Za medijske slobode valja se ponovno boriti

Koronavirus unio je velike promjene u sve pore političkoga, gospodarskog i društvenog života. To se posebice odnosi na ritam i način života gotovo svakoga pojedinca. Pritom ni mediji nisu ostali neokrznuti. Štoviše, u borbi protiv nevidljivog, ali vrlo opasna neprijatelja (što je kolektivni napor), mediji imaju vrlo važno mjesto.

Mediji su se, što je uobičajeno u svim oblicima katastrofa ili nepogoda, ponovno našli na prvoj liniji bojišnice. Za njih uvijek vrijedi samo jedno pravilo: the show must go on! Novinari i urednici moraju i u novim, vrlo nepovoljnim radnim i drugim uvjetima, svakodnevno obavljati svoj posao. Koronavirus bio je nov, neočekivan izazov. Uz mnogo novih organizacijskih rješenja, programskih inovacija, uredničkih dovitljivosti i velikih ljudskih napora samih novinara sve su medijske platforme bile sve vrijeme pokrivene, odigrale su svoju ulogu i, uglavnom, dobro obavile zadaću. Istina, prevladavale su teme vezane uz koronu, što je bilo i logično.

Izvor Pixabay

Potrebne rasprave o medijima

Koronavirus, sve učestalije najave nove gospodarske recesije i pojava lažnih vijesti nameću, opetovano, rasprave o medijima, njihovoj ulozi i značenju. Posljednjih desetak godina položaj medija prerastao je u jedan od najvažnijih problema demokratskog ustroja gotovo svake zemlje. Moć medijskog sektora u društvu općenito je porasla. No politička emancipacija medija nije konsolidirana. Politički krugovi povremeno (zapravo, uvijek iznova) izražavaju snažne težnje za obnovom kontrole medija, osobito javnih. U novije vrijeme sve se više zapaža i utjecaj poduzetničke sfere, koji je u sadržaju glasila možda teže prepoznatljiv od utjecaja politike, ali nije i manje važan s profesionalno-etičkog stajališta.

Nameće se pitanje što, zapravo, ljudi očekuju od medija? Nezavisne stručne ankete pokazuju da čitatelji, gledatelji i slušatelji očekuju, prije svega, istinsku informaciju. Od medija također očekuju vrlo pažljiv urednički izbor vijesti i događanja. Analize dalje pokazuju kako se traži poštivanje činjenica, čvrsto strukturirana informacija i temeljito provjeravanje podataka. U praksi se, unatoč jasno izraženim stavovima, zapaža trend rasta senzacionalističkog pristupa, koji vodi do banalizacije tema i spuštanja razine novinarstva. Važno je napomenuti da taj trend nije vidljiv samo u Hrvatskoj. Sve se više gubi granica, pa gotovo svi mediji u većoj ili manjoj mjeri tržišni prostor traže u takvu novinarskom pristupu.

Opasnosti lažnih vijesti

Dodajmo tomu i sve naglašeniju ulogu i utjecaj lažnih vijesti, opasan, često i poguban oblik komunikacije žutog tiska nastala korištenjem dezinformacija i masovne obmane plasiranih u javnost putem klasičnih medija ili društvenih mreža. Najčešće se objavljuju u svrhu dezinformiranja i zastrašivanja javnosti ili u svrhu parodije, satire ili jednostavnog privlačenja pažnje.

Dobro novinarstvo uvijek je bilo produkt tenzija između profita i društvene odgovornosti. Postoje, međutim, znakovi da bitka postaje neravnopravna, a profit preuzima primat nad sadržajem

Svjedoci smo vrlo raznolikih pokušaja i u vrijeme pandemije. Društvene mreže preplavljene su pitanjima i savjetima. Upiti dolaze od svih dobnih skupina, od tinejdžera do umirovljenika. Ali, kako znati što je istina, a što obmana, kad su ljudi zavedeni u neistine? Kako možemo spoznati istinu u bogatom šarenilu informacija? Nažalost, odgovor nije jednostavan. Nitko nije imun na dezinformacije.

Uloga psa čuvara

Posljednjih godina zamaglile su se linije između utvrđivanja što je medijska publika i tko su novinari u današnjem društvu. S današnjim brzim i konkurentnim medijskim okruženjem došlo je do znatna porasta broja medijskih kanala, stvarajući opasan privid u kojem svatko i svi mogu biti novinari. Javnosti su, međutim, potrebni pouzdani, inteligentni i relevantni izvori do kojih mogu ići vijestima, stvarajući pritom pokušaj i dereguliranje klik-bajta i lažnih vijesti unutar medija. Mediji moraju (opet) postati psi čuvari određenih društvenih vrijednosti. Tim više što upravo mediji određuju što ćemo vidjeti i kako ćemo to vidjeti, oni određuju što će postati društvena stvarnost javnosti i pogled na svijet. Dobro novinarstvo uvijek je bilo produkt tenzija između profita i društvene odgovornosti. Postoje, međutim, znakovi da bitka postaje neravnopravna, a profit preuzima primat nad sadržajem. Problem je u tome što su troškovi novinarstva koje služi društvu vidljivi, a koristi to nisu. Projekt kvalitete novina i drugih medija trebao bi u te odnose unijeti potrebne korekcije i otkloniti nastalu neravnotežu.

Kritične točke

„Pandemija koronavirusa pokazuje, međutim, i negativne faktore koji prijete pravu na pouzdane informacije. Ulazimo u odlučujuće desetljeće za novinarstvo, povezano s krizama što će utjecati na budućnost. Kako će sloboda informacija, pluralizam i odgovornost izgledati 2030? Odgovor na to pitanje dajemo danas“, ističe generalni sekretar Reportera bez granica Cristophe Deloire.

Takav stav, šire iznijet u izvještaju te organizacije, temelji se na jasnoj povezanost između suzbijanja medijske slobode kao odgovora na pandemiju koronavirusa i položaja država na listi Reportera bez granica. U izvještaju za 2020, navodi se da će sljedeće desetljeće biti ključno za slobodu medija zbog kriza koje pogađaju budućnost novinarstva: geopolitičke krize (zbog agresivnosti autoritarnih režima, tehnološke krize (zbog nedostatka demokratskih garancija), demokratske krize (zbog polarizacije i represivnih politika), krize povjerenja (zbog sumnje i čak mržnje prema medijima) i ekonomske krize (siromašenje kvalitetnog novinarstva). Lideri bi mogli iskoristiti činjenicu da je politika na čekanju, javnost zapanjena, a protesti ne dolaze u obzir, kako bi nametnuli mjere koji bi bile nemoguće u normalnim okolnostima.

U opširnom izvještaju dotaknuli su se i Hrvatske. Objavili su da ih uznemirava šutnja Hrvatske vlade o govoru mržnje i prijetnjama usmjerenima prema novinarima. „Te poruke imaju istu svrhu: napasti, zaplašiti ili okaljati ugled novinara do točke u kojoj će oni odustati od svoje misije izvještavanja“, pišu Reporteri bez granica. Glavna urednica deska Reportera bez granica za EU i Balkan, Pauline Adès-Mével, ističe kako hrvatske vlasti moraju eksplicitno osuditi takve prakse i nezdravu klimu nekažnjavanja takvih djela u Hrvatskoj, jer je riječ o stvarnoj opasnosti za novinare. „Nečinjenje je jednako opasno kao davanje odriješenih ruku onima koji prijete medijima“, zaključila je. 

Medijima treba pomoć

Mnogi izdavači i medijske kuće bore se, uz ostalo, i s ozbiljnim ekonomskim problemima. Godine pada naklada i gubici prihoda od oglašavanja već su ostavili traga, a sada bi se situacija mogla pogoršati u koronakrizi. Europska federacija novinara nedavno je upozorila da novinarima i medijima trebaju ozbiljni paketi pomoći kako bi se učinkovito suočili s pogubnim socijalnim i ekonomskim posljedicama globalne krize. Prijedloge planova za oporavak medijskog sektora na europskoj i nacionalnim razinama EFJ je objavila 8. travnja te ih predstavila povjerenicima EU Véri Jourovoj i Thierryju Bretonu.

 Iz Hrvatskoga novinarskog društva također pristižu apeli za pomoć. HND i SNH predlažu da se za novinare i medije donesu posebne mjere. Kao ključne mjere predlažu zaštitu zaposlenih u medijima na način da se financijska pomoć države nakladnicima vezuje uz obvezu da ne otpuštaju zaposlene i honorarce niti im smanjuju plaće. Predlažu, također, i financijsku pomoć države za honorarne suradnike te da se i lokalnim medijima omogući korištenje Vladinih mjera. Među predloženim mjerama ističe se i osnivanje kriznog fonda putem kojega bi se pomoglo novinarima neprofitnih i lokalnih medija te slobodnim novinarima, fotoreporterima, snimateljima i ostalim medijskih radnicima.

Udruga novinskih izdavača uputila je, pak, ovih dana apel Vladi RH da brzo uvrste u naše zakonodavstvo Direktivu o autorskim pravima. Smatraju da su prava intelektualnog vlasništva ključna za osiguravanje gospodarske održivosti.

Brana identiteta društva

Uza sve nedostatke i često opravdane prigovore, upravo su mediji i, posredno, javnost nerijetko jedine brane koje nastoje izboriti i očuvati društveni i privredni identitet svakoga društva. Upitno je pritom u kojoj su mjeri u praksi ukorijenjeni termini poput istinitosti, pridržavanja činjenica i javne relevantnosti objavljene informacije. Bitno je da se ne smije manipulirati. Mediji nemaju pravo varati publiku. Njihova sloboda obuhvaća i povećanu odgovornost. Pritom se vodi ogorčena borba za smanjenje troškova i povećanje učinkovitosti. Cut the cost jedna je od glavnih deviza u načinu poslovanja medija. Nastojanja idu u smjeru novih struktura organizacije, koje će biti uspješnije, fleksibilnije i inovativnije. Osnovna želja jest povećati krug korisnika i frekventnost čitateljstva, slušateljstva i gledateljstva. Nastojanja su ujedno usmjerena na zadovoljavanje interesa čitatelja i oglašivača, na dvije stvari koje najčešće nisu kompatibilne. Nažalost, sadržaj novina često trpi upravo zbog neravnomjerna odnosa teksta i oglasa. Ta neravnoteža osjeća se sve više i u elektroničkim medijima.