Vijenac 683

Kazalište

IZDVAJA – Mira Muhoberac


Svjetski dan plesa –

„Čak i kad je sveden na mikro koreografiju vlastitog životnog prostora, bez izvedbi, bez predstava, bez publike, ples u svojoj mirnoći neprestano titra.

 


High Spirits /
Snimila Karla Jurić

Važno je da zajedničkim snagama održimo to titranje“ – bilježi Matija Ferlin u hrvatskoj poruci za Svjetski dan plesa koji se od 1982, prema zamisli Plesnog odbora Međunarodnoga kazališnoga instituta (ITI) održava 29. travnja u čast i sjećanje na rođendan Jean-Gorgesa Noverrea, začetnika modernog baleta. Južnoafrički plesač i koreograf Gregory Vuyani Maqoma u svojoj poruci, također dostupnoj na mrežnim stranicama Hrvatskoga centra ITI, ističe: „Više no ikada, moramo plesati sa svrhom, podsjećajući svijet da ljudskost još postoji.“ Na Facebook-stranici Zagrebačkoga plesnoga centra možete pogledati plesne predstave Viola, ja i nas dvije Nastasje Štefanić, Nedostupno Zrinke Lukčec Kiko, High Spiritis Martine Granić, Rollercoaster Katarine Đurđević te dva plesna intervjua autorice Ivane Slunjski. Zagrebačka Mala scena 2. svibnja publici od tri godine naviše prikazala je online svoju plesnu uspješnicu, predstavu Padobranci (ili o umjetnosti padanja) Ivice Šimića.

Nova knjiga u Beču: Dubrovnik i libretistika –

Prije nekoliko dana bečki izdavač Hollitzer Verlag objavio je na engleskom jeziku knjigu The Italian Opera Libretto and Dubrovnik Theatre (17th and 18th Century) (Talijanski operni libreto i dubrovački teatar /17. i 18. stoljeće/) hrvatskih autora Viktorije Franić Tomić, Slobodana Prosperova Novaka i Ennija Stipčevića, u prijevodu s hrvatskoga Grahama McMastera. Fokusirana na stvaranje hibridnoga dramskoga žanra u „zlatnom razdoblju hrvatske književnosti“, ta se vrijedna knjiga bavi specifičnim hrvatskim modelom libreta bez glazbe, s podlogom u talijanskoj libretistici. Nigdje u Europi talijanski operni libreto nije imao tako izravan utjecaj na nacionalnu dramu kao u hrvatskom Dubrovniku 17. i 18. stoljeća.


Libreto talijanske opere i dubrovačkog kazališta

V. Franić Tomić i S. P. Novak analiziraju radove i drame Franje Petrića, Paska Primovića i Ivana Gundulića, Junija Palmotića, Vice Pucića, Šiška Gundulića, Ivana Gučetića mlađega, Jakete Palmotića i povjesničara venecijanskoga libreta Kristofora Ivanovića, Vučistrah Petra Kanavelića, drame nastavljača Apostola Zena Antuna Gleđevića i Ivana Šiška Gundulića i posljednju dubrovačku, metastasijevsku libretističku fazu. Stipčević, pak, istražuje renesansnu baštinu u baroknom kazalištu i glazbi, mantovska i firentinska libreta u hrvatskim prijevodima, venecijansko libretističko pisanje i scenski iluzionizam, opernu reformu u hrvatskoj tragikomediji i glazbi te specifičnosti tih libreta bez glazbe.

Anastasija Jankovska interpretira Borisa Pasternaka –

Od brojnih videoobjava dramskih umjetnika ističem onu istaknute glumice Anastasije Jankovske, zaposlene u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu,


Anastasija Jankovska

koja toplo i nježno govori stihove Zašto li tugom mutiš oči Borisa Pasternaka uz izniman kolaž videofragmenata s predstava i proba u matičnom kazalištu, s fakulteta u Moskvi, iz kombija na kazališnim gostovanjima, iz Kijeva, Frankfurta do uspomena s bakom i djedom iz Černigova, šala u pozadini scene i druženja s dragim ljudima. Slike su to svijeta koji joj „danas nedostaje“. Video možete pogledati i podijeliti sa svojim prijateljima i ljubiteljima poezije i kazališta na Youtube kanalu HNK u Splitu.

Vijenac 683

683 - 7. svibnja 2020. | Arhiva

Klikni za povratak