Matičarski duh Ždralova grada

Daruvar, grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, poznati turistički i lječilišni centar, ima dugu i bogatu prošlost. Nastanak i razvoj zahvaljuje ponajprije ljekovitim termalnim izvorima, koji su oduvijek bili centar urbanizacije toga kraja. To je područje najprije nastanjivalo ilirsko pleme Jasa, zatim Rimljani – koji su osnovali grad Aquae Balissae (Toplice) – a u drugoj polovini 18. stoljeća grofovska obitelj Janković de Daruvar utemeljila je današnji grad. Grad tako nosi ime po ptici ždralu iz njihova grba (mađ. daru, ždral, var, grad). Obitelj Janković Daruvar je pretvorila u jak kulturni, obrtnički, turistički i lječilišni centar.

Počeci djelovanja Matice hrvatske u Daruvaru

Grof Julije Janković 1877. bio je utemeljitelj i prvi promicatelj Matice hrvatske u Daruvaru, kao općeg kulturnog i društveno preporodnog pokreta. Već sljedeće godine, 1878, uz njega kao utemeljitelja navodi se Vladoje Schmidt, kao član „koji uplaćuje“. Sljedeće im se godine priključuje i prinosnik Vjekoslav Pulek, a Schmidt postaje povjerenik.  Godine 1881. Matica u Daruvaru ima ukupno 46 članova. Povjerenik je pl. Gjuro Belošević, odvjetnik, a članovi su bili plemenitaši, veleposjednici, trgovci, učiteljice, kotarski suci, odvjetnici, bilježnici, mesari, činovnici, župnici, šumari... iz Daruvara i obližnjih naselja (Gjulaves, Bastaji, Sirač, Končanica,Gaj, Uljanik). Izvještaj Matice hrvatske iz 1883. govori o deset članova u 1882, a 1889. bilo je ukupno 87 članova Matice u Daruvaru, među njima i „učione pučke“ iz brojnih susjednih naselja i Narodna čitaonica. Godine 1900. bilo je ukupno 64 članova, a povjerenik je bio Mihajlo Makkay, kotarski predstojnik; 1911. daruvarska je Matica imala 43 člana, među njima je bio i Franjo Čimić, vlasnik tiskare, poznat i kao nakladnik razglednica Daruvara. Povjerenik je u to vrijeme bio župnik Mijo Ettinger. Broj članova se mijenjao, 1933. bilo je 28 članova, među njima i Dječačka pučka škola Daruvar i Državna osnovna škola Daruvar, a povjerenik je bio bankovni ravnatelj Ljubomir Gazarović.

Monografija Daruvar u slici i riječi, 2. izd., 2019.
Na naslovnici litografija Julija Hühna Kupelj Daruvar, iz 1862, vl. NSK, grafička zbirka

U vremenu između dvaju svjetskih ratova nema podataka o djelovanju daruvarskog ogranka Matice hrvatske. Protuhrvatska politika režima stare Jugoslavije nije omogućavala obnovu njezinih izvornih ciljeva i interesa. Takve su političke prilike vladale još dugo, a na području Daruvara – zbog nacionalnog sastava stanovništva – i duže nego u drugim dijelovima Hrvatske.

Pokušaji osnivanja
ogranka 1971.

Poticaji za osnivanje Ogranka MH u Daruvaru ponovo su krenuli 1971. kada se grupa Daruvarčana okupila u Inicijativnom odboru za osnivanje Ogranka u Daruvaru. Bili su to: Branko Majcen, odvjetnik, Tomislav Štefanović, javni pravobranitelj općine Pakrac, Elizabeta Štefanović, ing. šumarstva, Antun (Željko) Satrapa, projektant, Zdenko Satrapa, arh. tehničar i Vladimir Bertić, ing. kemije. – 31. kolovoza 1971. prijavili su Inicijativu za osnivanje Ogranka Matice hrvatske u Daruvaru upravnom odboru Središnjice Matice hrvatske u Zagrebu. Središnjica je ovu inicijativu odobrila 28. listopada 1971. Tadašnji tajnik Matice hrvatske, Tvrtko Šercar, o toj je odluci izvijestio inicijativni odbor u Daruvaru.

Dvadesetak građana sastalo se 11. studenog 1971. u Češkom domu na skupu na kojem je izabran inicijativni odbor od devet članova, a za predsjednika Odbora odabran je Branko Majcen. U tom je pripremnom razdoblju u Maticu hrvatsku u Daruvaru već bilo učlanjeno 128 članova.

Na naslovnici razglednica glavnog gradskog trga iz 1934, naklada M. Milojević, Daruvar, vl. M. Jakčin / Izvor: Daruvar na razglednicama i fotografijama, 6. izmijenjeno izd., 2005.

U međuvremenu su se u Daruvaru pokrenule političke struje protiv osnivanja Ogranka. Žestoke su se rasprave vodile i na sjednici Političkog aktiva Skupštine općine Daruvar, 16. studenog 1971. u prostorijama Općinskog komiteta Saveza komunista Hrvatske u Daruvaru. Članovi inicijativnog odbora žestoko su kritizirani zbog nedogovaranja akcije s društveno-političkim organizacijama. Zaključeno je i da u gradu treba najprije osnovati srpsko društvo Prosvjeta. Nakon burne rasprave ipak je dogovoreno da se početkom 1972. održi osnivačka skupština i osnuje Matičin ogranak.

Međutim, na 21. sjednici Predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije, održanoj 1. prosinca 1971. u Karađorđevu, zabranjeno je osnivanje novih ogranaka Matice hrvatske. Inicijatori osnivanja ogranaka, među kojima je bilo i članova Saveza komunista Jugoslavije, bili su izloženi žestokim kritikama i prekršajnim kaznama.

Tako je propao pokušaj da se u Daruvaru ponovo osnuje Ogranak Matice hrvatske, koji se nije mogao realizirati još dugo godina.

Osnutak 1992.

Kada su nastale nove prilike, nakon demokratskih promjena i uspostavljanja hrvatske države, ponovo je obnovljen rad Matice hrvatske u Daruvaru. Dana 7. ožujka 1992. održana je sjednica inicijativnog odbora za osnivanje Ogranka u sastavu: Miroslav Kuzle, predsjednik, Martin Kozjak, tajnik i Margita Moćan, blagajnica. Održano je još nekoliko sastanaka prije osnivačke skupštine, a na sastanku inicijativnog odbora od 21. ožujka 1992. donesen je prijedlog da Ogranak izdaje časopis koji će nositi naziv Vrela.

Ogranak Matice hrvatske u Daruvaru osnovan je 5. svibnja 1992. Sastanku osnivačkog odbora prisustvovali su Miroslav Kuzle, Karlo Blaha, Dobrila Bačić, Antun (Željko) Satrapa, Zdenko Satrapa, Tomislav Štefanović, Martin Kozjak, Ivica Brletić, Josip Miota, Damir Zacskai, Branko Majcen, Margita Moćan, Nedeljko Pajtak, Đuro Ivanović i Zdenko Kufner. Za prvog je predsjednika izabran Miroslav Kuzle. Izvršni odbor činili su, osim predsjednika, Martin Kozjak kao tajnik i Margita Moćan, kao blagajnica. U nadzorni su odbor izabrani Zdenko Satrapa, Vladimir Županić i Miroslav Štefanović.

Godine 2016. pokrenut je Zbornik Janković, multidisciplinarni časopis za znanstvene i stručne radove, a tu su i monografija Daruvar u slici i riječi, objavljena u dvama izdanjima i Daruvar na razglednicama i fotografijama u čak šest izdanja

Odmah su pokrenuta Vrela, časopis Ogranka Matice hrvatske u Daruvaru za kulturu, umjetnost i znanost te društvena pitanja i gospodarstvo. Prvi je broj izdan 13. svibnja 1992. Za uređivanje Vrela zadužen je Karlo Blaha, novinar i publicist. Glavni i odgovorni urednik bio je Miroslav Kuzle.

Svečanost utemeljenja Ogranka Matice hrvatske u Daruvaru održana je 13. svibnja 1992. u kinodvorani, pred dvjestotinjak ljudi. Pozdravne su govore održali gosti iz Zagreba, Vlado Gotovac, predsjednik Matice hrvatske, Stjepan Jukić, tajnik i član glavnog odbora te Dubravko Horvatić, književnik i član Matice.

Pod vodstvom prvog predsjednika daruvarski je ogranak djelovao punih uspješnih osam godina. Na redovnoj izbornoj skupštini u Velikoj vijećnici Poglavarstva 28. studenog 2000. Miroslav Kuzle povukao se s dužnosti, a za novu je predsjednicu izabrana Mirjana Jakčin Ivančić.

Čvrsti temelji za budućnost

Brojni su se istaknuti članovi Matice izmjenjivali na vodećim i odgovornim mjestima u daruvarskom ogranku. Predsjednici Ogranka bili su: Miroslav Kuzle (1992–2000), Mirjana Jakčin Ivančić (2000– 2007. i 2017–2019) te Antun Marjanović (2007–2017). Danas je predsjednica Mira Barberić, a Ogranak broji sedamdeset članova.

Potpredsjednici Ogranka bili su Marija Knezović, Mirjana Jakčin Ivančić i Zdravko Palavra, a tajnici Martin Kozjak, Đurđica Raos, Terezija Marton i Marija Knezović.

Sve ove godine, slijedeći zacrtane smjernice, Ogranak Matice hrvatske u Daruvaru promiče i štiti kulturni identitet svog naroda i jezika, proučava i zapisuje prošlost grada i šire zajednice, okuplja umjetnike, znanstvenike i stručnjake, potiče i organizira kulturna i druga događanja. U Ogranku dugi niz godina vrlo uspješno djeluju Povijesna sekcija i Likovna grupa DA. Ogranak organizira predavanja, promocije, koncerte, večeri poezije, izložbe knjiga i slika, likovne kolonije. Izdavačka je djelatnost Ogranka također značajna – monografije, zbirke pjesama, katalozi i časopis Vrela, glasilo za znanost, kulturu i umjetnost, koji redovito izlazi od osnutka Ogranka 1992. Godine 2016. pokrenut je Zbornik Janković, multidisciplinarni časopis za znanstvene i stručne radove koji obrađuju širok raspon tema iz područja humanističkih znanosti – filozofije, teologije, filologije, povijesti, povijesti umjetnosti, znanosti o umjetnosti, arheologije, etnologije i antropologije i književnosti. Vrlo uspješni izdavački projekti ogranka su monografija Daruvar u slici i riječi, objavljena u dvama izdanjima (2002. i 2019) i Daruvar na razglednicama i fotografijama u čak šest izdanja.