IZ OGRANAKA

Belišće

Muzej Belišća i OMH u Belišću u povodu Dana žena organizirali su 6. ožujka u velikoj vijećnici gradske uprave Belišće kulturnu tribinu Dan žena – od istaknutih žena do kulture odnosa. Voditelj tribine bio je Zdenko Glasovac, predsjednik OMH u Belišću, a moderator Mihael Sučić, v.d. ravnatelja Muzeja Belišće. Gosti tribine bili su Zdenka Frajtag, Silvija Kifer i Dinko Župan, viši znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Bodu.

Tribina u povodu Dana žena

U glazbenom dijelu nastupio je Tin Mijatov, učenik petog razreda Osnovne glazbene škole u Valpovu, smjer klavir. Izabrane tekstove koji govore o ženi čitala je Sandra Glasovac, odgojiteljica predškolske djece u Dječjem vrtiću Maslačak, Belišće. Cilj tribine bio je osvijestiti položaj žene u društvu nekada i danas. Voditelj tribine u uvodnom dijelu podsjetio je na povijesne činjenice koje su dovele do obilježavanja Dana žena kao i o njegovoj današnjoj formi. O odgoju i obrazovanju žena govorio je Dinko Župan, autor knjige Mentalni korzet: spolna politika obrazovanja žena u Banskoj Hrvatskoj (1868–1918), kroz razgovor s Mihaelom Sučićem. Zdenka Frajtag i Silvija Kifer govorile su o svom odrastanju, školovanju, zaposlenju, rezultatima koje su ostvarile u područjima kojima su se bavile do odlaska u mirovinu (kultura, informiranje, vođenje galerije i muzeja Belišća te Centra za kulturu i umjetnost grada Belišća). Ovom se tribinom željelo ukazati na dužnu pažnju ženama kao i potrebu sustavnog unapređivanja kulture odnosa prema njima, a ona počinje u obitelji, nastavlja se u vrtiću, školskom sustavu, radnoj sredini i u društvenoj zajednici u cjelini. (Zdenko Glasovac)

Čitluk

Knjiga Herceg-Bosna, kulturni, politički i državnopravni identitet, u kojoj autor, publicist Mate Kovačević, analizira položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini u višestoljetnoj povijesti, predstavljena je u 12. ožujka u Splitu. Na početku predstavljanja Vide Popović, predsjednik HAU Benedikt, pozdravio je nazočne te kazao kako mu je drago što je njegova udruga jedan od organizatora predstavljanja knjige te da mu je zadovoljstvo ugostiti autora koji je zahvaljujući trudu, volji i želji napisao knjigu koja progovara o temama koje su bitne kako za povijest Hrvata Herceg-Bosne tako i za hrvatsku povijest u cjelini. Sve nazočne pozdravio je u ime nakladnika Andrija Stojić, predsjednik OMH u Čitluku, te između ostalog kazao „knjiga na 438 str. progovara o hrvatskom povijesnom i kulturnom prostoru koji, zbog stvorene kulture, nikad nije prestao biti sastavnim dijelom općehrvatske kulture. Knjiga otvara vidike prema golemom hrvatskom kulturnom blagu na području Herceg-Bosne pa je ono primarno sastavni dio kulturno-političkoga nasljeđa hercegbosanskih Hrvata. Vrijedan je to doprinos Hrvatskoj književnoj kritici, hrvatskoj historiografiji, jezikoslovlju i više od toga, ona je originalan doprinos hrvatskoj političkoj filozofiji.“ Josip Jović, novinar i publicist, dodao je da je Kovačevićeva knjiga dobra podloga za razmišljanje što su Hrvati u BiH – što su oni bili i što je od njih ostalo te kakva im je budućnost. S političkog aspekta o knjizi je govorio politolog Ivan Vukadin, načelnik općine Tomislavgrad. Autor je istaknuo kako je njegova knjiga „osobna iskaznica Hrvata u BiH, njihova duhovnog, političkog i državnopravnog identiteta tijekom povijesti. Hrvati u BiH sastavni su dio cjelovitog hrvatskog naroda i integralni dio cijele hrvatske kulture.“ (Andrija Stojić)

Grude

Na 15. manifestaciji Noć muzeja 2020. u staroj crkvi u Gorici predstavljena je monografija o arheološkim iskapanjima, pronađenim artefaktima i o povijesti župe i crkava u Gorici Gorica od drevne Imote. U uvodu fra Ante Marić piše: „Sve je počelo 1995. godine u vrijeme Hrvatske republike Herceg-Bosne. Fratri u Gorici bijahu fra Ante Marić, župnik i fra Vinko Mikulić, duhovni pomoćnik. Čim je rat malo jenjao, u Šamatorje su tražili i od Ministarstva kulture HR HB dobili arheologa Tihomira Glavaša. Arheološko su istražna iskopavanja trajala do 2000. godine u Šamatorju, na Grabarju i u Grotuši. Na sva tri mjesta, a u biti u ranokršćanskim i starohrvatskim vremenima u vezi s jednim te istim naseljem, Goricom, otvorili su priču koju je zemlja čuvala. Dnevnik je iskopavanja rukom vlastitom ispisao arheolog Tihomir Glavaš i on je srce ove Monografije. Katalog su uradili arheolozi Maja Soldo i Tino Tomas, numizmatiku je obradio Tomislav Šeparović. Prapovijest, rimsko doba i kasnu antiku obradila je Marija Marić Baković. Starohrvatsko doba obradila je Maja Soldo. Povijest župe Gorica sa selima Goricom i Sovićima obradio je fra Robert Jolić.

Izd. Hrvatska franjevačka arheološka
zbirka sv. Stjepana Prvomučenika
Gorica, 2020.

O gradnji stare crkve, o njezinu graditelju fra Petru Bakuli, kao i svim njezinim obnovama do konačnoga uređenja pisao je fra Ante Marić. Miran Palčok i Marko Rogošić opisali su tijek restauracije. Mario Bušić napisao je Crkve svetoga Stjepana Prvomučenika u Gorici od ranoga kršćanstva do danas s osvrtom na obred sakramenta krštenja u ranokršćansko doba, a Marinka Šimić O srednjovjekovnim natpisima iz Gorice napisanim hrvatskom ćirilicom. Monografiju su priredili i uredili fra Ante Marić i Miran Palčok. Odgovorni je urednik monografije kustos Hrvatske franjevačke arheološke zbirke sv. Stjepana Prvomučenika fra Vinko Mikulić. Fotografiju potpisuje Zoran Alajbeg. Prijelom je učinila Edita Grubišić, a Monografija je tiskana u Grafotisku. Ova se Monografija sjeća predivnih obljetnica nastanka krstionice i bazilike, starohrvatske crkve sv. Stjepana, sjeća se gradnje crkve sv. Stjepana (1856–1859), ne želi zaboraviti osnutak kapelanije (1836) i župe Gorice (1860). Zemlja je duga stoljeća čuvala i na svjetlo dana nam preko arheoloških istraživanja dala krhotine naše povijesti. Te krhotine obrađene i opisane nastavlja čuvati Hrvatska franjevačka arheološka zbirka sv. Stjepana Prvomučenika utemeljena 2000. godine u staroj kapeli, obnovljena stara crkva sv. Stjepana i ova Monografija.“ Za povijest stare Imote i arheologiju općenito ova je monografija nezaobilazno štivo. (Markus Bohrermann)

Jastrebarsko

U sklopu programa Vrelo zavičaja čiji je glavni cilj promicanje čitanja i pisanja kod djece i mladih, kraj dječjeg igrališta u Klinča Selima, na mjestu budućega glavnog klinčaselskog trga 5. ožujka svečano je otvorena prva Mala besplatna knjižnica. Program Vrelo zavičaja provode Kreativni studio Zvrk, OMH u Jastrebarskom i Kazalište Škrabe. U povodu otvaranja klinčaselske Male besplatne knjižnice u OŠ Klinča Sela održana je radionica kreativnog pisanja pod vodstvom magistre komparativne književnosti Klementine Škrabe. Jaskanska Matica donirala je školskoj knjižnici dvjestotinjak vrijednih knjiga, a Malu besplatnu knjižnicu otvorili su načelnik Klinča Sela Miljenko Vučković i učenice 6. a razreda koje su pročitale najviše knjiga ove školske godine, Veronika Vukušić i Gabriela Dropuljić.

Otvorenje prve Male besplatne knjižnice u Klinča Selima

Jaskansku Maticu predstavljali su Nino Škrabe i Zvonimir Kufrin. Cijelu akciju potaknula je Gordana Juranko, predsjednica Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Klinča Sela, a svesrdno pomogli Općina Klinča Sela na čelu s načelnikom Miljenkom Vučkovićem, ravnatelj škole Ivo Karača i knjižničarka Sanja Šušnjara Raić. Malu besplatnu knjižnicu izradio je Goran Ringel, autor i urednik stranice Jastrebarsko Stare Slike, a kod njezina postavljanja pomogli su Boris Tutek iz CIAK Auta – poslovnica Jastrebarsko i Sanja Stipanec iz Gradske knjižnice Jastrebarsko. Ovo je druga Mala besplatna knjižnica koju su postavili Kreativni studio Zvrk i jaskanska Matica. Prva je otvorena u Jastrebarskom, kraj Osnovne škole Ljube Babića prije godinu dana. Obje knjižnice dio su međunarodnog projekta američke neprofitne organizacije Little Free Library te imaju svoje registracijske brojeve. U svijetu ima više od 90.000 malih besplatnih knjižnica u više od devedeset zemalja, a u njima djeca, mladi i svi ljubitelji čitanja mogu slobodno razmjenjivati knjige. Program Vrelo zavičaja Zvrk i jaskanska Matica hrvatska provode od 2018, a uz Općinu Klinča Sela pomažu ga Ministarstvo kulture, Zagrebačka županija, Društvo hrvatskih književnika i Grad Jastrebarsko. (Klementina Škrabe)

Široki Brijeg

Novi roman mostarske književnice Anite Martinac Grad bez ptica predstavljen je 4. ožujka u prepunoj Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu. U novome romanu radnja je smještena upravo u Mostar, rodni grad književnice, u najteže godine prijelaza iz komunizma u demokratsko društvo, koje su obilježene sukobima i ratom.

Predstavljanje novog romana Anite Martinac

U isprepletenoj i zanimljivoj vojnoj političkoj priči daje ključ čitatelju da s osvrtom na to vrijeme razumije i današnjicu.

Organizator predstavljanja bio je OMH u Širokom Brijegu. Ulomke iz romana čitali su Andrija Zeljko, Gojko Jelić, sama autorica te novinarka Željka Šaravanja, koja je u nastavku programa razgovarala s autoricom o romanu. (Gojko Jelić)

Vis

OMH u Visu, Odbor za kulturu i Gradska knjižnica i čitaonica Vis, u zimskom zatišju na otoku, u siječnju i veljači, organizirali su nekoliko vrijednih kulturnih događanja. U okviru Viške kulturne zime planirano je organiziranje pjesničkih večeri i drugih kulturnih događanja, gotovo svaki tjedan, uz sudjelovanje domaćih pjesnika amatera, te gostovanja pjesnika i predavača izvan otoka. Prvi pjesnički susret bio je 21. siječnja u Gradskoj knjižnici i čitaonici. Izbor iz svoje poezije i proze govorio je gost pjesnik i član OMH u Podstrani Zoran Jurišić. Večer je predvodila pjesnikinja i književnica Anela Borčić, ravnateljica OŠ u Visu, a Jurišićevu poeziju čitala je i mlada studentica hrvatskog jezika, na praksi u OŠ u Visu, Patricija Borčić. Odmah druge večeri 22. siječnja, također u Gradskoj knjižnici, promoviran je božićni 82. broj Hrvatske zore.

Školski sat Hrvatskoga jezika na viškimu jaziku

Predstavljanje svakog broja u gradu Visu i na cijelom otoku uvijek je rado čekan i važan kulturni događaj, što govori o Matici hrvatskoj kao omiljenoj kulturnoj organizaciji, koja prati sva kulturna i znanstvena događanja u gradu Visu i na otoku.
Na poziv profesorice hrvatskog jezika Ive Živković u OŠ u Visu 29. siječnja predsjednica OMH u Visu Dobrila Cvitanović i viška pjesnikinja Rina Repanić Gotal održale su pred dvadesetak učenika šestog razreda Školski sat na viškimu jaziku s temom Naši none i nonoti – naši bake i djedovi. Iako je opće mišljenje da sve manje djece govori i razumije viški, bilo je lijepo doživjeti da su sa zanimanjem pratili sat. Posebno je bila zanimljiva priča gospođe Rine u kojoj joj nona govori: „Uc ćerce i štij, to će ti vridit u životu!“(Uči i čitaj, to će ti biti važno u životu!). Na kraju su učenici obećali da će se, uz pomoć starijih, kao zadaću, potruditi napisati nešto na viškom govoru.

Još jednu uspješnu pjesničku večer 4. veljače u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Visu održala je viška pjesnikinja, članica OMH u Visu, Sanja Sviličić, pod naslovom Poezija iz sjene, prema naslovu U ogledalu je bila sjena, autorske predstave koju je priredila zajedno s mladim scenskim djelatnikom Velimirom Foretićem. Uz voditeljicu i moderatoricu, glumicu Amaterskog kazališta iz Visa Antoniju Baržić, pjesnikinja je govorila svoje pjesme iz već objavljenih zbirki pjesama u izdanju OMH u Visu.

I još jedna uspješna večer u istoj organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Visa i OMH u Visu, također u prostoru Gradske knjižnice, održana je tijekom veljače. Profesorica psihologije Mirjana Nazor, na poziv Anele Borčić, gostovanje na Visu 11. veljače ostvarila je u susretu s roditeljima u Osnovnoj školi, te kasnije istog dana, s brojnim građanima u Gradskoj knjižnici. Održala je predavanje Korisnost nekih psiholoških spoznaja u svakodnevnom životu. Također je predstavila izdanje Malih priča u sedam knjiga, sjajnih primjera ljudskih pozitivnih priča iz raznih izvora, uz obrazloženje sa stajališta psihologije. (Dobrila Cvitanović)

Zadar

 U dvorani OMH u Zadru 12. ožujka predstavljena je knjiga Isacija Péreza Fernándeza Ime, život i avanture „anonimnog osvajača“ Vinka Paletina iz Korčule, koju je prevela Tuga Tarle, a objavila MH 2018. O knjizi su govorili recenzenti Mijo Korade i Damir Zorić te prevoditeljica Tuga Tarle. Moderirala je Anica Serdarević. Poticaj za prevođenje knjige, o gotovo nepoznatom ili malo poznatom Vinku Paletinu, Tuga Tarle pronašla je u svojevrsnoj moralnoj obvezi širenja znanja o ličnostima koje su zadužile čovječanstvo, a pripadaju našemu narodu. Prevođenje knjige povezano je s njezinim profesionalnim diplomatskim radom, na koji se osvrnula u predgovoru knjige, naglasivši da takav rad može i mora biti mnogo više od suhoparna službeničkog posla; dodala je kako je važno imati otvorene oči i duh, željeti upoznati kulturne vrijednosti, navike i nasljeđe zemlje domaćina i u toj sredini predano zastupati interese vlastite zemlje i naroda. Ovim predstavljanjem zadarska je publika upoznala ime i rad Vinka Paletina, Korčulanina, suvremenika Marina Držića, koji je znatno pridonio humanističkoj Europi 16. stoljeća. (Anica Serdarević)