Petra Miočić
Unatoč svim negativnim i teškim posljedicama krize uzrokovane koronavirusom, tračak svjetla pojavio se zahvaljujući nadgradnji kazališnog iskustva online sadržajima. Novi, digitalni oblici publiku dosežu na globalnoj razini i, prvi put dovodeći kazalište u privatni prostor, preoblikuju doživljaj sveukupnoga kazališnog iskustva. Takav pristup, pokazuju neka istraživanja, može pojačati osjećaje empatije i solidarnosti s krizom zahvaćenim umjetnicima. Britanski kulturolozi smatraju da bi ovaj trenutak kazalištima mogao pomoći u dokidanju udaljenosti od publike i približavanju kazališnog iskustva dosad kazališno neosviještenoj publici.
No ustupanje sadržaja bez naplate izaziva i ozbiljne financijske probleme. Tako je u ponedjeljak, 25. svibnja, više od stotinu zagrebačkih glumaca i kazališnih djelatnika zatražilo od gradske uprave i Skupštine grada Zagreba da na snagu vrate odluku o hitnoj isplati sredstava za javne potrebe u kulturi poništenu 14. svibnja. Izostanak financijske potpore, ističu, dovodi u pitanje opstanak brojnih inicijativa, organizacija i institucija te ugrožava egzistenciju velikog broja umjetnika i umjetnica.
U kojem će smjeru krenuti dijalog domaćeg teatra i njegove publike (kao i kazališnih djelatnika i tijela vlasti) tek se treba pokazati, no i ova je kriza, kao i svaka prethodna, nova prilika za rast i razvoj.
Nakon što je, prije točno dvije godine, u ediciji zaprešićke Frakture objavljena knjiga Službeni izlaz: eseji, ogledi i kolumne o kazalištu, kulturi i politici redateljice, teatrologinje i profesorice na Odsjeku za produkcije zagrebačke ADU Snježane Banović, isti je nakladnik netom objavio njezinu novu, četvrtu knjigu Kazalište za narod – Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 1945. – 1955. od socrealizma do samoupravljanja.
Izd. Fraktura, Zaprešić, 2020.
U njoj se autorica, osim kazalištem, bavi i onodobnim kulturološkim i sociološkim pitanjima, a dotiče se i kulturne politike tog razdoblja neposredno po smjeni političkih režima. Knjiga, na kojoj je autorica radila punih pet godina, na gotovo 900 stranica predstavlja historiografski i teatrološki pregled, a posebna njezina vrijednost leži u tome što kazalište smješta u zajednicu i kao takvo, od nje neodvojivo, proučava ga koristeći se pritom postupcima i metodama koje će i budućim povjesničarima teatra biti od velikog značenja.
Nakon što su epidemiološke mjere popustile, situacija postala povoljnija i „novo normalno“ preotelo primat nekadašnjoj normalnosti, nakon gotovo dva mjeseca otvorena su i kazališta. Satiričko kazalište Kerempuh tako nastavlja s prikazivanjem u ožujku rasprodanih Gruntovčana, a s radom nastavljaju i Zagrebačko kazalište lutaka, Gradsko kazalište Trešnja i Žar ptica.
Ivica i Marica
Ti i ja mali medo
Kako bi osigurali uvjete fizičke distance, u Trešnji će 31. svibnja i predstavu Ivica i Marica Lee Anastazije Fleger dočekati u smanjenom gledalištu, a ista pravila vrijede i za posjetitelje paviljona na Zrinjevcu u kojem se, dan prije, održala predstava Ti i ja mali medo kojom je Žar ptica otvorila manifestaciju Žar ptica od srca Zagrebu jer „gradu za rođendan, kao i njegovim najmlađim stanovnicima, sad treba više ljubavi no ikad“.
685 - 4. lipnja 2020. | Arhiva
Klikni za povratak