Jezik kao integracijsko sredstvo očuvanja identiteta

Važnost očuvanja hrvatskog identiteta tijekom stoljetne hrvatske migracijske povijesti Hrvatska matica iseljenika (HMI) prepoznala je od sama osnutka 1951. te je tijekom gotovo sedamdesetogodišnje povijesti inicirala, organizirala i provela mnogobrojne obrazovne, kulturne, baštinske, nakladničke, informativne, ekološke, neprofitne, gospodarske i sportske programe, u zemlji i svijetu, prilagođavajući ih specifičnostima hrvatskih zajednica iz višejezičnih i višekulturnih sredina u kojima žive. Posebnu je pozornost i djelovanje usmjerila na programe namijenjene učenju i poučavanju hrvatskoga jezika, a od 2008. radi iskorak proširivši svoje klasične (tradicionalne) programe novima zasnovanima na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Ovaj članak predstavit će najkarakterističnije i najvažnije programe koje HMI provodi u Hrvatskoj i u svijetu.

Mladi Hrvati diljem svijeta sudjeluju u različitim programima HMI

Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture Matičin je najdugovječniji program. Započela je 1980. kao Ljetna škola hrvatskoga jezika i folklora i bila prvi ljetni program toga tipa u Hrvatskoj. Godine 1991. inicijativom HMI-ja akademski dio preuzima Sveučilište u Zagrebu i do danas je ta suradnja primjer kvalitetnoga i hvalevrijednoga partnerskog odnosa dviju ustanova različitoga djelokruga rada. Sveučilište provodi akademski jezični program, a HMI program kulture. To je ljetni četverotjedni i vrlo intenzivni program namijenjen mladeži hrvatskoga podrijetla i svim drugim zainteresiranima, kao i učiteljima hrvatskoga kao inog jezika. Po završetku programa studenti koji uspješno polože usmeni i pismeni ispit dobivaju pripadne ECTS-bodove te diplomu. Od 1993. do 2019. taj je program pohađalo tisuću polaznika.

Programi za najmlađe

Program u kojemu mladi polaznici uzrasta 9–16 godina u desetodnevnom boravku u dječjem odmaralištu na moru uče hrvatski jezik i sve druge sastavnice hrvatskoga identiteta jedini je program takve vrste u RH. Riječ je o Maloj školi hrvatskoga jezika i kulture koja podrazumijeva jezične i kreativne radionice te sportske i zabavne aktivnosti koje sve ravnopravno sudjeluju u procesu ovladavanja hrvatskim jezikom i poznavanja hrvatskog identiteta, a provode ga učitelji hrvatskoga kao inoga jezika, lutkarski, dramski i plesni pedagozi, kineziolozi te drugi stručnjaci. Od početne 1993. do danas program je okupio 1578 polaznika iz 39 zemalja s pet kontinenata te 98 voditelja različitih radionica pokazavši ne samo kvalitetu nego i posebnosti međusobnog druženja i sklapanja cjeloživotnih prijateljstava mladih iz cijeloga svijeta.

Zgrada Hrvatske matice iseljenika / Fotografije: arhiv HMI-ja

Slijedom iskustva s provođenjem Male škole te njezina uspjeha i popularnosti, kao i iskazana interesa hrvatskih zajednica da se sličan program ponudi školama u njihovim sredinama HMI je osmislila nekoliko in-house programa. Tako su se Hrvatski dani za djecu, mlade, učitelje i roditelje vrlo uspješno provodili 2004–2008. u SAD-u te 2009. u Australiji. Zadnjih godina, točnije 2017–2019, u organizaciji Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te suorganizaciji HMI, Agencije za odgoj i obrazovanje, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i drugih institucija proveden je program za učenike i učitelje seminarskoga tipa u Kanadi, SAD-u i Australiji.

HMI, u suorganizaciji s Hrvatskom školom u Bostonu i Zakladom hrvatskih studija u Sydneyju 2018. pokreće multimedijalni program Igračka u srcu inspirirana hrvatskom tradicijskom kulturom, namijenjen hrvatskim školama, katoličkim misijama, društvima i udrugama te drugim relevantnim institucijama izvan Hrvatske sa svrhom poticanja i razvoja kreativnosti djece i mladih uz učenje i promociju hrvatske tradicijske kulture, njegovanja hrvatskoga jezika, međusobnog umrežavanja te povezivanja s domovinom Hrvatskom. Već je prve godine program polučio veliki interes te je u natječaju u kategorijama likovnih, fotografskih, video i literarnih radova sudjelovalo više od dvije stotine djece i četrdesetak mentora iz cijeloga svijeta. Prvonagrađeni radovi čine sastav mobilne multimedijalne izložbe koja je prvo bila predstavljena u Zagrebu potkraj 2018, a zajedno s prikladnim radionicama počela se prikazivati u zainteresiranim sredinama pa je tako prva u nizu održana 2019. u Boki kotorskoj.

Budući da je nekim sredinama, kao što su zemlje Latinske Amerike, mogućnost učenja hrvatskoga jezika ograničena ili pak uopće ne postoji, HMI je prepoznala važnost projekta HOLA – nastava hrvatskoga jezika i kulture u Latinskoj Americi, koji su 1998. pokrenuli pok. počasna konzulica RH i predsjednica Hrvatskog kulturnog centra u Rosariju Lucija Zizich, Pablo Soto Bogdanić te nekolicina studenata hispanistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Do danas je uključio šezdeset mladih predavača iz Hrvatske koji su po nekoliko mjeseci boravili u hrvatskim zajednicama u Argentini te u Peruu, Čileu i Boliviji i održavali tečajeve hrvatskog jezika i predavanja o hrvatskoj kulturno i prirodnoj baštini. Za odabrane predavače Hrvatska matica iseljenika organizira dvotjedne pripreme te nabavlja nastavni materijal.

Istraživanja koja se bave inojezičnim hrvatskim u novije su doba sve češća, ali i raznolikija jer se tim interdisciplinarnim područjem bave stručnjaci različita profila. Stoga je s velikim interesom dočekan međunarodni znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik – HIDIS, prvi put održan u listopadu 2005. Do danas je održano sedam skupova, u organizaciji Odjela za kulturu hrvatskoga jezika i Odjela za hrvatski kao ini jezik Hrvatskoga filološkoga društva te u suradnji Hrvatske matice iseljenika i Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija danas je sastavni dio suvremene nastave te je gotovo nemoguće zamisliti učenje i poučavanje bez računala. Matičina mrežna stranica hrID – Hrvatski izvan domovine postavljena je 2011, a namijenjena je nastavnicima hrvatskoga izvan domovine, učenicima, roditeljima, članovima hrvatske zajednice te svima drugima zainteresiranim za različite informacije o Hrvatskoj. Na njoj se mogu pronaći mnogobrojni materijali, aktivnosti i ideje za organiziranje i provođenje nastave. Do danas ju je pregledalo gotovo dva milijuna korisnika, a anketa pokazuje da gotovo 70% njih zanimaju upravo nastavni sadržaji. Od travnja 2017. stranica ima i svoju Facebook-inačicu, kao nadogradnju istoimene mrežne stranice te obje služe kao online-riznica materijala za nastavu inojezičnog hrvatskog.

Suvremeni internetski tečajevi

Hrvatski internetski tečaj HiT-1 prvi je cjeloviti sveučilišni e-tečaj hrvatskoga jezika kao inoga koji je pokrenut inicijativom Hrvatske matice iseljenika, u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilišnim računskim centrom Srce, a uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Održava se dva puta godišnje (proljetni i jesenski semestar), a sastoji se od sedam nastavnih cjelina za ovladavanje kojih polaznici imaju na raspolaganju ukupno dvanaest tjedana u čemu im pomažu iskusni e-lektori. Nastava je interaktivna, a pristup učenju jezika individualiziran te uključuje i obavezna 24 nastavna sata s lektorom putem Skypea. Tečaj je izradio autorski stručni tim Sveučilišne škole: Zrinka Jelaska, Lidija Cvikić, Zrinka Kolaković, Maša Musulin te Marija Bošnjak. Već dvadeset uspješno završenih ciklusa i pozitivna evaluacija polaznika dokaz je da je HIT-1 ispunio očekivanja svih zainteresiranih za takav oblik nastave. Njegovu je vrijednost prepoznao i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske te od 2015. podupire tečaj u obliku semestralnih stipendija.

Osim navedenih programa, identitet se njeguje, a time neformalno uči hrvatski jezik, i u svim ostalim Matičinim programima, primjerice u Zimskoj i Ljetnoj školi hrvatskoga folklora, Eco Heritage Task Forceu, Stvaranju kazališta, na organiziranim susretima ili turnejama ili u pisanom obliku u časopisu Matica, Hrvatskom iseljeničkom zborniku i mnogim drugim Matičinim knjigama i publikacijama.

Zaključno, iako se hrvatski identitet izvan Hrvatske stoljećima suočava s mnogim izazovima poput globalizacije, asimilacije, integracije, a u novije doba i medijskim utjecajem, svoj o(p)stanak može zahvaliti dvama čvrstim stupovima: jeziku i mladima. Stoga i u budućnosti jezik mora biti snažno integracijsko sredstvo, a mladi pripadnici zajednica baštinici jezične kulture i identiteta predaka. Sedam desetljeća iskustva i aktivnoga rada Hrvatske matice iseljenika u očuvanju jezika, identiteta i svijesti o podrijetlu kod mladog hrvatskog naraštaja kao i sva buduća djelovanja usmjerena njihovu njegovanju i promicanju pokazuju posebnu osjetljivost domovine na potrebe i želje naših ljudi u svijetu.