Razdragana večer s Bečkim dječacima

Najpopularniji klasičnoglazbeni ciklus KDVL, Lisinski subotom, trajno osigurava posebne glazbene događaje, među kojima u aktualnoj sezoni istaknuto mjesto svakako pripada gostovanju Bečkih dječaka s dirigentom Manolom Cagninom održanu 15. veljače.

Vrhunac oduševljenja izazvala je izvedba hrvatske narodne pjesme O more duboko / Snimio Tugomir Hrabrić

Tradicija bečkoga dječačkog pjevanja – koja seže još u daleko 13. stoljeće, a tijekom monarhijske povijesti prolazila je različite organizacijske faze, da bi od 1926. zbor utemeljen kao Wiener Sängerknaben postao privatna neprofitna organizacija – globalno je poznata. Posjetitelji austrijske metropole danas imaju mogućnost svake nedjelje na misama u Hofburgkapelle, Bečkoj carskoj kapeli, slušati dječačko pjevanje, a česti su i nastupi zbora u njihovu vlastitom koncertnom prostoru, u dvorani MuTh u bečkom 20. okrugu na adresi Am Augenspitz 1. Naime, suvremena privatna organizacija Bečki dječaci okuplja oko stotinu dječaka u dobi između devet i četrnaest godina odlična sluha i lijepa glasa, soprane i mezzosoprane – riječ je naime o dječačkoj dobi prije mutiranja. Važno je da roditelji dječake, koji ne moraju nužno biti ni Bečani a ni Austrijanci, prepuštaju odgoju i obrazovanju u okviru škole kojoj je osnovna preokupacija priprema zborskih nastupa. U okviru institucije djeluju četiri zborske formacije, zborovi Bruckner, Haydn, Mozart i Schubert, koji godišnje priređuju oko 300 javnih nastupa. U životopisu zbora čitamo da su do danas kroz zbor Bečki dječaci prošla 2482 dječaka, da je održano tisuću turneja u 97 država, da zborovi redovito nastupaju u europskim državama kao i u Aziji, Australiji te Sjevernoj i Južnoj Americi, da su snimljene 43 ploče od šelaka, 55 singlova, 125 LP ploča i 151 CD, da od 2015. traje ekskluzivni ugovor s tvrtkom Deutsche Grammophon, da je sa sudjelovanjem Bečkih dječaka snimljeno 26 filmova i 17 televizijskih dokumentaraca, da su ostvarena tri glazbena filma, a za Hrvatsku je uvijek zanimljivo znati da je član Bečkih dječaka bio najugledniji hrvatski dirigent Lovro Matačić i da je u dječačkoj dobi sa zborom surađivao najugledniji hrvatski kontratenor Max Emanuel Cenčić. Jedna formacija Bečkih dječaka nastupala je na 42. Varaždinskim večerima, kada je 2012. Republika Austrija bila država partner festivala.

U KDVL gostovao je 15. veljače zbor Bruckner, čiji je voditelj talijanski dirigent Manolo Cagnin, očito za ravnanje dječačkog zbora nadasve angažiran dirigent s iskustvom ne samo odlična školovanja već i s iskustvom pozicije asistenta umjetničkog ravnatelja još jednog od uglednih dječačkih zborova, a to je Zbor crkve sv. Tome u Leip­zigu. Manolo Cagnin vodi Bruckner Bečkih dječaka od 2008, što najbolje govori o njegovu oduševljenju i entuzijazmu za rad s raspjevanim dječacima, s kojima je u ovoj sezoni na turneji diljem Europe, i to s programom koji uglavnom okuplja glazbu skladatelja s područja Mediterana. Izlaskom na podij i pozdravom na hrvatskom simpatični je maestro potaknuo brojno slušateljstvo na burni pljesak koji je pratio cijeli koncert, a u drugom je dijelu večeri vrhunac oduševljenja izazvala izvedba hrvatske narodne pjesme O more duboko u obradi direktora institucije Bečki dječaci Geralda Wirtha.

Prvi dio koncerta bio je posvećen uglavnom glazbi duhovne provenijencije s marijanskim himnom Ave Maris Stella na početku, te sa skladbama G. Wirtha, A. von Brucka, L. Grossija da Viadane, T. L. da Victorie, M.-A. Charpentiera, J. Brahmsa, F. Mendelssohna-Bartholdyja, F. de Salinasa i A. Branchierija. Nježni dječački soprani i mezzosoprani, pomno uvježbani i disciplinirano uglađeni i usklađeni, izvodili su kontrapunktske zamršenosti najčešće a cappella ili tek uz prigodno praćenje dirigenta na klaviru i pratili smo izmjenjivanje duhovnih moteta i višeglasnih polifonih tkanja u ugođajima nadasve ugodne zvučnosti dječačkih glasova. Drugi je dio večeri protekao u nizanju harmoniziranih narodnih napjeva, i to od navedene hrvatske pjesme preko primjera iz grčke, turske, libanonske, židovske, alžirske, španjolske i talijanske folklorne ili skladateljske baštine te nekoliko uspješnica iz skladateljske radionice obitelji Strauss, Matrosenpolku, op. 52 i Ferienreisse, op. 133 Josefa Straussa i Wo die Zitronen blüh’n Johanna Straussa. Nadasve veseo i raspjevan ugođaj razdragao je publiku, koja je izmamila i dodatke na opću radost i za trajno sjećanje.