Lektira u samoizolaciji

O gladi i siromaštvu u svijetu razgovara se često i mnogo, pokreću se brojne kampanje za podizanje svijesti, prikuplja se novac za pomoć najugroženijima i globalno se društvo uči solidarnosti. No o duhovnom osiromašenju ne razgovara se često, a ti napori, ma koliko glasni bili, često su ostajali utišani ili zaglušeni nekim drugim, „važnijim“, problemima. Stoga Međunarodni odbor za knjige za djecu i mlade (IBBY – International board on books for young people) 2. travnja, u spomen na rođendan velikog Hansa Christiana Andersena, obilježava Međunarodni dan dječje knjige, sa svrhom poticanja ljubavi prema čitanju i skretanja pozornosti na položaj dječje knjige.

Nakon odslušane nastave na daljinu na Trećem programu HTV-a, školarci tijekom praznika mogu prionuti digitaliziranim lektirama  / Snimio Goran Stanzl / PIXSELL

Kako bi svakoj članici Odbora bilo omogućeno da iznese svoja razmišljanja i ukaže na lokalno specifičnu, a globalno primjenjivu problematiku, IBBY-jevu godišnju poruku, još od utemeljenja 1967, svake godine odašilje druga zemlja članica. Ove krizne, 2020, ta je dužnost i povlastica pripala Sloveniji, čiji je nagrađivani književnik i prevoditelj Peter Svetina uputio poslanicu naziva Glad za riječima. U njoj se, uspoređujući stvarnu i glad za riječima, autor pita „ima li nade da oni koji se nikad nisu predali riječima zadovolje tu glad?“

U ovim kriznim vremenima, dok izolirani u svojim domovima čekamo prestanak globalne opasnosti, ta je nada, ta mogućnost, prisutnija nego ikad. Mnoga su događanja, iako službeno otkazana, u nekom obliku preseljena u virtualni svijet i na taj način postala dostupnija i djeci i njihovim roditeljima, a važnost obiteljske sinergije u poticanju čitanja još su 2013. prepoznali Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatsko knjižničarsko društvo, UNICEF, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti i Hrvatsko logopedsko društvo, pokrenuvši pod pokroviteljstvom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kampanju Čitaj mi, kojoj je cilj poticati roditelje da od djetetova rođenja krenu s čitanjem naglas kako bi čitanje postalo svakodnevnim dijelom ugodnog obiteljskog druženja.

S istim je ciljem Kongresna knjižnica u Washingtonu 2002. pokrenula inicijativu za pokretanje Međunarodne dječje digitalne knjižnice. U njezinu se repozitoriju danas nalaze i 34 naslova na hrvatskom jeziku, među kojima su Koko i duhovi Ivana Kušana te dvije od Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić: Kako je Potjeh tražio istinu i Regoč. Njihova je kvaliteta, kao i kvaliteta knjiga za djecu okupljenih u Digitalnoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice, neupitna. Kako bi pak djeca i mladi naučili vrednovati internetske izvore, pobrinulo se Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu iz Zagreba na čijoj se stranici www.djecamedija.org može naučiti mnogo o medijskoj pismenosti i procjeni kvalitete virtualno pronađenih podataka, a kako bi dane izolacije iskoristili za učenje kroz igru, dostupan je i Dječji kutak. Njegovim savjetima vođena, djeca mogu naučiti kako izraditi kvalitetne školske novine ili što je potrebno za snimanje radijske emisije.

Bit će to dobra zamjena za igru na otvorenom i ispunjavanje slobodnoga vremena ovih neuobičajenih proljetnih praznika, nakon odslušane nastave na daljinu na Trećem programu HTV-a, čijim rezultatima, unatoč podijeljenim mišljenjima javnosti, u konačnici možemo biti zadovoljni jer zahvaljujući brzoj reakciji stručnjaka obrazovanje ni u ovim trenucima nije zanemareno, a glad za riječima i na taj je način zadovoljena. Mala bi se kritika, u tom smislu, mogla uputiti narodnim knjižnicama, koje u korisnicima digitalno dostupan dio fonda mahom nisu uključile knjige za djecu, no zato je, s pomoću mobilne aplikacije, besplatno dostupan sadržaj projekta eLektire, a vrhovi domaće dječje književnosti mogu se pronaći i u Zbirci književnih djela na hrvatskom jeziku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Naposljetku, za putove u drukčije svjetove mašte Zagreb film otvorio je zbirku animiranih filmova pa, dok čekaju da se Rijeka pretvori u Baltazar-grad, najmlađi mogu uživati u pustolovinama omiljenoga profesora.

I pričekati, kako Svetina kaže, da se sve opet zazeleni. Nadamo se već 21. svibnja, na dodjeli nagrade Anto Gardaš.