Mjere za novu normalnost

Kriza uzrokovana koronavirusom mnoge je navela da preispitaju osnovne postavke vlastitih života ili iz temelja promijene dosadašnje načine poslovanja. Budući da su modeli ponašanja i društvene prakse na kakve smo civilizacijski navikli stavljeni na čekanje, neki se obrasci pojavljuju i neki modeli događaju prvi put u povijesti. Tako je 8. travnja, na inicijativu hrvatske ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, prvi put u povijesti održana neformalna videokonferencija ministara kulture i medija zemalja članica EU i članova Europske komisije, a šest dana poslije, 14. travnja, hrvatsko predsjedništvo Vijećem Europske Unije organiziralo je drugi neformalni sastanak ministara obrazovanja o posljedicama koronavirusa, kojim je predsjedala hrvatska ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Na objema konferencijama sudjelovala je i povjerenica EK za inovacije, istraživanja, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel, a na konferenciji ministara kulture sudjelovali su i povjerenik EK za unutarnje tržište Thierry Breton te potpredsjednica za vrijednost i transparentnost Vĕra Jourová.

Ministrica je naglasila važnost medija koji pomažu i u borbi protiv lažnih vijesti / Snimio Josip RegoviĆ / PIXSELL / EU2020

Kulturni, kreativni i obrazovni sektor zasigurno su među najpogođenijima krizom uzrokovanom pandemijom COVID-19, i to dvojako. Svi su oni, naime, novonastalim stanjem i praćenjem zdravstvenih mjera odvojeni od uobičajenih praksi i samim time prisiljeni na osmišljavanje novih praksi i oblika opstanka. Kako je u obraćanju medijima istaknula Mariya Gabriel, čak 95 posto kulturnog i kreativnog sektora sačinjavaju mali poduzetnici, samostalni umjetnici i freelanceri. Svi su oni trenutno ranjivi i nerazmjerno zahvaćeni krizom, a ministrica Obuljen Koržinek kazala je da je, imajući to u vidu, većina zemalja članica implementirala mjere koje bi se mogle opisati kao socijalne, sa svrhom zaštite najugroženijih skupina. Također, mnoge su zemlje produljile rokove i proširile kriterije javnih poziva za financiranje kako bi i time izišle ususret najpogođenijima u sektoru, a isto je, kazala je Mariya Gabriel, učinila i Europska komisija i platforma Kreativna Europa. Osim toga istaknula je i tri horizontalne mjere koje bi trebale biti korisne sektoru, a za koje će se sredstva osigurati kroz Europski socijalni fond, Kohezijski fond, model državnih potpora i model SUE.

Naposljetku, ministrica je naglasila i važnost medija, koji u ovom teškom trenutku profesionalnošću, pravovremenim i vjerodostojnim prenošenjem poruka pomažu u borbi protiv lažnih vijesti. Važnost medija bila je istaknuta i na konferenciji ministara obrazovanja jer dio se aktivnosti učenja na daljinu trenutno provodi i programima nacionalnih televizija. Kriza u obrazovnom sektoru zahvaća radnike koliko i korisnike pa, iako je generalni zaključak kako su radnici unutar sektora promptno i kvalitetno odgovorili na novonastalu situaciju, istaknuto je i nekoliko izazova.

Prvi je socijalne prirode i tiče se osiguravanja društvene pravednosti jer ne odrastaju svi učenici u tehnološki jednakim uvjetima pa nekima može biti uskraćen pristup internetu, potrebnim uređajima, a ne moraju niti posjedovati vještine potrebne za njihovo korištenje i stoga je njima potrebno osigurati dodatnu podršku. Osim toga, pitanje završetka školske i akademske godine još je otvoreno. Neke su države članice otvorene njihovu produljenju, no većina razmatra različite scenarije, a neke su zemlje već odlučile odgoditi, odnosno potpuno ili djelomično otkazati maturu. Također, ministri su apelirali na visokoškolske ustanove i zatražili prilagodbu njihovih ispitnih kriterija novim okolnostima. Naposljetku, postavljeno je i pitanje ponovnog otvaranja obrazovnih ustanova i prilagodbe na novu normalnost, kao i pomoći učenicima pri ponavljanju gradiva što su ga, u sadašnjim okolnostima, bili prisiljeni usvajati uz ograničenu nastavničku pomoć.

Obje su konferencije, naposljetku, iznijele zaključak o važnosti pojačane fleksibilnosti, kako u otvaranju prema krajnjem korisniku (publici ili učeniku), tako i u otvaranju prema novim modelima i načinima rada. Ulaganje u ljudski kapital, znanost, obrazovanje i kulturu bit će, u stanju nakon svršetka medicinskog dijela koronakrize, ključno i stoga su ministri kulture i obrazovanja složni u ocjeni kako bi dio europskoga proračuna trebao biti preusmjeren na istraživanje digitalnih strategija i implementaciju novih, digitalnih sadržaja povezanih s učenjem, kao i onih presudnih za kulturu.