoj zgradi.

Ipak, sve nedaće nisu spriječile redakcije i uredništva da nastave raditi od kuće pa je tijekom ovoga razdoblja, od početka ožujka do kraja svibnja, izdano devet knjiga, a svjetlo dana ugledali su i novi brojevi Kola i Hrvatske revije. Prvi put u svojoj 150-godišnjoj povijesti izvan redakcije pripreman je i Vijenac, otisnut samo dva dana nakon potresa, već 24. ožujka, sada je petim brojem redovito prisutan na kioscima diljem Hrvatske.

Od novih Matičinih naslova glavni urednik nakladništva MH Luka Šeput izdvaja Izabrane pjesme Borisa Pasternaka, u hrvatskom prepjevu Dubravke Dorotić Sesar, Radomira Venturina i Antice Menac, „knjigu koja predstavlja prvu veću zbirku pjesama toga ruskog nobelovca na hrvatskom jeziku”. Šeput apostrofira i Zvjezdokradice, izabrane pjesme Borbena Vladovića, koje je u povodu pedeset godina pjesnikove prisutnosti u hrvatskom pjesništvu priredila Dunja Detoni Dujmić. Knjiga prati i prikazuje Vladovićev razvoj od avangardnoga pjesnika u počecima do izrazitoga liričara i gotovo stvarnosnoga pjesnika nakon 2000.

Glavni urednik Matičina nakladništva dodaje da je u doba pandemije Matica objavila i Aristotelovu Drugu Analitiku, „kapitalno filozofsko djelo, u prijevodu Filipa Grgića, jedan od temeljaca zapadne kulture, djelo koje uvodi i objašnjava niz središnjih filozofskih pojmova, a relevantno je i poticajno i u današnjim teoretskim raspravama”. Za čitatelje Vijenca posebno je pak zanimljiva knjiga Nives Opačić Završne riječi, ipak, zadnja zbirka kolumni najpoznatije hrvatske jezikoslovke i vjerne Vijenčeve kolumnistice. „Tekstovi prethodno objavljivani u Vijencu, a sada okupljeni na jednom mjestu, nezaobilazno su štivo za svakoga tko voli riječi i zanima se za njihova značenja, podrijetlo i uporabu”, istaknuo je Luka Šeput.

Uz navedene naslove, Matica hrvatska izdala je i knjige Znati put (Ivana Mikulić), Izabrana djela Dubravka Horvatića u sklopu edicije Stoljeća hrvatske književnosti, zatim Pjesme (Fjodor Tjutčev), Kronike dobrovoljnog ropstva (Jure Vujić), a iz tiska je izišao i zbornik radova Franjo Josip i Hrvati u Prvome svjetskom ratu. Valja napomenuti kako je u MH tijekom travnja pristigla i nagrada Judita za najuspješniju znanstvenu knjigu u 2019. pokojnog akademika Marka Samardžije Hrvatska leksikografija. Od početka do kraja XX. stoljeća. U medijima je bila zapažena i Matičina izjava o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Matice srpske.

Kako se kulturni život preselio u online sferu, tako su i Matičine aktivnosti tijekom ovih mjeseci poprimile nove virtualne oblike. I ove godine sudjelovala je MH u manifestaciji Noć knjige online predstavljanjem osječkog ogranka u povodu šezdeset godina neprekidna izlaženja časopisa Književna revija, a 30. travnja održana je i prva online promocija Vijenca. Na društvenoj mreži Facebook priređen je kviz o Matici hrvatskoj, obilježen je Dan hrvatske knjige, ali i godišnjice smrti i rođenja hrvatskih književnika, u videoprilogu akademik Tonko Maroević govorio je o novim perspektivama koje otvaraju djela Ivana Slamniga, a Nives Opačić o svojoj novoj knjizi. Odjel za književnost pratio je aktualne događaje pa je iz zaborava izvukao zapise Pavla R. Vitezovića i Đure Baglivija o potresima (Lahorka Plejić Poje) te iz hrvatske latinističke baštine (Zrinka Blažević). Ona je ujedno predstavila stihove Ilije Crijevića kao najavu knjige koju priprema u izdanju Matice hrvatske.

Odjel za prirodoslovlje i matematiku te Odjel za politologiju također su pripremili nekoliko prigodnih promišljanja o koronavirusu, poput teksta Mladena Krajačića (PMF), dok je na Youtube kanalu dostupno predavanje Jure Vujića o utjecaju koronavirusa na globalnu politiku, a Ivan Güttler (DHMZ) pozabavio se njegovim utjecajem na klimatske promjene.

U ožujku je u Korčuli trebala biti održana i jubilarna deseta Komunikološka škola Matice hrvatske na kojoj sudjeluje dvanaest ponajboljih studenata komunikologije i novinarstva, no ona je odgođena za listopad.

Jelena Gazivoda