S knjigom nisi izoliran

Kada je UNESCO 1995. proglasio 23. travnja Svjetskim danom knjige i autorskih prava, nije taj datum izabrao slučajno. Dana 23. travnja 1616. umrla su dvojica književnih velikana, William Shakespeare i Miguel de Cervantes. Dan prije, 22. travnja, obilježava se od 1996. Dan hrvatske knjige, kao spomen na Marka Marulića, koji je na taj dan završio pisanje Judite. Kako su dva travanjska dana postala vrijeme u kojem se o knjizi i čitanju mnogo govori i piše, od 2011. u nas se organizira i Noć knjige, kao izravni nastavak dana hrvatske i svjetske knjige. Uostalom, u ovo užurbano doba mnogi imaju vremena čitati jedino noću.

Matica hrvatska obilježila je u Osijeku 60 godina Književne revije – na slici dizajner naslovnica Marin Balaić

Noć knjige otad je posvećena poticanju čitanja i promišljanju statusa knjige u društvu, a s godinama je rasla i širila se te uključivala sve veći broj sudionika. Sjajan je to način da se povežu svi sudionici procesa čitanja: autori, prevoditelji, izdavači, knjižari, knjižnice i čitatelji, pa je već devet godina ta manifestacija iznimno popularna. Organizira se niz događanja, od onih već uvriježenih – poput predstavljanja knjiga i razgovora s piscima – do posve inovativnih – poput uključivanja vrtića u program. Ove se godine produžio i popis organizatora: nije to samo portal za knjigu i kulturu Moderna vremena nego i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, udruga Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te Hrvatska udruga školskih knjižničara, uz financijsku potporu ZANA-e, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Noć knjige 2020. najavljivana je kao najveća dosad, s temom: Knjige koje su mijenjale svijet. Onda se, međutim, svijet iznenada mimo knjiga promijenio s pandemijom novog koronavirusa. Hrvatska je prethodno uvela izolaciju te tako osujetila najveći dio najavljenog programa. S obzirom da se razgovori i nagovori na čitanje uvijek događaju između više ljudi, a okupljanje je zabranjeno, organizatori Noći imali su dvije mogućnosti. Jedna je bila sve otkazati, ali to nije dolazilo u obzir; nema predaje, a pogotovo se to odnosi na naš žilavi knjiški sektor. Druga mogućnost bilo je prebacivanje cjelokupnog programa u virtualni svijet. Na mrežnoj stranici Noći knjige osvanulo je: „Dragi naši, nema brige – održat ćemo i devetu Noć knjige.“

I tako je doista i bilo. Iako se internet i mediji često prozivaju kao uzroci otuđenja među ljudima i smanjenja zanimanja za čitanje, sada su baš oni postali jedino mjesto na kojem je moguć i susret i razgovor o knjigama. Sve je to dakako tražilo veliku prilagodbu svih najavljenih sudionika Noći, jer virtualni i stvarni svijet ipak nisu jedno te isto, a nije se mogla zanemariti ni situacija izazvana virusom. Stoga je maskota Noći, patuljak Čituljak, dobio zaštitnu masku, a programi su, osim očekivanog hashtaga #nocknjige, dobili još jedan #sknjigomnisiizoliran.

Za svečano otvaranje Noći knjige pobrinula se Hrvatska televizija. Na HTV3 čitava je večer bila posvećena knjizi, a započela je posebnom emisijom, Noć knjige na Trećem, u kojoj se razgovaralo o problemima čitanja i izdavaštva. Predstavljeni su i rezultati istraživanja hrvatskog tržišta knjiga za ovu godinu, koji kažu da čitanost u nas raste i iznosi 49 posto. Većina čitatelja pročita dvije knjige godišnje, a najviše se i dalje čita beletristika. Ne iznenađuje da se većina knjiga posuđuje u knjižnicama, ali ih se 38 posto ipak kupuje.

Kako je televizija medij koji se i sluša i gleda, u Noći knjige emitirana su i dva filma proistekla iz književnosti, Priča o Jane Austen i Ime ruže. Osim toga, HTV3 dijelom je prenio i dva serijala koja je na YouTube-kanal postavila Noć knjige: Knjigom protiv kaosa i Poezija s balkona. U prvome književnici poput Damira Karakaša, Ivane Bodrožić, Mire Gavrana i Kristiana Novaka odgovaraju na pitanje što im znači knjiga, a u drugome svoju poeziju Dorta Jagić, Sanja Pilić i drugi čitaju, dakako, s balkona.

Na Facebook-stranicama odvijao se najveći dio programa knjižnica, knjižara i izdavača. Na FB-stranici Matice hrvatske dostojno je obilježeno šezdesetogodišnje neprestano izlaženje časopisa za književnost i kulturu Književna revija, u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Osijeku. Društvo je hrvatskih književnika veliku proslavu 120. rođendana moralo odgoditi, ali je zato pokrenulo projekt Književnici na mreži, gdje naši pisci objavljuju tekstove nastale u izolaciji.

Nakladnici su u povodu Noći knjige ponudili popuste, a Znanje je organiziralo humanitarnu akciju Knjige i Znanje mijenjaju svijet, kojom prikuplja sredstva za obnovu Klaićeve bolnice od potresa.

Kako se Noć knjige obraća svim mogućim čitateljima, velik je dio programa posvećen najmlađima. To je osobito važno, jer djeca tek postaju čitatelji. Osnovne škole, vrtići i knjižnice, kao i Teatar Poco Loco i Crveni nosovi – klaunovi doktori, organizirali su virtualne susrete i zajedničko čitanje, kvizove, online izložbe te kreativne radionice. Da je zanimanje među mladim čitateljima bilo veliko i prije početka Noći, govori više od dvjesto priča koje su pristigle na natječaj Posadi priču!, a osmislili su ga organizacijski odbor Noći knjige i Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Sama činjenica da je Noć knjige 2020. održana veliki je uspjeh, jer prebacivanje iz stvarnog u virtualni svijet nije ni lako ni jednostavno. Nitko od najavljenih više od petstotinjak sudionika nije otkazao sudjelovanje, a virtualna je posjećenost bila doista velika. Upravo ova neobična Noć knjige stoga jasno svjedoči kako o neusporedivoj moći knjige, tako i o velikom entuzijazmu i otpornosti svih koji u Hrvatskoj vole knjigu i knjigom se bave. Ako je po Noći suditi, knjizi u Hrvatskoj dolaze bolji dani.