IZ OGRANAKA

ĐURĐEVAC –

U Đurđevcu je 5. ožujka u dvorani Gradske knjižnice održano predstavljanje knjige Gladijadori – povijest svakodnevnog života u Hrvatskoj s pokojom turističkom preporukom, grupe autora povjesničara Luke Jakopčića, Lucije Bakšić, Jelene Kulušić, Damira Stanića i Zorana Turka.

Predstavljanje knjige u Đurđevcu

Organiziratori su OMH u Đurđevcu i Gradska knjižnica u Đurđevcu. Knjiga je objavljena u izdanju tvrtke Recider projekt iz Zagreba, kao dio šireg projekta Culsperience: Croatia to know, namijenjena destinacijskom razvoju Hrvatske. Knjiga je prepuna humorom oplemenjenih činjenica i crtica iz povijesti, uz moderan pristup i s turističkim preporukama koje uz pomoć QR-kodova brzo dobivate na zaslonu mobitela. Tako se sa samo nekoliko dodira ekrana pretvarate u aktivne putnike i virtualno putujete na različita mjesta pretvarajući se u prave istraživače skrivenih zakutaka Lijepe naše. Jedna je od predstavljenih destinacija vrijednih posjeta i Podravina. O knjizi su govorili autor i urednik Luka Jakopčić, potpredsjednik Ogranka Nikola Cik, ravnateljica TZ područja Srednja Podravina Elizabeta Milanović Glavica i ravnateljica knjižnice Bernarda Ferderber. (Vladimir Miholek)

JASTREBARSKO

U dvorani Glazbene škole Jastrebarsko 27. ožujka jaskanski OMH predstavio je javnosti zanimljive goste.

Zoran Predin, Hido Biščević i Nino Škrabe

Glasoviti hrvatski novinar i diplomat Hido Biščević, žitelj Jastrebarskog, prisjetio se u razgovoru s domaćinom Ninom Škrabeom mnogih detalja iz svoje bogate novinarske i diplomatske karijere. Tako su prisutni iz prve ruke mogli čuti brojne zanimljive anegdote i opise uzbudljivih doživljaja koji su protkali život Hide Biščevića na njegovim novinarskim zadacima i diplomatskim misijama diljem kugle zemaljske, od Teherana, Ankare i Moskve do Washingtona i Dušanbea, ali i njegova razmišljanja o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti svijeta u kojem živimo. Posebnu poslasticu nazočnim posjetiteljima priredio je svojim nastupom Hidin prijatelj, legendarni slovenski kantautor Zoran Predin. Među gostima u dvorani našao se i proslavljeni hrvatski košarkaš Zoran Čutura. (Klementina Škrabe)

KOPRIVNICA

U organizaciji OMH u Koprivnici i Franjevačkog samostana u Koprivnici 21. veljače u dvorani samostana predstavljena je knjiga Selska pošta autora pod pseudonimom Furjan Jožinov Kranjčine, pravog imena Marijan Ivančan. Pozdravne riječi uputio je gvardijan p. Marijan Opitz. Knjiga sadrži 90 kolumni pisanih za tjednike Đurđevački list i Podravski list u razdoblju od 2004. do 2016. podravskom kajkavštinom, koje sadrže vedri i ironijski prikaz života kroz dioptriju maloga, narodskog podravskog čovjeka u složenom demokratskom kolopletu društvene svakodnevnice.

Predstavljanje knjige Marijana Ivančana u Koprivnici

Bogat je izvor etnoloških, socioloških, antropoloških, kulturoloških, gospodarskih i političkih elemenata za identitet srednje hrvatske Podravine u tom razdoblju. Knjiga je opremljena crtežima Krste Hegedušića i Ivana Lackovića Croate. Marija Hegedušić i Ivan Picer čitali su izvatke iz knjige, a u glazbenom programu nastupila je pjevačica narodnih i sakralnih pjesama Marica Hasan. Moderator je bio novinar i publicist Zlatko Vedriš, a svima je na kraju zahvalio autor Marijan Ivančan, član obnoviteljske skupštine Ogranka MH u Koprivnici 1990. (Dražen Ernečić)

NOVA GRADIŠKA

U organizaciji OMH u Novoj Gradiški održano je 27. veljače u novouređenom prostoru Turističke zajednice predstavljanje zbirke pjesama Mirjane Smažil Pejaković Brisanje prašine u izdanju MH. Vezana uza zavičaj iz kojega je ponikla dirljivim riječima pjesnikinja Mirjana S. Pejaković evocirala je sjećanja pretočena u stihove i ostvarila emotivnu komunikaciju s nazočnom publikom.

Igor Vukić

Zbirku je predstavio književnik Stijepo Mijović Kočan. U novogradiškoj Gradskoj vijećnici 28. veljače u suorganizaciji OMH, Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata NG i Udruge hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata 121. brigade/pukovnije NG predstavljene su knjige Igora Vukića Radni logor Jasenovac i Jasenovac iz dana u dan – kronologija. Obje Vukićeve knjige potpuno su drukčije od dosadašnjih o toj temi i popraćene su argumentima i svjedočenjima, a on je istaknuo: „Na temelju dokumenata, razgovora sa svjedocima, memoarske literature opisujem što se stvarno događalo u tom logoru, onoliko koliko se može zaključiti, i želim napraviti realnu sliku zbivanja u logoru.“ Naglasio je i da u Hrvatskom državnom arhivu i drugim arhivima u RH postoji velika građa iz Drugoga svjetskog rata. Zaključio je: „Logor Jasenovac uvijek je bio osjetljiva i važna politička propagandna tema i zato je zavijen u mit koji treba polako demistificirati. Mi to radimo na način da prezentiramo originalne dokumente. Uspoređujući dokumente iz različitih izvora nastojimo doći do onoga što je vjerodostojno i realno.“ (Ivanka Herceg)

UMAG

U organizaciji OMH u Umagu 28. veljače održano je u Plavoj sali Osnovne škole Marija i Lina predstavljanje knjige U zagrljaju mora. Riječi. Beside. Riči. Parole autorice Aurike Matković. Knjigu su predstavili predsjednik OMH u Umagu Božidar Cvenček, autorica, učiteljica OŠ Marija i Lina te profesorica likovne kulture u mirovini Heidi Branković. Uvodno je mješoviti zbor škole izveo dvije pjesme, a na kraju predstavljanja nastupio je mješoviti zbor Korona iz Umaga. Knjiga je sukus poezije i likovnih radova učenika OŠ koje je autorica sakupljala i sačuvala u razdoblju 2005–2017. Nakon predstavljanja učenice škole izrecitirale su nekoliko pjesmica uz klavirsku pratnju također učenica škole. (Marijan Grbac)

VUKOVAR –

U vukovarskoj Gradskoj knjižnici, u suorganizaciji OMH, 3. ožujka predstavljen je stoti broj Zova Srijema, glasila Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. Skup, na kojemu su bili nazočni i protjerani vojvođanski Hrvati koji sada žive u istočnoj Hrvatskoj, pozdravile su ravnateljica vukovarske knjižnice Jelena Miškić i potpredsjednik OMH Petar Elez, a o radu Zajednice govorili su: predsjednik Mato Jurić, urednik glasila Zlatko Žužić, koji je predstavio i biblioteku Srijemski Hrvat koju izdaje udruga te predsjednica Skupštine Jelena Dodig, koja je spomenula progon 40.000 Hrvata iz Vojvodine tijekom ratnih 90-ih. Urednik Žužić u uvodniku podsjeća na negdašnje urednike glasila te piše o zapadnome dijelu Srijema (današnja Vukovarsko-srijemska županija) o kojemu se u hrvatskoj javnosti pogrešno piše i govori kao o istočnoj Slavoniji. U prilogu je dan opširan prikaz Ivane Andrić Penava s prošlogodišnjeg znanstvenoga skupa o položaju Hrvata u Srbiji, a vrijedni su i priopćenje koje je Zajednica uputila javnosti u povodu kongresa Srpske radikalne stranke u Hrtkovcima u svibnju prošle godine te izvještaj s predstavljanja publikacije Zločini nad Hrvatima u Vojvodini održane u Beogradu. (Vinko Juzbašić)

ZAPREŠIĆ

OMH u Zaprešiću 22. veljače obilježio je Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva izložbom i izlaganjem koje su održali Mirna Lipovac, tajnica Društva prijatelja glagoljice, i predsjednik DPG Darko Žubrinić. Izlaganje je održano uz inovativnu uporabu lako prenosivih panoa. Svaki predstavlja jednu glagoljičnu znamenitost i sadrži naziv, sliku ili izabrani dio ako se radi o rukopisu ili knjizi s više listova te kratko tumačenje. Prvo je Darko Žubrinić predstavio Bašćansku ploču, koristeći se starom fotografijom, iz koje je vidljivo kako s vremenom i ono što je upisano u kamen polako blijedi i nestaje.

Mirna Lipovac

Zato je itekako važno brižno čuvati spomenike i svjedočanstva naše starine. Izlagači su u vrlo dinamičnu ritmu, govoreći naizmjence, zanimljivo i informativno, predstavili i ostale panoe. Većina prisutnih bila je iznenađena saznanjem koliko je različitih područja pokrivala uporaba glagoljice. Obično se drži da ona pripada „u sakristiju”, tj. da se koristila za crkvene, odnosno liturgijske potrebe. Tu je doista impozantna količina sačuvanih baštinskih dokumenata nastalih tijekom cijeloga tisućljeća jer su se misali i oficiji pisali i tiskali glagoljicom sve do 20. st., baš kao što su glagoljicom pisane bratovštinske knjige. Ali njome su također pisane gospodarske knjige plemićkih kuća, statuti gradova, općina i raznih cehova (Vinodolski zakonik), zapisi o međama i posjedovanju kakav je, na primjer, Istarski razvod. S posebnim ganućem Darko Žubrinić govorio je o glagoljičkom zapisu sigetske zakletve Nikole Šubića Zrinskoga, kako ju je zabilježio Franjo Črnko, a čuva se u Beču. (Anka Ivanjek)