Od zvončarske simfonije i karnevala do Wagnera i belgijske trupe Needcompany

Rijeka, najveća hrvatska luka, prijestolnica je kulture čiji stanovnici i gosti znaju kako se zabavljati, zaključila je Mary Novakovich, novinarka uglednog britanskog lista The Guardian nakon što je neko vrijeme provela u nedavno ustoličenoj Europskoj prijestolnici kulture. Turisti potpuno nepravedno, ustvrdila je, žureći prema kvarnerskim otocima ili susjednoj Istri projure kroz grad ne obazirući se na njegove ljepote, koje, zahvaljujući talijanskim i austrougarskim utjecajima, u sebi upisanu nose i multikulturalnu dimenziju. Zapitala se i gdje se, osim u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, može vidjeti prsluk za spašavanje preživjelih s Titanica, a posebno ju se dojmila zvončarska tradicija očuvana u mjestima riječkog zaleđa.

Zvončarska simfonija u Čavlima okupila je gotovo petsto zvončara

Bila sa zapada ili istoka, tjerala zimu jednim velikim ili skupom manjih zvonaca, otkrivene glave urešene samo šeširom ili lica skrivenog predimenzioniranim i pomalo zastrašujućim teriomorfnim maskama, svaka će od zvončarskih skupina tvrditi da je baš ona prava, originalna. Svjesni njihove kulturne i tradicijske važnosti, i organizatori 27 susjedstava odlučili su Festival susjedstava otvoriti 7. veljače u susjedstvu Čavle Zvončarskom simfonijom, koja je okupila gotovo petsto zvončara, a program u kojem su, uz domaćine Grobničke dondolaše, sudjelovale i skupine s Kukuljanova i Zameta, iz Crnog Luga i Ćića kao i njihovi mađarski, njemački i bugarski kolege kulminirao je dva dana poslije izvedbom Simfonije, pod ravnanjem Zorana Majstorovića, na Trgu hrvatskih branitelja. Dobra posjećenost i oduševljene reakcije okupljenih pokazatelj su uspješnosti izvedbe prve postaje ideje „dovođenja kulture u svaki kvart“, a festival je 25. Zvončarskom smotrom Općine Matulji u kojoj je sudjelovalo 2000 posjetitelja od čega 1000 zvončara nastavljen 22. veljače programom Zvona su spona. Tijekom programa snimljena je fotografija za Vremensku kapsulu, koja će nositi poruke za budućnost, a po završetku festivala bit će pohranjena na sto godina, a u park ispred zgrade Općine Matulji postavljen je i QR kod za otkrivanje tradicijskih zvončarskih pusnih ophoda.

Jedna od najvažnijih predstavnica suvremenog teatra stiže u Rijeku

Čavle i Matulje povezuje zvončarska tradicija, a zvončari su od samog početka 1982. prepoznatljivi sudionici Riječkog karnevala. Održavanjem Međunarodne karnevalske povorke, u čijem je 37. izdanju sudjelovalo 113 karnevalskih grupa i 11.000 maškara iz Hrvatske, Slovenije, Italije, ali i dalekih zemalja poput Indije, Japana ili SAD-a, označen je vrhunac svečanosti narodne kulture. Posebnost povorke kojom završava peto riječko godišnje doba ove je godine pridruživanje karnevalskih skupina iz nekih od prošlih i budućih nositelja EPK-titule; irskog Galwaya, luksemburškog Escha, litavskog Kaunasa i mađarskog Veszprema te karnevalske mreže iz grčke Lukanije.

No veljača nije bila „samo“ mjesec tradicijske kulture već i velikih glazbenih i kazališnih izvedbi. Tako je 14. veljače talijanski violinist svjetskoga glasa, posebno vješt u izvedbama baroknih i djela ranog klasicizma, Giuliano Carmignola pred ispunjenim auditorijem HNK-a Ivana pl. Zajca uz pratnju Venice Baroque Orchestra izveo Vivaldijeve skladbe na Guarnierijevoj violini. Tjedan poslije, 22. veljače, na istoj su pozornici stajaće ovacije publike doživjeli članovi ansambla Riječke opere nakon gotovo pet sati duge izvedbe Tristana i Izolde, prvog u Rijeci prikazana djela velikog Richarda Wagnera.

Istoga dana, točno u podne, u povijesnoj Guvernerovoj palači, domu PPMHP, održan je koncert Gernota Suessmutha, umjetničkog ravnatelja Komornog orkestra Europske Unije, na violini Franje Kresnika iz 1910. napravljenoj prema modelu Guarnerija del Gese, a njegovom izvedbom simbolički je zaokružen Kresnikov europski put s prikazanim najvažnijim postajama – Rijekom, Cremonom i Berlinom.

Koncert je održan u sklopu izložbe Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik u Cremoni kojom se propituje uloga granica u Kresnikovu umjetničkom stvaralaštvu, a kako su promjene granica što ih donosi stvaranje nove države i otvaranje novog desetljeća utjecale na riječku umjetničku scenu 1990-ih, saznat će posjetitelji otvorene večere s Davidom Maljkovićem, Igorom Rukavinom, Brankom Cerovcem, Žarkom Violićem i Damirom Čargonjom 27. veljače u riječkom MMSU-u, gdje se večera održava kao dio popratnog programa uz Maljkovićevu izložbu S kolekcijom.

Dva dana poslije, posljednjega dana ove prijestupne veljače, u sklopu programa Doba moći u Rijeci započinje i festival jedne od najvažnijih predstavnica suvremenog kazališta, belgijske skupine Needcompany, koja će se posjetiteljima predstaviti izložbom 18 videa te predstavama Koncert benda koji gleda u krivom smjeru (29. veljače, Hrvatski kulturni dom na Sušaku), Zauvijek (6. ožujka, HNK Ivana pl. Zajca), a posebna će poslastica biti nova predstava Sve što je dobro čije su izvedbe u Zajcu na rasporedu 3. i 4. ožujka.