Drugi potres Augusta Šenoe

Nije nedavni ožujski potres prvi koji je zagrizao u zgrade kulturnih institucija u Zagrebu. I onaj prethodni, s kraja 1880, načeo je palače važnih zavoda, a među njima i zgradu Akademije na Zrinjevcu. Pišući u Viencu o nastradaloj Akademijinoj palači, August Šenoa apelira za obnovu zgrade, „jer bi grehota do toga bila, napuštat toli liep spomenik narodne samosviesti (...) štetu koju pretrpi ta liepa palača, pretrpila je ciela Hrvatska, a s druge strane nesmije se obustaviti radnja duševna toga važnoga zavoda.“ Poziva Šenoa na oprez i štednju pri raspolaganju sredstvima pristiglim iz Europe za obnovu, kako bi stigla u ruke doista potrebitima, a ne „nametnicima“ koji nastoje prevariti gradski odbor za potporu stradalima. Ta bi se sredstva moralo usmjeriti, kaže Šenoa, i na obnovu zgrada kulturnih institucija, poput Akademije, jer „narod ne žive samo o hljebu“. Osim kao kroničar i zastupnik obnove kulturnih institucija, Šenoa se s posljedicama potresa 1880. sučelio i kao gradski senator, a na toj se službi i smrtno razbolio pomažući stradalima. Kad se potres gotovo podrug stoljeća poslije ponovio, ponovile su se i štete: ožujski potres 2020. i opet je načeo zgrade kulturnih zavoda, a ovaj put među njima je i onaj posvećen upravo čuvanju uspomene na Augusta Šenou i njegovu obitelj. Zato treba ponoviti i Šenoin apel: „valja pomisliti i na javne sgrade i zavode, koji su oštećeni a po njima cieli narod“.

Voditeljica Kuće Šenoa Jasmina Reis ispred oštećenog murala Branka Šenoe. Kuća je pretrpjela znatna oštećenja zbog čega pozivaju na donacije / Snimio Luka Stanzl / PIXSELL

Kad je 1821. mlinar Johannes Schöynoha, djed Augusta Šenoe, rukom napisao molitvenik svojoj ženi Antoniji, počela je sačuvana povijest obitelji Šenoa. Ona traje sve do danas – bilješke, dokumenti, predmeti, sve ono što su naraštaji Šenoa ostavili za sobom tijekom 182 godine života u Zagrebu čuva se u Kući Šenoa, izgrađenoj 1928–29. za obiteljsku rezidenciju Augustova sina, Milana Šenoe. Kuću Šenoa i Obiteljsku zbirku Šenoa, pod vodstvom Jasmine Reis, nasljednice ostavštine obitelji Šenoa, Ministarstvo kulture proglasilo je kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Voditeljica Reis i udruga Svi naši Šenoe, koja je osnivač Kuće Šenoa, već godinama promiču doprinos te obitelji hrvatskoj kulturi organizirajući događaje kao što su festival Dani Augusta Šenoe, snimanje dokumentarnog filma o Augustu Šenoe, predavanja i izložbe o Šenoinu životu.

U „našem“, ožujskom potresu Kuća Šenoa jako je stradala, kaže nam Jasmina Reis. „Urušila su se sva tri dimnjaka i povukla za sobom crijepove, a drvene grede koje drže krovište pomaknule su se iz ležišta. Stradala je međukatna konstrukcija, tako da se pri hodu podovi zibaju. Svi zidovi i stropovi imaju pukotine koje su se povećale nakon potresa: potresi koji su uslijedili nakon najjačeg udara, iako slabiji, povećavaju štetu“, upozorava voditeljica. A je li oštećen postav spomen-kuće? „Na sreću, muzejski postav koji je u registru pokretnih kulturnih dobara nije stradao u potresu, ali je zato jako stradao mural Branka Šenoe na prvom katu muzeja.“ Voditeljica Reis dodaje kako je odmah nakon potresa udruga Svi naši Šenoe pokrenula kampanju prikupljanja sredstava za sanaciju Kuće Šenoa. Nešto je novca skupljeno, ali on je uglavnom već i potrošen, na sanaciju najvećih šteta na krovu i prve akcije spašavanja fragmenata murala Branka Šenoe.

Brzom sanacijom krovišta Kuća je spašena od vremenskih neprilika, no tim je popravcima riješen samo najhitniji problem – većina sanacije tek predstoji, a sredstava za nju nema dovoljno. Koji su prvi potezi? „Kada dobijemo službenu procjenu štete, odlučit ćemo što će nam biti prioritet u sanaciji. Dva mjeseca nakon potresa posjetilo nas je stručno povjerenstvo Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode koje će Ministarstvu kulture dostaviti izvještaj o utvrđenoj šteti na Kući Šenoa s prijedlogom mjera zaštite i programa obnove. Nadamo se da ćemo što prije moći sanirati štetu, bar u dijelu Kuće Šenoa, kako bismo mogli muzej otvoriti javnosti na jesen – budu li to zdravstvene mjere zbog koronavirusa dopuštale.“

Osim kampanje kojom je Kuća došla do nužnih prvih sredstava za obnovu, voditeljica Reis planira i druge akcije: „Jedna tvrtka donirala nam je torbe s logom Kuće Šenoa. Mijenjat ćemo ih za donacije na donacijskom koncertu koji pripremamo 14. studenoga, ako se ne vrati koronavirus. Na taj je nadnevak, naime, Šenoin rođendan, tada počinju već peti po redu Dani Augusta Šenoe. No, nažalost, morat ćemo ove godine festival održati na drugim lokacijama, zbog šteta na Kući Šenoa nastalih u potresu. Javljaju nam se glazbenici koji žele sudjelovati na koncertu, ali i drugi umjetnici koji žele donirati svoje radove i pomoći nam. Jako smo zahvalni svim donatorima, bez njih ne bismo u tako kratko vrijeme nakon potresa mogli sanirati krov. No, još nas mnogo troškova čeka i zato apeliramo za pomoć: trebat će nam svaka kuna donacija kako bismo Kuću Šenoa sačuvali za budućnost.“, ističe voditeljica.

Jasmina Reis priča nam kako je August Šenoa i osobne kontakte stavio u službu obnove Zagreba. Naime, njegov prijatelj, poljski književnik i prevoditelj Bronislaw Grabowski, pokrenuo je inicijativu da poljski umjetnici izdaju album sa svojim radovima, a prihod od prodaje toga albuma poslali su za obnovu Zagreba. Šenoa je, dakle, Zagrebu nakon potresa dao doista sve što je mogao – svoje pero u Viencu, svoja prijateljstva po svijetu, na kraju i svoj život. Kad je novi potres oštetio njegovu spomen-kuću, postao je Šenoa nesretnim slučajem vezom dvaju zagrebačkih potresa. Ako postoji način da mu se Zagreb oduži za sve što mu je dao u prethodnom potresu, onda je to sigurno pomoć obnovi njegova spomen-doma, jedinstvena muzejskog mjesta sjećanja na velikog Šenou.