Napredak će odgovoriti svim izazovima

Hrvatsko kulturno društvo Napredak osnovano je prije 118 godina u Sarajevu, gdje je djelovalo do 1949, kada komunistička vlast zabranjuje njegov rad. Na inicijativu književnika Mile Pešorde 1992. HKD Napredak je obnovljen, a za predsjednika izabran je velečasni Franjo Topić, koji ga je vodio do prošlog ljeta, kada ga je zamijenio povjesničar Nikola Čiča. Povod je to za razgovor s predsjednikom Nikolom Čičom.

Snimio AMER KAJMOVIĆ / OSLOBOĐENJE

Gospodine Čiča, hoćete li slijediti kontinuitet prethodnika ili ne?

Kao i u svakom poslu, bit će stvari koje će se nastaviti, ali i onih koje će sukladno vremenu i novim okolnostima doživjeti promjene. O tome ne odlučujem samo ja, nego cijela Središnja uprava i svaki član Napretka u podružnicama. O svima nama ovisit će u kojoj ćemo mjeri opravdati i pokušati unaprijediti sve ono što su prethodnici dobro ili manje dobro uradili.

Što je za vas primarna zadaća Napretka?

Sukladno statutarnim odredbama Napredak treba raditi na kulturnom i prosvjetnom djelovanju, gospodarskom jačanju i podizanju socijalne sigurnosti hrvatskoga naroda, kao i na promicanju, jačanju i razvijanju hrvatskoga jezika, običaja, kulture i tradicije. Naravno radit ćemo i na izradi Strategije o radu i djelovanju HKD-a Napredak u idućem razdoblju kako bi Napredak na pravi način mogao odgovoriti izazovima novoga vremena. Pored općih ciljeva pokušat ćemo realizirati i neke specifične.

Koje specifične?

Radit ćemo na kulturi i obrazovanju, osobito mladih. Nastojat ćemo se povezati sa znanstvenim i kulturnim institucijama i organizacijama u svijetu. Napredak će i dalje biti uključen u proces razvijanja dijaloga i tolerancije među narodima u BiH. Ustrajavat ćemo na donošenju zakona o denacionalizaciji i restituciji. Umrežit ćemo Napretkove podružnice u jedinstvenu računalnu mrežu sukladno knjizi standarda. Svake godine organizirat ćemo druženje svih Napretkovih stipendista i mladih u skladu s mogućnostima. Osobito ćemo se angažirati oko stipendiranja mladih, izdavaštva, obrazovanja i jačanja rada podružnica na korist i dobrobit svih, a prije svega hrvatskog naroda.

Može li Napredak sve svoje planove izvršavati u ustavno neusklađenoj BiH?

Svako društveno-političko razdoblje u kojemu je Napredak djelovao, a bilo ih je različitih u proteklih 118 godina, nudilo je drukčije izazove. Tako i ovo koje sada živimo ima svoje izazove i otvara nove mogućnosti, a na svima nama je da na najbolji način odgovorimo na sve izazove.

Koliko Napredak ima ogranaka?

Sada HKD Napredak ima 66 podružnica i nekoliko povjerenstava.

I kako rade?

U narednom razdoblju jedna od zadaća Uprave i svih napretkovaca bit će da na koristan način, dakle i dobronamjernom kritikom, analiziramo i ustanovimo kako možemo unaprijediti svoj rad.

Što je najteže raditi?

To je vrlo teško pitanje na koje ne mogu dati precizan odgovor jer sve odluke, kako sam već rekao, donosi Središnja uprava Napretka. Mi smo veliko društvo i suočavamo se s brojnim i različitim izazovima i na različite se načine nosimo s njima. Meni osobno najteže je raditi na nekim gospodarskim projektima, dok dio koji se tiče kulture, izdavaštva i obrazovanja radim s mnogo više radosti i užitka.

Koliko je Napretku vraćeno imovine?

To je vrlo kompleksno pitanje jer se Napretkova imovina nalazi na području nekoliko država u kojima postoje različiti zakoni o povratu i restituciji ili ih nikako nema. Do danas je Napredak vratio vrlo malo imovine koju je imao prije 1949. godine, a dio kojim se danas koristi i dalje je pod zakupom. Povrat imovine možda je najvažnije pitanje za sadašnju, ali i za sve buduće uprave Napretka i njegovo rješavanje iziskivat će golem trud svih.

Hoćete li za povrat Napretkove imovine morati platiti sadašnjim vlasnicima?

Dio sredstava čuvamo za tu namjenu. Posljednjih desetak godina pokušavamo vratiti đački konvikt u Sarajevu kako bismo ga obnovili i stavili u uporabu, ali do sada nismo imali uspjeha. Isto tako još nekoliko kapitalnih projekata imamo u vidu. Realizacija svega toga ovisit će o sadašnjim vlasnicima, ali i o nama – našoj energiji, trudu, znanju i zalaganju. Za to će nam biti potrebna pomoć i šire društvene zajednice.

S obzirom na rečeno mogu li Hrvati u BiH realizirati identitetske projekte?

Vrlo je teško i nezahvalno govoriti u ime svih. Naime, svaka sredina u BiH ima svoje specifičnosti i u skladu s tim određene probleme. Ali uvijek sam smatrao, i sada tako mislim, ako ima dovoljno volje i znanja, tada se sve može realizirati, s više ili manje uspjeha. Nisam od onih koji za svoje neuspjehe krive druge, niti sam od onih koji za uspjehe hvale samo sebe. Svi smo zaslužni. Zato Napredak i ubuduće mora nastaviti s misijom činjenja dobra i promoviranja pozitivnih vrijednosti u društvu. To ćemo u  različitim projektima i manifestacijama nuditi hrvatskom narodu, ali i svim našim susjedima. Hrvatski narod i svi drugi narodi koji žive na prostorima djelovanja Napretka nikada se neće u europskim i svjetskim okvirima nametnuti brojnošću, već to možemo postići samo putem obrazovanja, kulture i gospodarstva. Zato ćemo se nastojati što više posvetiti ljudima u podružnicama i s njima raditi na tim ciljevima.

Postoji li razlika u percepciji i djelovanju Napretka u Federaciji BiH i Republici Srpskoj?

Postoji. HKD Napredak je u Federaciji BiH brojem podružnica i s raznim projektima zastupljeniji u kulturnom i društvenom životu. U Republici Srpskoj Napredak djeluje u pet podružnica, od kojih se izdvajaju podružnice u Banjoj Luci, Derventi i Doboju. U sljedećem razdoblju predstoji nam povećanje broja i kvalitete projekata podružnica na tome području.

Koliko u radu i djelovanju Napretka pomaže Katolička crkva u BiH?

Katolička crkva je uvijek, u prošlosti i danas, bila uz Napredak kao i uz svaku drugu instituciju koja okuplja Hrvate i katolike. Naravno da ćemo i dalje kao Društvo nastaviti održavati dobre odnose i s Katoličkom crkvom i s politikom. Ali naši se članovi okupljaju i oko političkih i raznih drugih institucija i organizacija koje nemaju veze ni s Crkvom ni s politikom. Nastojat ćemo doći do svih njih, sa svima razgovarati, svima biti potpora. Napredak je uvijek bio za suradnju, međusobno uvažavanje i razumijevanje i tu se ništa neće promijeniti. To je misija Napretka.

Misija je i stipendiranje učenika i studenata?

Stipendiranje je jedna od primarnih misija Napretka. Ovisno o količini sredstava kojom Društvo raspolaže Središnja uprava dijeli stipendije.

Može li Napredak priskrbiti potreban novac, iz izvora unutar imovine koja premašuje, koliko znam, 30 milijuna KM?

Nažalost ta sredstva nikada nisu dostatna, ali zahvaljujući projektima i dobrim ljudima svake godine osiguravamo da određen broj stipendista dobije stipendiju. Ove smo godine za trideset posto povećali broj stipendija i podijelili stipendije i potpore u iznosu većem od sto tisuća KM. Nadamo se da ćemo svake godine iznos povećavati. Naša je obveza mladim ljudima omogućiti ostvarenje njihovih snova. Ovdje je važno reći da smo za potporu podružnicama i udrugama te za razne projekte ove godine izdvojili više od sto sedamdeset tisuća KM.

Dobivaju li stipendije najbolji?

Uvijek pokušavamo realno i na najbolji mogući način sagledati sve okolnosti u dodjeli stipendija pa smo tako i ove godine dio stipendija dodijelili najboljima, a dio socijalno ugroženijim kategorijama, sukladno pravilniku o stipendijama.

Od osnutka do danas koliko je Napredak imao stipendista?

Od osnutka do danas HKD Napredak podijelio je oko 19.000 stipendija, na što smo silno ponosni. Mnogi od naših stipendista bili su u prošlosti i danas uglednici, znanstvenici, umjetnici, nositelji društvenog i političkog života kako u BiH tako u Republici Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu.

Među stipendistima bili su nobelovci Ivo Andrić i Milan Prelog. Ali i mnogi drugi koji su dali velik obol hrvatskoj znanosti, kulturi, umjetnosti u BiH, Hrvatskoj i širom svijeta. Sjete li se stipendisti Napretka i pomažu li prilozima?

To je tema o kojoj će članovi Središnje uprave morati ozbiljno razgovarati i donijeti važne odluke. Tijekom cijele povijesti Napretka javljale su se dileme i pitanja oko toga koliko su i u kojoj mjeri stipendisti cijenili ono što je Napredak uradio za njih. S obzirom na to potrebno je iznaći rješenja kako na pravilan način odgovoriti svim izazovima koje pred sve nas stavljaju moderna vremena. To se tiče i zaborava stipendista. Osobno mislim da je sam pojam stipendiranja potrebno dodatno i precizno definirati, kako prava tako i obveza koje stipendisti trebaju imati.

Bivši predsjednik Topić i Središnja uprava suspendirali su zagrebačku podružnicu Napretka, hoćete li suspenziju ukinuti?

Jako mi je žao da se medijski manipulira unutarnjim pitanjem našeg društva. Kakvi god da su problemi, za to postoje Središnja uprava i skupština društva, gdje se moglo raspraviti o svim problemima, pa i o problemima u Zagrebu, ali na Središnju upravu nije došao akt iz Zagreba koji bi govorio o navedenoj problematici. Ni na jednoj skupštini društva, a sudjelovao sam na svim u posljednjih osam godina, nitko iz Zagreba nije iznosio bilo kakav problem, niti je imao primjedbu na izvješća skupštine.

Na temelju čega je onda zagrebačka podružnica raspuštena?

Središnja uprava jednoglasno je donijela odluku o isključivanju Uprave iz Zagreba zbog akta kojim je Uprava Napretka Zagreb jasno rekla da ne priznaje Središnju upravu kao ni njezine akte. U aktu se izričito kaže da je Zagrebačka podružnica samostalna pravna osoba registrirana u Zagrebu 2007, koja nema obvezu priznavanja odluka Središnje uprave i da su za njih odluke Središnje uprave ništavne. Središnja uprava nije imala izbora osim da konstatira kako oni nisu sljednici Glavne podružnice obnovljene 1992. i nemaju nikakva prava na korištenje prostora i svega ostaloga što jest HKD Napredak.

Dakle, mi kao Napredak nikomu ne branimo da radi što god želi, ali mora se poštivati Statut društva kao i odluke Središnje uprave i Skupštine društva. Kako ne bi dolazilo do sličnih nesporazuma, zajednički se moramo zapitati koji su naši motivi za članstvo i djelovanje u Napretku i moramo se izdići iznad osobnih, političkih i bilo kojih drugih uskih interesa i podjela.