IZDVAJA – Mira Muhoberac

• Pasionska baština

Prije godinu dana, na tradicionalnom književnom susretu Lirika Velikog petka, Denis Peričić i Stanko Krnjić bili su proglašeni dobitnicima nagrada VIII. trijenalnoga književnog natječaja Pasionske baštine, pod vodstvom Joze Čikeša, i Društva hrvatskih književnika, pod vodstvom Đure Vidmarovića. Ove godine toga susreta, zbog pošasti i ugroza koje ne spominjem, nazivajući ih K. i P., kao pogrdna imena koja nam uništavaju živote, neće biti.

Izd. OMH u Podstrani i NDHKHB Mostar

DHK privremeno je, zbog P. koji je pogodio Zagreb, izgubio prekrasne, svečane prostorije na Trgu bana Jelačića 7 u Zagrebu i u njima neće moći proslaviti svoju veliku, 120. godišnjicu. U veljači pročitala sam pjesničku zbirku Ratište riječi Stanka Krnjića, „vid filozofsko-duhovne poezije, čiji pogled proizlazi iz stalnoga propitivanja sulude povijesne zbilje“. Okamenjena je to stvarnost Domovinskoga rata, snaga pjesničkog izraza sljubljena s egzistencijalnim dvojbama hrvatskoga pjesnika i stomatologa iz Župe dubrovačke rođena u Stocu, pedesetak pjesama što čine triptih Na početku, U grotlu i Povratak. „Smrt je plesala / na rubovima noktiju, / unosili smo je u džepove tražeći zgužvane duhane“. Izdavači su Ogranak Matice hrvatske u Podstrani i Naklada Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Mostar. „Danas je Uskrs, i naš i njihov, / pregovarali smo tri dana / dok je Krist spavao u grobu“.

• Angjeo s bakljom, Atahualpa

Naslov je to pjesničke zbirke istaknutoga hrvatskoga liječnika i pjesnika, promicatelja „zlatne formule ča-kaj-što“ hrvatskoga jezika Drage Štambuka, koji ovih dana doživljava pravi pakao u Iranu zbog K., a tamo je na službi kao hrvatski veleposlanik.

Izd. Tonimir & Croatia rediviva

Objavljena u listopadu 2019. (Nakladnička kuća Tonimir – Varaždinske Toplice & Croatia rediviva, Zagreb), dubok je, suptilan i arhetipski snažan izraz ritualnoga spoja „Adamove oporuke“, posljednjega cara Inka (kojeg su suplemenici, okruženi kolonizacijom španjolskih konkvistadora, prepoznali kao živuće božanstvo), japanske haiku-poezije, koraka hrvatskih hodočasnika uklesanih u starohrvatskim crkvama i baštine čovječanstva. „Ja sam zemljopis, / brački kamen i brazilska crvena zemlja.“ „Bakljonošo mili, sjetni prolazniče. / Puteve nosiš na ramenima, baklju u zubima.“ Disanje svijeta, različitih kultura i hrvatskoga sjemena „iz raspukloga nara“ spaja se u završni stih, pjesmotvor, misao: „Prizori su razbili prozore u zrcalnu magmu“.

• Dnevnik iz karantene

Hrvatsko društvo pisaca na svojim je mrežnim stranicama počelo objavljivati Dnevnik iz karantene svojih članica/članova, egzistencijalno iznimno ugroženih samostalnih umjetnica/umjetnika, u suradnji s glumcima/glumicama Zagrebačkoga kazališta mladih. Tekstovi i/ili videoprilozi uključuju dnevničke zapise, prozu, poeziju..., a tematiziraju nove okolnosti naših života.

Dnevnik iz karantene, fotografija uz zapis Tatjane Gromača

 Dnevnik iz karantene uređuju Katarina Luketić, Marko Pogačar i Kruno Lokotar, a urednice su mrežne stranice Ana Brnardić, Sanja Popović i Ana Kovačević. Izdvojila bih Slovo o poremećenom vremenu Tatjane Gromača, objavljeno simboličnoga 1. travnja. „I gdje je sada slikar koji će se, zatvoren u svom ateljeu, zakriven od mračne pošasti svoga doba latiti kista i naslikati novu Guernicu“... „Gdje je kompozitor koji će skladati simfoniju čiji će taktovi nagovijestiti svjetlost koja pristiže iza tame, koja jaše na bijelim kočijama u anđeoskom liku bratstva, solidarnosti, ljubavi?“