Držić ponovno u rukama Dine Pešuta

Mladi dramatičar Dino Pešut sa svojim je Granatiranjem dobitnik prve nagrade za dramsko djelo Marin Držić za 2019, koju Ministarstvo kulture dodjeljuje u svrhu poticanja hrvatskoga dramskog i kazališnog stvaralaštva. Od 59 dramskih tekstova pristiglih na javni poziv, drugu nagradu ravnopravno dijele Mateja Posedi za obiteljsku dramu Međimurski lepi dečko i Davor Špišić (Dječak), dok je treću osvojilo troje književnika – Branislav Glumac za dramu Hvatači sjenki, Katja Grcić (Strah tijela od poda) i Espi Tomičić (#ostavljamvamsvojekodoveihvalazaprijateljstvo ili #bitćesveokej).

Dino Pešut / Snimio Goran Jovanović / Fraktura

Kao i sva kulturna događanja, i ovogodišnja je objava dobitnika obilježena općim sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u svijetu, a time i u Hrvatskoj, uzrokovanima pandemijom koronavirusa. Unatoč najavljenoj konferenciji za medije na kojoj je Ministarstvo kulture trebalo objaviti dobitnike Nagrade Marin Držić, konferencija je otkazana, a iz sama su se Ministarstva oglasili pisanim putem.

Stručno povjerenstvo kojim je predsjedala glumica Branka Cvitković, a u sastavu su bile još i kazališna redateljica Nenni Delmestre te pročelnica Odjela za kazalište i film Matice hrvatske teatrologinja Sanja Nikčević, nije imalo nimalo lak zadatak. Kako ističu u obrazloženju, dramski su tekstovi iznimno raznoliki u svim elementima: od žanrovskih odrednica, forme, tema, do narječja i kvalitete. „Teme pristiglih drama variraju od eksplicitno društveno angažiranih kritika do prividno sasvim intimnih preokupacija. Uspoređujući s prethodnim natječajima, primjećujemo veći broj tekstova intimističkih sadržaja.“ Također primjećuju da kvalitativno odskaču upravo drame koje kroz prizmu svojih intimnih i subjektivnih mikrokozmosa progovaraju o svijetu i vremenu u kojem živimo.

Dini Pešutu ovo nije prva nagrada jer je Držić osvojio i za drame Veliki hotel Bezdan (2015), Stela, poplava (2016) i Olimpia stadion (trilogija), 2017. Za dramu Granatiranje povjerenstvo je istaknulo kako Pešutova „ispovjedna, poetska, postdramska metadrama zasigurno pripada u sam vrh ne samo hrvatske nego i europske suvremene produkcije“. Naime, kroz njegov tekst mogu se pratiti dvije paralelne ispovjedne priče o ljubavnoj žudnji i strasti, o iluzijama i snovima, o traganju za smislom u kontekstu svijeta i prostora gdje je rat postao fetiš, senzacija i neminovna ljudska potreba za autodestrukcijom. Povjerenstvo stoga smatra da je „piščev monolog o ratu i njegovim posljedicama jedan od najlucidnijih, najintimnijih i najoriginalnijih kutova gledanja na tu temu u suvremenoj dramskoj literaturi“.

Iako se tradicionalno svečana dodjela nagrade vezuje uz otvaranje Festivala hrvatske drame Marulićevi dani u Splitu, zbog provođenja mjera Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i preporuke o odgađanju svih organiziranih okupljanja na kojima sudjeluje više od stotinu ljudi, o samoj dodjeli nagrade Ministarstvo kulture izvijestit će naknadno.

Za nagrađene autore osigurane su novčane nagrade od 40 tisuća kuna (prva), 30 tisuća kuna (druga) te treća 20 tisuća kuna. U slučaju da dva autora ravnopravno dijele jednu nagradu, svaki dobiva puni iznos, a osim toga, obveza je Ministarstva kulture i sufinanciranje postavljanja njihovih nagrađenih tekstova na scenu.

Važnost nagrade koju Ministarstvo kulture pod tim nazivom dodjeljuje već gotovo trideset godina, ističu, očituje se u stalnoj potpori razvoju hrvatskoga dramskog stvaralaštva i uprizorenjima nagrađenih suvremenih dramskih djela kao bitnih sastavnica hrvatskoga književnog i kazališnog korpusa te hrvatskoga kulturnog identiteta. Valja svakako naglasiti da osim nagrađenih, Povjerenstvo preporučuje još pet naslova koji kvalitetama zaslužuju da ih se iščita kao potencijalna uprizorenja: Nekako sritno Marije Dukić, 404 Vida Hribara, Običan dan Mirjane Pičuljan-Štriga, Zrcalo mučeništva Zlatka Svibena i Dobre žirafice prepoznat ćemo i u mraku po bijelim prugama Silvije Šesto.