Pri obnovi očuvati javno dobro

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) proslavila je u srijedu, 29. travnja, svoj dan i 159. godišnjicu osnutka, ove godine na poseban način – zbog pandemije koronavirusa izostala je tradicionalna svečana sjednica s dodjelom Akademijinih nagrada, a umjesto toga predsjednik Velimir Neidhardt u praznom atriju Akademijine palače objavio je imena dobitnika nagrada HAZU-a za 2019. i održao prigodni govor. Stojeći pred Bašćanskom pločom u atriju Strossmayerove palače, akademik Neidhardt osvrnuo se na djelovanje te institucije u proteklih 159 godina, podsjetivši na prekretnicu koju je u razvoju i napretku hrvatskoga društva imao njezin osnutak 29. travnja 1861. odlukom Hrvatskoga sabora, a na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Na Dan HAZU objavljeni laureati Akademijine nagrade

„S osnutkom Akademije Hrvati iz objekta stoljetnih zavojevača počinju proces prerastanja u modernu, samosvojnu naciju“, rekao je Neidhardt. „Od tada do danas Akademija pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture i njihovu uključenju u svjetske tokove, čime usmjerava razvoj i napredak hrvatskog društva u cjelini u promicanju izvrsnosti i aktivnom sudioništvu u diseminaciji najviših dosega hrvatske znanosti i umjetnosti u domovini i svijetu“, dodao je. U 2019. Akademija je organizirala 419 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija, okruglih stolova i drugih događanja, od kojih je Neidhardt posebno istaknuo proslavu stote obljetnice osnutka Razreda za umjetnost te prvi znanstveni simpozij posvećen koronavirusu održan 14. veljače, jedanaest dana prije nego je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj zaraze.

Akademik Neidhardt osvrnuo se i na razorni potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i njegovu okolicu. Podsjetio je da se HAZU skrbi o iznimno velikoj i zahtjevnoj kulturno-povijesnoj baštini s ukupno 36 spomeničkih objekata u osamnaest gradova diljem Hrvatske, od čega se u Zagrebu nalazi čak četrnaest objekata ukupne površine više od 31 tisuću četvornih metara, na kojima je potres izazvao znatna oštećenja. Našavši se pod teškim bremenom sanacije, troškova obnavljanja i održavanja, HAZU je vlastitim snagama započeo nužnu obnovu te se puni opseg rada Akademije može postići čim se ukinu ograničenja, rekao je. Akademija je također zatražila pomoć grada i države te svojih dopisnih članova i znanstvenih akademija diljem svijeta. „Akademija poziva hrvatsku i europsku javnost da pomogne glavnom gradu Zagrebu, zagovara da obnova grada od potresa ne bude samo u vidanju rana nego u funkciji iskoraka i novoga procvata Zagreba, slično godini 1880, kad je Zagreb nakon potresa u dvadeset godina pretvoren u modernu srednjoeuropsku aglomeraciju“, poručio je predsjednik te institucije. Osim toga, Akademija je 4. svibnja uputila i izjavu o obnovi Zagreba nakon potresa u kojoj je između ostalog istaknula da „obnova mora afirmirati povijesni urbani karakter bez obezvrjeđivanja prepoznatih i prihvaćenih vrijednosti središta grada, koristeći se suvremenim zahvatima i tradicionalnim znanjima“. Jedna je od najznačajnijih vrijednosti života u gradu, smatraju u Akademiji, zaštita javnog interesa građana i zajednice, što u obnovi grada znači očuvati opće javno dobro kao najvišu vrijednost zajedništva u urbanom životu građana.

Akademik Neidhardt, prigodom Dana akademije, objavio je i imena laureata Nagrade HAZU-a za najviša znanstvena ili umjetnička dostignuća u RH za 2019.

Za područje društvenih znanosti nagrađeni su prof. dr. sc. Stjepan Matković i prof. dr. sc. Marko Trogrlić za priređivanje knjige Političke bilješke Ante Trumbića 1930.-1938. (Hrvatski institut za povijest i Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta, Zagreb i Split, 2019, sv. 1. i sv. 2). Prof. dr. sc. Vernesa Smolčić laureatkinja je za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti za skup od šest znanstvenih radova koje je objavila u 2017. u posebnom izdanju časopisa Astronomy and Astrophysics, koji se zasnivaju na pregledu neba u radiopodručju usmjerenu prema polju COSMOS, s pomoću radioteleskopa Karl G. Jansky VLA u Novom Meksiku u SAD-u.

Nagradu HAZU-a za područje medicinskih znanosti dobio je dr. sc. Felix Wensveen za znanstvene radove u otkriću mehanizama interakcije između imunološkog i endokrinog sustava u debljini i infekciji koji dovode do progresije razvoja šećerne bolesti tipa 2. Za područje filoloških znanosti laureat je izv. prof. dr. sc. Ivan Andrijanić za knjigu Gramatika sanskrta (Zagreb, Školska knjiga, 2019), dok je za područje književnosti nagrađena izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača za knjigu Nevolje s tijelom. Alegorija putovanja od Bunića do Barakovića (Zagreb, Matica hrvatska, 2015).

Laureat za područje likovnih umjetnosti je arhitekt prof. mr. sc. Mario Beusan za ciklus arhitektonskih muzejskih izložbenih postava od 2015. do 2019., dok je za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagrađen izv. prof. mr. art. Ante Knešaurek za djelo Koncert za klavir i orkestar, nastalo po narudžbi 40. Osorskih glazbenih večeri i praizvedeno 19. srpnja 2015. Za područje tehničkih znanosti Nagradu HAZU-a dobio je prof. dr. sc. Igor Kuzle za znanstvene radove u primjeni različitih koncepata upravljanja naprednim elektroenergetskim mrežama u svrhu povećanja fleksibilnosti elektroenergetskog sustava te omogućavanja masovne integracije obnovljivih izvora energije.

Akademik Neidhardt zaključno je čestitao na postignućima svim dobitnicima, koji će o uručenju povelja biti obaviješteni kad to okolnosti dopuste. „Akademija ovom dodjelom nagrada pokazuje kako i u teškim vremenima treba poticati i vrednovati izvrsnost, jer je to jedino stabilno jamstvo održive budućnosti“, poručio je predsjednik HAZU-a.