Vijenac 679

Glazba

IZDVAJA – Denis LESKOVAR

Koncert: Joshua Redman, 17. ožujka, Pula, Istarsko narodno kazalište

Treći festival Backstage u pulskom Istarskom narodnom kazalištu otvara Joshua Redman, jedan od najkarizmatičnijih i najvažnijih suvremenih jazz-saksofonista. Rođen 1969. u Berkeleyju, u Kaliforniji, odrastao je okružen glazbom – njegov otac, Dewey Redman, bio je važna figura u avangardnom i free-jazzu.

Redman se u većini vlastitih projekata pokazao kao glazbenik impresivne tehnike i autorskog rukopisa. No otvorenost u pristupu, skladanju i izvedbi vodila ga je i u brojne suradnje: Chick Corea, Brad Mehldau i Elvin Jones samo su neki izvođači s kojima je surađivao tijekom plodne i utjecajne karijere. Lani je potpisao dva vrijedna iako veoma različita ostvarenja. Album Sun on Sand proizašao je iz suradnje s uglednim inovativnim gudačkim kvartetom The Brooklyn Rider te Patrickom Zimmerlijem – skladateljem iz područja klasične i jazz-glazbe. Drugi, Come What May, snimio je u standardnoj jazz-postavi, na čelu kvarteta s kojim će nastupiti i pred pulskom publikom.

Dokumentarni film: Ptica na žici Leonard Cohen, HTV2, 15. ožujka

Autentični glazbenodokumentarni dragulji kriju se u nedjeljnom prijeponoćnom terminu na HTV2, od 23,25 sati. Nakon filma Ole ole ole o južnoameričkoj turneji Rolling Stonesa 2016. te dokumentarca Carmine Street Guitars o Ricku Kellyju, koji u srcu njujorškog Greenwich Villagea ručno izrađuje vrhunske gitare za glazbenike kalibra Boba Dylana i Patti Smith, na redu je Ptica na žici. Zagubljeni i naknadno rekonstruirani dokumentarac Tonyja Palmera o turneji Leonarda Cohena iz proljeća 1972. po Europi i Izraelu dirljiv je, emotivan i intrigantan zapis ne samo o jednom fragmentu karijere nego i slika drukčijeg, sporijeg i poetičnijeg, ali svejedno burnog razdoblja.

Cohenu je tada bilo 37; američka ga je publika ignorirala, ali Europljani su ga držali kao kap vode na dlanu, smatrajući ga pjesničko-kantautorskim božanstvom i katkada – kao što se vidi u najmanje dvije scene – veoma atipičnim seks-simbolom. „Što je za vas uspjeh?“, upitao ga je novinar. „Uspjeti znači opstati“, glasio je odgovor.

Eksplozivan i brz, precizan i po potrebi elegantan, Buddy Rich bio je jedan od najvećih jazz-bubnjara u povijesti žanra – ali i više od toga. Svirao je s najvećima, od Charlieja Parkera i Dizzyja Gillespieja do Elle Fitzgerald i Louisa Armstronga, ali njegova tehnika i izražajnost fascinirale su doslovno sve, uključujući najcjenjenije rock-instrumentaliste 20. stoljeća. U sklopu jazz-ciklusa Muzeja suvremene umjetnosti, novi život Richovu nasljeđu udahnut će trojica virtuoznih hrvatskih bubnjara: Adrian Bernobić, Marko Lazarić i Dušan Kranjc.

Vijenac 679

679 - 12. ožujka 2020. | Arhiva

Klikni za povratak