Duga matičarska povijest u gradu sv. Marka Križevčanina

Na zelenom putu tvoje nade,
Domovino moja mila,
Nek ti pomoć svieh u dio pade,
Bog daj, uviek srietnia bila!

Stihovi koje je davno napisala Ivana Kamenjakova, „domorotkinja u Križevcih“, mogu se primijeniti i na ogranak Matice hrvatske u tom ponosnom gradu pod Kalnikom, rodnom mjestu sv. Marka Križevčanina, epicentru Krvavoga sabora, Križevačkih štatuta, željezničkom prigorskom čvorištu nad kojim bdiju crkveni tornjevi, među kojima se ističe župna crkva sv. Ane na rubu glasovitoga Korza i konkatedrala sv. Križa, kao i grkokatolička katedrala Presvetoga Trojstva.

Renata Husinec križevački OMH vodi 30 godina / Snimio MIRKO CVJETKO

„Križevci su i grad Matice hrvatske već 178 godina, od sama njezina utemeljenja 1842. U Računu za narodno književstvo za godinu 1842. u popisu utemeljitelja nalazimo imena: Franje Koritića, kanonika od Mrazovca, Mirka Ožegovića Barlabaševečkog, biskupa, Gabriela Smičiklasa, biskupa križevačkog,
Nikole Zdenčaja Zahromićgradskog, velikoga župana Križevačke županije, Pavla Gvozdanovića, velikog suca Županije križevačke, Jurja Pisačića, vlastelina iz Hižanovca, dr. Alekse Praunspergera, županijskog fizika, Jakova Uzorinca, suca. U kasnijim izvješćima i popisima nalazimo brojne članove iz Križevaca i okolnih mjesta, kao i imena vrijednih povjerenika Matice hrvatske, uglavnom učitelja ili svećenika“, upoznaje nas s ranom poviješću predsjednica Ogranka MH u Križevcima Renata Husinec, koja će najesen na toj dužnosti ispuniti trideset godina. Njezin životni put, započet 1947. u Križevcima, isprepleten je ljubavlju za prenošenjem znanja, ali i širenja križevačkih obzora mnogo dalje od kalničkih šuma, bregovitih vinograda, ljepote satkane od blata, žuljeva i ognjišta.

Nakon što su šezdesetih godina 20. stoljeća osnovani pododbori MH, i križevački je nastao 1965. i djelovao do kraja 1971. godine. Obnoviteljska skupština održana je 27. studenoga 1990. u Križevcima i na njoj je kao izaslanik središnjice bio i pokojni Dubravko Jelčić.

Predstavljanje Ogranka u Središnjici 1995.

Obnovljeni ogranak MH, smješten na Nemčićevu trgu 8, organizirao je više od 650 raznih događanja, većinom predstavljanja knjiga (200), ali i tribina (86), izložaba (75) te sedamnaest znanstvenih skupova i okruglih stolova s više od 180 predavača. Nije nedostajalo književnih, kazališnih i filmskih večeri, akademija, otvaranja spomen-ploča, koncerata, dobrotvornih akcija... Ogranak je objavio 65 naslova knjiga, kalendara i kataloga izložbi, postavio šest ploča znamenitim Križevčanima te predstavio svoju djelatnost širom Hrvatske i u inozemstvu.

Očuvati kulturne vrijednosti

„Nismo zaboravili što je Ljudevit Vukotinović učinio kao veliki župan Županije križevačke, sjetili smo se njegovih jasnih proklamacija o hrvatskom jeziku, koje se nastavljaju na velika djela njegovih prethodnika Nikole Zdenčaja, Ljudevita Bedekovića, svih onih koji su pisali i govorili u Županiji križevačkoj na hrvatskom jeziku dvadesetih i tridesetih godina 19. stoljeća, kad je prijetila opasnost da Hrvatska izgubi političku samostalnost i kulturnu samosvojnost“, napomenula je predsjednica OMH Renata Husinec, svjesna da Križevci, kao ni Hrvatska, nisu otok za sebe, te da nam naša baština pokazuje da smo oduvijek korespondirali sa svjetskim i europskim kulturama te da smo kulturne i duhovne vrijednosti izmjenjivali s civiliziranim svijetom.

„Vjerujemo i nadamo se da bi upravo te vrijednosti koje baštinimo iz vlastite, europske i svjetske kulture, trebale postati temeljni pokretač novih suvremenih kreativnih vrijednosti i ideja. I danas nam je misliti o tome kako svoja politička i gospodarska kao i kulturna pitanja trebamo proučavati i promišljati, dokumentirati i tumačiti hrvatskom narodu, našoj javnosti, ali i svijetu načinima koji su prikladni i na jezicima kojima je to potrebno“, istaknula je Renata Husinec, koja je u rodnom gradu završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je studij engleskoga i francuskog jezika i književnosti te magistrirala na istome fakultetu iz područja kontrastivne lingvistike. Radila je u osnovnoj i srednjoj školi, a od 1980. do umirovljenja na križevačkome Visokom gospodarskom učilištu, usavršavajući se diljem Europe.

Bila je na dužnosti voditelja i prodekana višeg usmjerenog obrazovanja (VI. stupanj) u Poljoprivrednom institutu u Križevcima. Od 2009. koordinatorica je programa Erasmus na križevačkom Učilištu. Organizirala je brojne studijske posjete (dolazne i odlazne) te je osigurala više od 250 stipendija za križevačke studente i nastavno osoblje na brojnim europskim visokoškolskim ustanovama. Uredila je dvije monografije i jedan zbornik radova Učilišta te više desetaka knjiga i glasovitih kalendara u izdanju Ogranka MH.

Neka od brojnih izdanja Ogranka Matice hrvatske u Križevcima

„Danas je nadasve potrebno poticati i organizirati kulturni život kako ne bi izginula naša baština, naša kultura i naš jezik. Potrebne su nam proslave, ali nam je potreban uz to i temeljit rad, proučavanje, promišljanje, studiranje i stvaranje djela koja ne podcjenjuju hrvatsku književnu publiku i koja se ne stide narodnih nevolja i nesreća, naših slabosti i naših ograničenosti, nego koja stvaraju dobro i donose dobro. Ta dobra moramo po svaku cijenu očuvati i spasiti“, istaknula je Renata Husinec, koja je u sedam mandata bila i članicom glavnoga odbora MH (1994–2018). Sve vrijeme pregalaštva u Matici uz nju je bio i suprug Franjo Husinec, danas član časnoga suda MH. U zajedništvu su napravili niz vrijednih djela.

Pomlađeni upravni odbor

Objavila je više od četrdeset stručnih i znanstvenih radova u znanstvenim i stručnim časopisima i sudjelovala na brojnim međunarodnim skupovima. Napisala je u koautorstvu pet knjiga: To je Hrvatsko pjevačko društvo Kalnik (1992), Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima (1995), Gimnazija u Križevcima (1999), Visoko gospodarsko učilište Križevci (2009) i Križevci College of Agriculture – 149 Years of Service in Agriculture (2009). Dobitnica je Zlatne plakete Grada Križevaca za otkrivanje, njegovanje i promicanje kulturno-povijesne baštine grada i Zlatne pove­lje Matice hrvatske za izniman doprinos ostvarenju Matičina programa.

Unatoč neizvjesnosti glede nastavka većine djelatnosti u vremenu koronavirusa, i križevački ogranak ima mnoštvo ciljeva za 2020. i dalje.

„Zahvaljujući pomlađenom sastavu upravnog odbora našega ogranka, koji čine mlade i ambiciozne križevačke profesorice, te odličnoj suradnji s križevačkim, a i nacionalnim ustanovama u području kulture i znanosti, planirana su raznovrsna predavanja i tribine, predstavljanja knjiga i časopisa, književne večeri, susreti s uglednim književnicima koji pišu za mlade i odrasle, susreti s istaknutim hrvatskim znanstvenicima i približavanje njihova djelovanja široj publici“, nabraja nam aktivnosti Renata Husinec.

Organizirat će se tako obilježavanje obljetnica: trideseta (pedeseta) obljetnica Ogranka MH u Križevcima; 160 godina poljoprivrednog školstva; stogodišnjica križevačke gimnazije; 25 godina kanonizacije sv. Marka Križevčanina. U planu je tiskanje i predstavljanje više publikacija: povijest križevačkog zdravstva i ljekarništva Franje Husinca, brošure o povijesti djelovanja OMH u Križevcima, kataloga izložbe o poljoprivrednom školstvu te brošure o sto godina gimnazije. One će biti popratni materijal uz izložbe, predavanja i obilježavanje obljetnica, čime se osigurava da će skupljena građa biti trajno dostupna javnosti te služiti za poticanje razvoja znanosti, obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Također se planira objavljivanje i predstavljanje zbornika 1. dana Laszloa Bulcsua.

Planirano je više koncerata, od kojih je jedan koncert Varaždinskih baroknih večeri u sklopu istoimenoga festivala, zatim koncert Tomislava Mužeka, jednog od vodećih hrvatskih tenora, koncert učenika i profesora Glazbene škole Alberta Štrige. U povodu 25. obljetnice kanonizacije svetoga Marka Krizina Križevčanina priprema se međugradska i međudržavna suradnja pod naslovom Tragom Marka Krizina Križevčanina (Austrija – Mađarska – Slovačka).

Plodan društveni angažman

Uz niz različitih znanstvenih projekata, Renata Husinec bila je dogradonačelnica grada Križevaca (1997–2001), članica Gradskog vijeća grada Križevaca od 2001. do 2005. Članica Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije u trima mandatima. Među ostalim pokrenula je obnovu sakralnih spomenika (crkva sv. Križa, grkokatolička katedrala Presvetoga Trojstva s biskupijskom knjižnicom i crkva Uznesenja Marijina u Glogovnici) i osnivanje područnog ureda Hrvatskoga državnog arhiva te Zavoda za znanstveno-istraživački i umjetnički rad HAZU (2013). U njezinu mandatu organiziran je dolazak u Križevce Hrvatskoga državnog sabora u povodu 600. obljetnice obilježavanja Krvavog sabora križevačkog i državna smotra literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva Lidrano.

Na općenito pitanje bi li što voljela promijeniti u suvremenom svijetu predsjednica Husinec odgovorila je: „Mnogo toga, a najviše malodušje i mrtvilo koje ponekad vidim oko sebe i taj osjećaj općega nezadovoljstva i bespomoćnosti, a bez ikakve inicijative za boljim. Kad bismo samo malo pogledali u našu prošlost, vidjeli bismo mnoštvo primjera gdje su odlični i ambiciozni pojedinci utjecali na afirmaciju i prepoznatljivost Križevaca i Hrvatske u širem europskom prostoru. Trebamo u Matici hrvatskoj sačuvati vedar duh i radeći marljivo i pošteno, često i samozatajno, osjećati se uistinu kao dio velike europske kulturne obitelji. Tu je upravo za Maticu hrvatsku veliko polje rada.“

Iako je korona odgodila planove svima, nedvojbeno će, i zahvaljujući entuzijazmu bračnoga para Husinec i ostalih križevačkih matičara, ponuda u ustanovama povijesnoga grada središnje Hrvatske ostati bogatom – čim se ne bude moralo ostati doma. Do tada, ima se što u Križevcima čitati i proučavati. I danas vrijedi, zaključuje Renata, sjajna misao našega ilirca Ljudevita Vukotinovića: „Čim bude Hrvatska više učila i radila, tim će više znati, više valjati, i tim će si također prokrčiti put sigurniji za bolju budućnost svoju.“