Digitalizacija kulturne baštine

Ministarstvo kulture predstavilo je 4. ožujka projekt e-kultura – Digitalizacija kulturne baštine, koji će osigurati sigurnu pohranu digitalnoga kulturnog sadržaja na jednom mjestu te omogućiti korisnicima jedinstveni pristup tako pohranjenu sadržaju uspostavom odgovarajućeg informacijsko-komunikacijskog sustava. Njegovom se provedbom, kako je rekla ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, također žele ojačati kapaciteti svih stručnjaka koji djeluju u području kulturne baštine u razumijevanju i svladavanju tehnika digitalizacije, prezentacije i pohrane. Za projekt je izdvojeno gotovo 42 milijuna kuna, od čega je 85 posto sredstava sufinancirano u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014–2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok je 15 posto osigurano iz državnog proračuna. Projekt traje 36 mjeseci i provodi se u fazama. Zasad su osigurana sredstva za prvu fazu, tijekom koje je u planu postavljanje kompletne infrastrukture za digitalizaciju. Uz uspostavu središnjeg sustava za pohranu, pristup, agregaciju i pretraživanje građe kulturne baštine, projektom se razvijaju e-usluge, standardizira pristup digitalizaciji te jača kapacitet zajednice arhiva, knjižnica i muzeja (AKM). Nositelj je projekta Ministarstvo kulture, a provodi se u partnerstvu s Hrvatskim državnim arhivom (HDA), Hrvatskom radiotelevizijom (HRT), Muzejom za umjetnost i obrt (MUO) te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom (NSK) u Zagrebu.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, ravnateljica NSK Ivanka Stričević, ravnatelj HDA Dinko Čutura i ravnatelj MUO Miroslav Gašparović / Snimio Tomislav MiletiĆ / PIXSELL

„Očekujemo doista da će taj projekt donijeti važne promjene. Postavljamo sustav koji će dugoročno osigurati mnogo ambicioznije procese digitalizacije, čuvanja, uspostave metapodataka, bolje prezentacije i boljeg korištenja“, ocijenila je ministrica Obuljen Koržinek na predstavljanju u Muzeju Mimara.

Komponente projekta detaljnije je predstavio državni tajnik Ivica Poljičak. Naglasio je kako je za uspješnu provedbu neizostavno sudjelovanje partnerskih institucija iz zajednice arhiva (HDA), knjižnica (NSK), muzeja (MUO) te imatelja i stvaratelja audiovizualnog gradiva (HRT). Uspostavom informacijsko-komunikacijskog sustava i centralnog repozitorija, jedinstven pristup i korištenje digitalizirane građe kulturne baštine omogućit će se građanima, znanstvenicima, studentima, poslovnim subjektima te zajednici arhiva, knjižnica i muzeja, a korištenje digitalne kulturne baštine poticat će se u područjima znanosti, obrazovanja i turizma.

O važnosti projekta u procesu transformacije arhivskog gradiva u digitalni oblik govorio je ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva Dinko Čutura. HDA je od 2000. digitalizirao oko devet milijuna stranica gradiva, rekao je Čutura, dok količina gradiva premašuje stotine milijuna stranica koje treba digitalizirati. Formiranjem zajedničkih repozitorija za sve baštinske ustanove omogućit će se pohrana kompletnoga gradiva na jednome mjestu – jedinstvenom portalu preko kojega će korisnici imati bolji pristup građi i gdje će biti omogućena bolja interakcija između dokumenata svih baštinskih ustanova, ocijenio je.

Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić zahvalio je Ministarstvu kulture što je uključilo HRT u taj projekt koji će, kako je rekao, omogućiti očuvanje i širu dostupnost bogate audio-vizualne građe koju HRT arhivira i čuva. Fundus se između ostalog sastoji od 243.661 kazete beta-formata i filmske građe u trajanju od čak 36.500 sati. Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović naglasio je da će taj projekt baštinsku građu učiniti prezentnijom na mrežnim platformama te time otvoriti vrata hrvatskih muzeja i kulturne baštine cijelom svijetu. „Ne čuvamo mi kulturnu baštinu sebe radi i ne spremamo je u depoe zato da bismo je čuvali za neku bolju budućnost, nego između ostalog zato da i mi, a time i cijeli svijet, bude svjestan značenja kulturne baštine koju Hrvatska posjeduje“, rekao je Gašparović. Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivanka Stričević napomenula je da NSK već petnaest godina radi na programima digitalizacije, a jedinstveni sustav trajne pohrane po njezinu je mišljenju jedino racionalno i ekonomski prihvatljivo rješenje koje će imati dalekosežne posljedice. „Dakle, dio infrastrukture već postoji, iskustva postoje, a ono što vidimo sa stajališta NSK, to će svakako ojačati i nas jer ćemo i mi svi zajedno učiti i raditi kroz taj projekt. Želimo mu prije svega održivost“, poručila je ravnateljica.