Prvi slučaj korona virusa u Hrvatskoj

Potkraj prošle godine moj mlađi suradnik na projektu otišao je na najveću konferenciju u našem području istraživanja u kineski Wuhan. Tada taj grad od jedanaest milijuna stanovnika nije bio toliko poznat kao danas. Konferencija je bila dobro organizirana, a bilo je tu i raznih popratnih događaja, primjerice kazališnih predstava gdje su se pozornice mijenjale na tehnološki vrlo sofisticiran način. Kinezi su željeli ostaviti dobar dojam i u tome su uspjeli. To je uvijek prilika i za upoznavanje drugih običaja, hrane i kulture, pa je tako mladi znanstvenik kušao razne specijalitete od žaba i zmija. Nakon povratka rekao mi je da se ne osjeća dobro i da će ostati doma dan, dva. Mučio ga je suhi kašalj i nakon posjeta liječniku dijagnosticirana mu je virusna upala pluća. Preporučeno mu je mirovanje. Dosta ga je to dobro zgrabilo, a zarazio je i kolegu u sobi i svoju djevojku (imali su blaže simptome). Oporavio se i sve to ne bi bilo ništa neobično da nekoliko tjedana nakon toga Wuhan nije postao poznat po novom tipu virusa koji se širio gradom i Kinom sa sličnim simptomima kao i kod našeg znanstvenika. Previše je tu podudarnosti da bi bilo slučajno, tako da smo zaključili da je prebolio zaraznu bolest koju uzrokuje koronavirus prozvan nCoV.

Prva stvar koju treba reći jest da nisu sve zarazne bolesti jednake, a da mediji vole sijati paniku među ljudima jer zabrinutost za vlastiti život navodi ljude da čitaju vijesti na portalima. Dovoljno je objaviti nekoliko slika sa zaštitnim kombinezonima i maskama i ljudi prestanu razmišljati o brojevima koji razlikuju različite zarazne bolesti.

Trenutni broj potvrđenih smrtnih slučajeva u odnosu na broj potvrđeno zaraženih, što se službeno naziva case fatality ratio (CFR), procijenjen je na oko 2,5 posto, što je znatno više od sezonske gripe, kod koje je CFR ispod 0,1 posto, ali je s druge strane mnogo manje nego kod SARS-a, kod kojeg je bio oko 11 posto, ili ebole, kojoj prosječni CFR iznosi 50 posto.

Drugi broj, R_0, koji pokazuje koliko bolesna osoba u prosjeku zarazi zdravih osoba, također je važan jer utječe na konačan broj smrtnih slučajeva. R₀ novog koronavirusa nedavno je u članku objavljenu u jednom britanskom časopisu procijenjen na 2,2. Pritom treba znati da se virus širi kada je R₀ veći od 1, a posustaje kada je manji od 1. R₀ ovisi o brojnim čimbenicima, među ostalim o klimatskim uvjetima koji odgovaraju virusu, o gustoći naseljenosti i bliskim kontaktima populacije u kojoj se širi te o kvaliteti otkrivanja i mjera izolacije. Virusi koji se prenose među ljudima uglavnom ne vole vlagu ni visoke temperature. Zbog toga su manje u optjecaju tijekom ljetnih mjeseci, a mnogo više tijekom zimskih. Sve to ukazuje da bi s primjenama mjera izolacije i s dolaskom ljeta taj broj mogao znatno pasti pa bi se širenje zaraze moglo zaustaviti. Osim toga važno je reći da virus mijenja oblik. Kineski znanstvenici objavili su nedavno kako su otkrili da je virus neobično brzo mutirao unutar samo jedne obitelji.

Kada o virusima razmišljamo isključivo iz vlastite perspektive, bojimo ih se. Riječ je o nevidljivom neprijatelju koji može ući u naše stanice i hakirati naš genom. Što znanost do sada zna o hakeru nazvanu koronavirus nCoV? Naš vlastiti imunološki odgovor na njegovu invaziju može ubiti nas same, iako smo inače relativno zdravi. Ipak, zadnje što virus želi jest učiniti nam neku veliku štetu. Čim nauči kako skočiti na neku novu vrstu i širiti se u njoj, on nastavlja mutirati, nadajući se da će time domaćinima činiti što manju štetu, ostati nezapažen, te čitavu tu novu vrstu koristiti dugoročno kao novi rezervoar jer mrtvi i bolesni ljudi nisu najbolji prijenosnici virusa. Koji su mogući ishodi ove pandemije?

Prvi, vjerojatniji, ishod podrazumijevao bi da virus 2019-nCoV postane nalik na sezonske gripe i prehlade. On bi mogao proći fazu pandemije da bi konačno postao respiratorna bolest koja će iz sezone u sezonu uzrokovati upale pluća.

U optimističnijem, ali manje vjerojatnom, ishodu koronavirus bi se mogao pridružiti skupini od četiri postojeća koronavirusa koji redovno cirkuliraju u svijetu tijekom hladnije sezone i uzrokuju obične prehlade. Učinjen je i prvi ključni korak prema učinkovitom cjepivu protiv novog koronavirusa. Kineski liječnici iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) uspjeli su ga izolirati i analizirati njegov genetski kod. Još nikada u povijesti čovječanstva nije se tako brzo otkrio prijelaz novoga patogena s jedne za sada još neidentificirane životinje na čovjeka. Virus je u potpunosti dekodiran, razmnožio se u staničnoj kulturi, a ta saznanja svijetu su predstavljena u obliku znanstvene publikacije. Kineski znanstvenici već rade na razvoju cjepiva. Na tome se istovremeno radi i u SAD-u, Australiji i u drugim zemljama. Razvoj cjepiva protiv koronavirusa otežava već spomenuta činjenica da je veoma promjenljive strukture. Isto tako je bilo i kod SARS-a.

Što bismo mogli zaključiti iz vrlo vjerojatne zaraze mladoga znanstvenika kod nas?

Prvo što se nameće jest da je broj R₀ manji od 1 u Hrvatskoj jer se bolest nije baš jako proširila. Jedan je od razloga vjerojatno mnogo manja gustoća ljudi nego u Kini, a drugi bi mogao biti bolje higijenske navike i uvjeti kod nas. Znanica koja je nekoliko godina radila u Kini rekla mi je da kineski restorani imaju smajliće (nasmijane i tužne) kao ocjene stupnja čistoće, a izdaje ih njihova inspekcija. Većina restorana ima nažalost tužne smajliće, ali ljudi i dalje tamo jedu jer su jeftini i jer im je normalno da nije sve čisto. Tko bi kod nas išao jesti u restoran s tužnim smajlićem?

Zaključak je da trebamo pratiti razvoj situacije i slušati savjete liječnika, ali da nema mjesta za neku veliku paniku.