Braća po miru

Sa svečanog otvaranja dvodnevne konferencije u organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Svjetske muslimanske lige u suradnji s Hrvatskom biskupskom konferencijom

 „Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!“ Tako su anđeli pjevali začuđenim pastirima one noći kad se, pripovijeda nam Lukino evanđelje, mali Mesija rodio u betlehemskoj štali. „Mir s tobom!“, kažu katolici kad si tijekom liturgije pružaju ruku – time slijede Matejevo evanđelje, u kojem Isus govori kako se vjernik mora pomiriti s braćom prije negoli prinese žrtvu Bogu. Stara je to gesta, od ranih kršćanskih dana dijelom liturgije, ali nije zato samo kršćanska. Selam, šalom – sve religije što su nastale među potomcima Abrahama (ili Ibrahima) prožete su istim motivom mira. A žele li sve mir, pod okom svemogućeg Tvorca, mogu se suglasiti i oko bratstva onih koji vjeruju u mir. Zato je Deklaracija o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život, što su je papa Franjo i veliki imam Al Azhara Ahmed Al-Tayyib potpisali u Abu Dhabiju 4. veljače 2019, pozvala sve one koji vjeruju u jednoga Boga da se međusobno poštuju kao braća i sestre. U svijetu koji obilježavaju individualizam i materijalizam, političke krize i nepravda pri raspodjeli prirodnih izvora, vjernici bi, iznosi se u Deklaraciji, morali nadrasti ekstremne ideje, osobito ekstremna čitanja religija, kako bi prihvatili i širili ideje slobode i ljudskog bratstva koje proizlaze iz vjere u jednoga Boga.

Na prvu obljetnicu donošenja Deklaracije, Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Svjetska muslimanska liga, u suradnji s Hrvatskom biskupskom konferencijom, organizirali su 4. i 5. veljače u hotelu Westin u Zagrebu konferenciju Ljudsko bratstvo - temelj sigurnosti i mira u svijetu. Konferencija je organizirana u okviru hrvatskog predsjedavanja Vijećem Europske Unije, pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske te Grada Zagreba. Konferenciju je otvorila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ističući kako je konferencija prigoda da se predstavimo kao država koja poštuje i promiče najviše standarde vjerske tolerancije. Podsjetila je kako je 2016. obilježena stota obljetnica pravnog i institucionalnog priznanja Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj, pa naše iskustvo može biti primjer međusobnog razumijevanja i povjerenja u društvu. „Nužno je jačati snagu duha, milosrđa, praštanja i razumijevanja. Bez toga, naš će svijet biti samo zbroj otoka anonimnih ljudskih sudbina, opasanih zidovima individualizma i materijalizma, nehumanih zajednica bez dijaloga i poštovanja“, kazala je predsjednica. Skupu se obratio i predsjednik Vlade Andrej Plenković, naglasivši da je „u globaliziranom svijetu uvažavanje pluralnosti, postupanje s heterogenošću te vjerskom i kulturnom raznolikošću ključan izazov“. Predsjednik Vlade istaknuo je vrijednost postojećega modela uređenja odnosa Republike Hrvatske s vjerskim zajednicama te namjeru Vlade da tijekom predsjedanja Vijećem EU potakne dijalog s crkvama i vjerskim organizacijama, pa i izvan institucionalnog okvira zadana Lisabonskim ugovorom. I predsjednik Sabora Gordan Jandroković istaknuo je hrvatski model zajedničkog života kao primjer drugim europskim zemljama, jer je Hrvatska, uz Austriju, jedina europska zemlja koja s Islamskom zajednicom ima pravno uređene odnose. I ostali visoki gosti pozdravili su skup, među njima gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua i drugi. U ime organizatora, skupu su se obratili predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz ef. Hasanović, generalni tajnik Svjetske islamske lige Muhammed Bin Abdul Karim Al-Issa te predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić.

Andrej Plenković, Gordan Jandroković, Muhammad Bin Abdul Karim Al-issa, Kolinda Grabar Kitarović, Aziz Hasanović, Josip Bozanić i Želimir Puljić - Snimio Jurica Galoić / PIXSELL

Mir postignut oružjem ne može trajati

Nakon što je konferencija svečano otvorena, dva su radna dana organizirana u pet sesija, s više od trideset predavanja na hrvatskom, bosanskom, arapskom i engleskom jeziku. Svi su izlagači na konferenciji naglašavali bratstvo među ljudima kao temeljnu vrijednost i vjeru u jednog Boga kao mogućnost za temeljno sporazumijevanje i uspostavu osnovne sigurnosti. Svi su isticali opasnost ekstremizma i potrebu za potpunom slobodom vjeroispovijedi, svi su se složili kako su potrebne institucije koje će dalje graditi mir. Nadbiskup Giorgio Lingua sažeo je atmosferu cijelog skupa rekavši kako mir postignut oružjem, mir bez pravde, ne može trajati: neće biti mira bez bratstva, moramo ljubavlju neprijatelja pretvoriti u prijatelja. „To je jedini prihvatljivi fundamentalizam: radikalizam ljubavi. To uključuje rizik od odbijanja, ali i to je bolje od vječne sumnje ili straha od osvete.“

Abdulhak Azuzi, profesor međunarodnih odnosa iz Maroka, i Stein Villumstad, generalni tajnik Europskog vijeća vjerskih vođa iz Norveške, u svojim su izlaganjima iznijeli još jedan opći stav: kao što su razlike dobrodošle u biologiji, tako su dobrodošle i u etnicitetu i kulturi, a temelj svih velikih civilizacija bio je suživot. Ljudsko bratstvo korak je dalje od jednostavne tolerancije različitosti, ustvrdio je Enes Ljevaković, zamjenik reisu-l-uleme iz Bosne i Hercegovine, izrazivši time često mišljenje muslimanskih izlagača, naročito onih iz većinski kršćanskih zemalja: budući da Kur’an uči kako su različitosti posljedica Božje volje, svrha im nije sukobljavanje nego upoznavanje i međusobno razumijevanje. Muslimanski izlagači govorili su o globalnoj antimuslimanskoj atmosferi, upozoravajući kako se određeni krugovi koji nemaju ništa s islamom pokušavaju nametnuti kao njegovi predstavnici. Mnogi su izlagači istaknuli kako je takvo pogrešno predstavljanje dovelo do optuživanja religija u cjelini za nasilje, što je pogrešno – upravo su abrahamske religije temeljene na gostoljubivosti, kako je kazao rabin Kotel Da-Don, kojom možemo nadvladati udaljenost među nama. Religiju su kao izvorište odgovora na mnoge krize suvremenosti u izlaganjima prikazali i mons. Antun Škvorčević, predsjednik Vijeća za ekumenizam i dijalog Hrvatske biskupske konferencije, te mons. Khaled Akkashe, predsjednik Ureda za dijalog s islamom pri Papinskom vijeću za međureligijski dijalog. Oni su istaknuli vjeru u Boga stvoritelja kao temelj bratstva koje se širi od ljudi na sve stvoreno, pa je i temelj očuvanja okoliša.

Uspješan hrvatski model odnosa države i vjerskih zajednica

Na konferenciji su kao izlagači sudjelovali i predstavnici državne uprave. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, u svom je referatu pokazao funkcioniranje hrvatskog modela odnosa države i vjerskih zajednica, koji se, sudeći prema izlaganjima na ovoj konferenciji, gotovo sporazumno smatra jednim od najboljih na svijetu. Ministar vanjskih poslova, Gordan Grlić Radman, govorio je o toleranciji kao znaku snage zajednice, a za Vijenac je izjavio kako ta konferencija mnogo znači za „stvaranje pozitivne percepcije o Hrvatskoj kao o tolerantnoj zemlji i tolerantnom društvu, zemlji koja pomaže jačanju mira“, percepciji osobito važnoj u vremenu predsjedanja Vijećem EU.

Vođe manjinskih vjerskih zajednica za Vijenac su komentirali konferenciju, ocijenivši je kao dobar početak razgovora. Muftija Hasanović istaknuo je veliko zadovoljstvo organizatora uspjehom konferencije, naročito zbog sudjelovanja cijeloga državnog vrha: „Smatramo da je naša obveza da na ovaj način pokažemo cijelome svijetu kako se živi u Republici Hrvatskoj, kako je Republika Hrvatska otvorena za sve različitosti, za sve manjine, pa i vjerske. Model uređenja odnosa koji baštinimo i realiziramo u Republici Hrvatskoj zasigurno je model koji može poslužiti svima.“ Muftija je naglasio da su vjerske zajednice ključne za uspostavu trajnog mira. Luciano Moše Prelević, glavni rabin Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj, naglasio je potrebu da se dijalog prenese i na niže razine, naročito na školstvo, kako bi se djeca različitih zajednica doista upoznala: „To je najbolje oružje protiv predrasuda.“ Zagrebačko-ljubljanski mitropolit Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić rekao nam je kako je na vjerskim vođama odgovornost da vjernicima riječju i primjerom predstavljaju vjeru, a konferenciju smatra uspješnim pokazateljem kapaciteta među vođama vjerskih zajednica u Hrvatskoj da uspostavljaju atmosferu razumijevanja i povjerenja.

Na kraju dvodnevnoga programa donesena je zajednička deklaracija, kojom je pozvano na osnivanje Svjetskog centra za kulturu dijaloga među civilizacijama u Zagrebu, institucije koja bi poduprla dijalog uspostavljen na konferenciji. Deklaracija je naglasila jednakost i obveze ljudi pred Bogom, dužnost čuvanja okoliša te odgovornost religija za međusobno prihvaćanje i za čuvanje prava svakog pojedinca. Pritom se osobito poziva na jačanje ravnopravnosti žena. Te je ravnopravnosti, nažalost, upadljivo nedostajalo među isključivo muškim izlagačima na skupu.

Poruke međusobnog razumijevanja poslane s konferencije ostavljaju, naposljetku, dobar dojam: vođe svih vjerskih zajednica u Hrvatskoj zadovoljni su svojim odnosom s državom i međusobnim odnosima. Ostaje da te poruke mira nastave promicati i među svojim vjernicima.