Vijenac 677

Likovna umjetnost

IZDVAJA — Anđela Tenšek


Prigodom presjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske Unije diljem Europe predstavit će se hrvatski autori. U ovoj rubrici predstavljamo tri recentne izložbe.

• VLADO KRISTL U PARIZU —

U galeriji pariškog Cité internationale des arts otvorena je izložba Vlade Kristla Madeleine, Madeleine. Izložba donosi izbor od šezdesetak radova iz privatnih zbiraka. Izloženim crtežima, slikama, poezijom, grafikom i filmom Vlado Kristl predstavljen je kao umjetnik medijski raznovrsna opusa važan za umjetnička strujanja druge polovice 20. stoljeća u Hrvatskoj, ali i šire. Tijekom trajanja izložbe bit će prikazan film Vlado Kristl – I am a man’s attempt (2006).

Iako je najpoznatiji po animiranim filmovima, izložba donosi cjelinu Kristlova rada. Prezentirani su počeci unutar grupe EXAT 51, zatim filmska djelatnost u Zagrebačkoj školi animiranog filma te nastavak djelatnosti 60-ih u Njemačkoj, gdje ga smatraju genijem nove njemačke kinematografije sa značajnim utjecajima na eksperimentalni film. Od sedamdesetih do potkraj života Kristl se vraća poeziji i slikanju kao glavnim sredstvima komunikacije. Izložbu koju potpisuje Jerica Ziherl prate audiovizualne snimke i katalog, večeri poezije u veleposlanstvu Republike Hrvatske te filmski program u Goetheovu institutu u Parizu.

• PLAKATI BORISA BUĆANA U ­POZNANJU –

Hrvatska se predstavlja izložbom plakata Borisa Bućana u galeriji Miejska arsenał u Poznanju. Izložba otvorena do 22. ožujka organizirana je u suradnji MSU-a iz Zagreba, poznanjske galerije, Internacionalnog kulturnog centra u Krakovu i kazališta Szekspirowski u Gdanjsku. Poljska javnost u prilici je prvi put upoznati dio opusa jednog od najistaknutijih predstavnika hrvatskoga grafičkog dizajna u kustoskoj koncepciji Kristine Bonjeković Stojković.

Izložba obuhvaća izbor plakata nastalih početkom osamdesetih godina koji pripadaju antologijskoj seriji rađenoj za splitski HNK. Bućanovi plakati prelaze okvire oglasnog medija, komponirajući različita likovna, koloristička i kompozicijska rješenja kojima otvara pitanja odnosa i granica između vizualnih umjetnosti i socijalnog konteksta. Inovativan pristup oglasnom mediju Bućanu je priskrbio priznanje i u inozemstvu. Njegovi radovi nalaze se u nekima od najvažnijih svjetskih umjetničkih institucija, pri čemu se osobito ističe zastupljenost u stalnom postavu MoMA-e u New Yorku.

n VLADO MARTEK U LJUBLJANI – ­Nedavno je otvorena izložba Vlade Marteka Izložba s više naslova u Mestnoj galeriji u Ljubljani. Izložba u slovenskoj metropoli gostuje nakon što je prošle godine održana u riječkom MMSU-u u sklopu pretprograma Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. I na ljubljanskoj izložbi predstavljaju se Martekova djela od 1970-ih do danas s naglaskom na njegovoj podvojenosti između likovnog izričaja i poezije.

U sklopu izložbe predviđen je i niz popratnih sadržaja, poput razgovora s umjetnikom i likovnim teoretičarom Miškom Šuvakovićem, slovenskog predstavljanja monografije koja se bavi Martekovim fotografskim radom Pripremanje za fotografiju s tekstom Sandre Kržić Roban iz 2018. te svojevrsnog zbornika o umjetniku s tekstovima niza hrvatskih i inozemnih stručnjaka. Izložba ostaje otvorena do 5. travnja. rigodom presjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske Unije diljem Europe predstavit će se hrvatski autori. U ovoj rubrici predstavljamo tri recentne izložbe.

• VLADO KRISTL U PARIZU —

U galeriji pariškog Cité internationale des arts otvorena je izložba Vlade Kristla Madeleine, Madeleine. Izložba donosi izbor od šezdesetak radova iz privatnih zbiraka. Izloženim crtežima, slikama, poezijom, grafikom i filmom Vlado Kristl predstavljen je kao umjetnik medijski raznovrsna opusa važan za umjetnička strujanja druge polovice 20. stoljeća u Hrvatskoj, ali i šire. Tijekom trajanja izložbe bit će prikazan film Vlado Kristl – I am a man’s attempt (2006).

Iako je najpoznatiji po animiranim filmovima, izložba donosi cjelinu Kristlova rada. Prezentirani su počeci unutar grupe EXAT 51, zatim filmska djelatnost u Zagrebačkoj školi animiranog filma te nastavak djelatnosti 60-ih u Njemačkoj, gdje ga smatraju genijem nove njemačke kinematografije sa značajnim utjecajima na eksperimentalni film. Od sedamdesetih do potkraj života Kristl se vraća poeziji i slikanju kao glavnim sredstvima komunikacije. Izložbu koju potpisuje Jerica Ziherl prate audiovizualne snimke i katalog, večeri poezije u veleposlanstvu Republike Hrvatske te filmski program u Goetheovu institutu u Parizu.

n PLAKATI BORISA BUĆANA U ­POZNANJU – Hrvatska se predstavlja izložbom plakata Borisa Bućana u galeriji Miejska arsenał u Poznanju. Izložba otvorena do 22. ožujka organizirana je u suradnji MSU-a iz Zagreba, poznanjske galerije, Internacionalnog kulturnog centra u Krakovu i kazališta Szekspirowski u Gdanjsku. Poljska javnost u prilici je prvi put upoznati dio opusa jednog od najistaknutijih predstavnika hrvatskoga grafičkog dizajna u kustoskoj koncepciji Kristine Bonjeković Stojković.

Izložba obuhvaća izbor plakata nastalih početkom osamdesetih godina koji pripadaju antologijskoj seriji rađenoj za splitski HNK. Bućanovi plakati prelaze okvire oglasnog medija, komponirajući različita likovna, koloristička i kompozicijska rješenja kojima otvara pitanja odnosa i granica između vizualnih umjetnosti i socijalnog konteksta. Inovativan pristup oglasnom mediju Bućanu je priskrbio priznanje i u inozemstvu. Njegovi radovi nalaze se u nekima od najvažnijih svjetskih umjetničkih institucija, pri čemu se osobito ističe zastupljenost u stalnom postavu MoMA-e u New Yorku.

n VLADO MARTEK U LJUBLJANI – ­Nedavno je otvorena izložba Vlade Marteka Izložba s više naslova u Mestnoj galeriji u Ljubljani. Izložba u slovenskoj metropoli gostuje nakon što je prošle godine održana u riječkom MMSU-u u sklopu pretprograma Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. I na ljubljanskoj izložbi predstavljaju se Martekova djela od 1970-ih do danas s naglaskom na njegovoj podvojenosti između likovnog izričaja i poezije.

U sklopu izložbe predviđen je i niz popratnih sadržaja, poput razgovora s umjetnikom i likovnim teoretičarom Miškom Šuvakovićem, slovenskog predstavljanja monografije koja se bavi Martekovim fotografskim radom Pripremanje za fotografiju s tekstom Sandre Kržić Roban iz 2018. te svojevrsnog zbornika o umjetniku s tekstovima niza hrvatskih i inozemnih stručnjaka. Izložba ostaje otvorena do 5. travnja.

Vijenac 677

677 - 13. veljače 2020. | Arhiva

Klikni za povratak