Čekajući domaće kinopremijere

Uoči nastanka ovog teksta stiglo je nekoliko vijesti koje, unatoč još aktualnoj i pretpostavljivo trajnoj opasnosti od nekontroliranog širenja virusa COVID-19, čemu se u hodu moraju prilagođavati svi segmenti privatnih, društvenih i poslovnih svakodnevica svih nas, ipak bude optimizam kod domaćih filmofila i ljubitelja odlazaka u kino.

Reklo bi se – ipak se kreće, jer je zamjetna određena živost i kod filmskih autora te u širem smislu ljudi koji sudjeluju u produkcijama filmova, i kod organizatora nekih filmskih festivala koji izlaze s konkretnim datumima održavanja manifestacija koje vode kao umjetnički ravnatelji, i kod kinodistributera te kulturnih začinjavaca koji se dovijaju načinima na koje se i u nezavidnim okolnostima, koje se takvima pokazuju osobito za kulturu i umjetnost te kulturnu i umjetničku produkciju, sedma umjetnost može približiti publici već itekako željnoj čarolije pokretnih slika i odlazaka u kinodvorane.

U nedostatku kinopremijera organizirano je i nekoliko drive-in-kina

Dok se 30. izdanje Svjetskog festivala animiranog filma, prvotno planirano od 8. do 13. lipnja, sad najavljuje za rujan, te dok aktualne najave 16. međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox, koji se izvorno trebao održati od 15. do 22. ožujka, smještaju u sredinu listopada, termin održavanja ovogodišnjega Pulskog filmskog festivala, najvažnije domaće filmske manifestacije nacionalnog predznaka, sasvim je konkretno smješten u drugu polovinu srpnja, točnije u tjedan od 18. do 25. srpnja.

U sklopu silom prilika skraćenih priprema festivala, od 11. svibnja do 1. lipnja tako traje Javni poziv producentima za prijavu filmova za programe 67. Pule, za filmove producirane tijekom ove ili prošle godine, za natjecateljske programe podjednako kao i za nenatjecateljske. Organizatori festivala razumljivo najavljuju njegovu realizaciju u izmijenjenom obliku, u skladu s preporukama epidemioloških službi, a osim prijava za hrvatske dugometražne igrane filmove i manjinske suprodukcije, do 1. lipnja traju prijave i za domaće igrane filmove kratkog metra, za program Kratka Pula, kao i za dugometražne manjinske suprodukcije, hrvatske dugometražne dokumentarce i dramske serije. Prema najavama, ni ove godine ne bi trebao izostati program Filmovi u nastanku, u sklopu kojeg se očekuje predstavljanje domaćih dugometražnih filmova koji će biti dovršeni nakon ovogodišnjega festivala.

Silom prilika reduciranom broju gledatelja u Vespazijanovu amfiteatru tako bi mogla biti prikazane dvije prestižne premijere hrvatskih filmaša, još tijekom jeseni 2019. dovršena drama Mater scenarista i redatelja Jure Pavlovića te također drama Plavi cvijet scenarista Ivora Martinića i redatelja Zrinka Ogreste. Pavlović je dugometražni debitant koji se nakon nekoliko zapaženih kratkih filmova (Ponedjeljak, Bacila je sve niz rijeku, Pola ure za baku...) ključno afirmirao višestruko nagrađivanim kratkišem Piknik iz 2015, ostvarenjem iste godine ovjenčanim Europskom filmskom nagradom za najbolji kratki film te s uspjehom prikazanim u programu Generation 14plus festivala u Berlinu, a njegova je Mater svjetsku premijeru doživjela tijekom druge polovine studenoga prošle godine na uglednom Black Nights Film Festivalu u estonskom Talinnu.

Posrijedi je obiteljska drama u središtu koje je sredovječna Jasna (Daria Lorenci Flatz), koja, primivši vijest o smrtnoj bolesti svoje majke Anke (Neva Rošić), iz Njemačke pohita u rodno selo u dolini Neretve s namjerom da majku prisilno smjesti u bolnicu, ne znajući da će pri njihovu ponovnom susretu na vidjelo izbiti njihove stare razmirice i obiteljske tajne koje leže u korijenu odavno narušenih odnosa. Pavlović svoj film opisuje kao intimnu obiteljsku priču u koju je umetnuo i autobiografske detalje te smatra da se ta intimnost, kao i njegov povratak korijenima, prilično osjete.

U svom osmom kinofilmu Plavi cvijet Zrinko Ogresta posegnuo je za također intimističkim i na nizu kazališnih pozornica s iznimnim uspjehom izvedenim i nagrađivanim dramskim tekstom Drama o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića, još mladoga dramatičara koji je svoju psihološku dramu pretočio u filmski scenarij. Sredovječnu Mirjanu, ženu koja se pokušava nositi sa svakodnevicom obilježenom rutinom, apsurdom, banalnošću, kompromisima, pokušajima izbjegavanja sukoba, igranjem različitih uloga i potiskivanjem osjećaja bijesa, sve u odnosima s osobama iz svoje okoline, iz okruženja razvedene tajnice i majke mlade djevojke koja nema iluzija o vlastitoj budućnosti, tumači dominantno kazališna i TV-glumica Vanja Ćirić.

Za svoj rad na daskama koje život znače među ostalim 2006. ovjenčana Nagradom hrvatskog glumišta za sporednu žensku rolu u Ciglama svete Elizabete kazališta Komedija, kao i godinu prije nagradom Marul te Nagradom Festivala glumca za ulogu Rože u Svoga tela gospodar, također u Komediji, Vanja Ćirić na filmu je debitirala malom ulogom u Ti mene nosiš Ivone Juka, a TV-publika ju je gledala i u serijama Zabranjena ljubav, Obični ljudi i Stipe u gostima. Ogrestin film trenutno je u fazi postprodukcije, a unatoč pandemijom prouzrokovanim otegotnim okolnostima autor se nada uspješnom festivalskom životu svog djela.

Naposljetku, kao datum predviđenog ponovnog otvaranja kino-dvorana, u koje će se također ulaziti uz posebne mjere zaštite i opreza, trenutno se navodi 25. svibanj, no zasad se ne zna koji bi se filmovi od tog datuma mogli naći na repertoarima multipleksa. Međutim, ljubitelji sedme umjetnosti žeđ za filmovima dotad mogu utažiti u nekoliko drive-in-kina koja su već organizirana, ili se upravo organiziraju u gradovima diljem Hrvatske. U organizaciji riječkog Art-kina Croatia i Filmaktiva posjetitelji autokina na parkiralištu pored Teatra Fenice tako su već mogli pogledati Lucasove Američke grafite i Fellinijevo remek-djelo Dangube, u povodu stote obljetnice rođenja velikog redatelja, a autokina ubrzano niču i u drugim dijelovima zemlje.

Dok će riječka publika iz udobnosti vlastitih automobila moći uživati i u antologijskom Godardovu ostvarenju Do posljednjeg daha te u znamenitoj Peckinpahovoj Divljoj hordi, autokina ovih tjedana dobivaju Zagreb, Varaždin, Mokrice i još neki gradovi, u kojima se manje ili više zvučna domaća i inozemna ostvarenja gledateljima nude u suradnji lokalnih kina i kulturnih ustanova, pučkih učilišta i studentskih organizacija, kao i filmskih producentskih kuća. Filmska se branša tako na sve opisane situacije prilagođava aktualnoj situaciji definiranoj pandemijom koronavirusa.