Vrijeme je za reformu kapitalizma

U govoru na ovogodišnjem Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu američki predsjednik Donald Trump spomenuo je samo sporadično zaštitu klime usprkos činjenici da je to trebala biti glavna tema događaja. Poslije je Greta Thunberg, osoba godine 2019. po časopisu Time, optužila najviše menadžere da nisu poduzeli mjere za zaustavljanje klimatskih promjena. Fiksacija na te dvije suprotstavljene ličnosti karakteristika je većine medija koji su pratili forum čije je postojanje sada doista došlo pod veliki upitnik. Između klimatskog skeptika Donalda Trumpa i svjetske tinejdžerske zvijezde Grete Thunberg, navjestiteljice apokalipse, svjetski čelnici okupljeni u Davosu pozivaju se na izbor. Mnogo tvitova i statusa na društvenim mrežama cijeli je susret pretvorilo u karikaturu. Najveća je šteta što izrazito manihejstvo svodi raspravu o globalnom zagrijavanju na ideološki sukob, koji u konačnici otrovno poriče stvarnost.

Klaus Schwab, organizator foruma u Davosu, naveo je da od 1980. za 90 % stanovništva američki dohodak nije znatno porastao u smislu inflacije; istodobno dohodak 0,01 posto najbogatijih ljudi povećao se pet puta  / Snimio Guo Chen / XINHUA / PIXSELL

Davos je od početka bio zamišljen kao forum liberalnoga svijeta koji je izgradio ugled na propitivanju globalne elite, zanemarivanju crno-bijelog viđenja svijeta i izbjegavanju modnih izričaja i financijskih interesa ultrabogatih korporacija kojima budžet često nadvisuje proračune suverenih nacionalnih država – i to ne samo onih koje su u razvoju! Njihov je način sagledavanja stvarnosti gotovo uvijek u obliku određivanja neprijatelja, i to samo jednog, a što zapravo znači okretanje stvarnosti, poticanje demagogije i zabranu bilo kakvog konkretnog rješenja. Bez obzira na to sviđa li se predsjedniku Sjedinjenih Država ili ne, sadnja drveća neće biti dovoljna. I švedska aktivistkinja ne shvaća o čemu se radi kad traži da se odmah zaustavi s ulaganjima u industriju nafte i plina, koja se još naziva industrijom fosilnih goriva, iako postoje određene relevantne sumnje da su fosilni ostaci izvor naše energetike. Moramo odbiti njihovu binarnu shemu. U pogledu emisije CO₂ moguće je raspravljati granice tržišta bez rehabilitacije planiranih ograničavajućih režima. Može se raspravljati o kapitalizmu a da se građani i potrošači ne oslobađaju vlastite odgovornosti. Poduzeća se mogu natjerati na djelovanje, a sudbina se planeta od histerije i dvoboja celebrityja može sagledavati i nužnom racionalnošću.

Sladunjave rezolucije kreme svjetskog kapitalizma

Jedna strana zagovara napredak, prosvjetiteljstvo, druga se protivi nasilju i ekstremizmu. U Davosu, gdje se krema svjetskog kapitalizma susreće svake godine, moderno je pripadati prvoj kategoriji. I za tu priliku objaviti sladunjave rezolucije. Ovo izdanje Davosa nije iznimka od tog običaja, s vrućim temama: ništa manje od spašavanja našeg planeta. Ranije istog tjedna kada je započeo susret u švicarskoj idili istraživanje koje je objavila ova organizacija pokazalo je da se prvih pet briga gospodarstvenika odnosilo na okoliš: klimu, ekološke katastrofe, prijetnju biološkoj raznolikosti... U tom su procesu neke međunarodne skupine htjele pokazati kako su spremne poduzeti akciju. Švicarska konditorska firma Nestlé najavila je ulaganje do dvije milijarde eura u recikliranu plastiku. Isti je dan Microsoft rekao da će njegov otisak CO₂ biti negativan do 2030. i da će uložiti milijardu dolara u tehnologije koje hvataju CO₂ u neposrednom okolišu. Svijet investitora ne treba zaobići: Blackrock, vodeći svjetski menadžer za imovinu (s kapitalom od vrtoglavih 7,5 trilijuna dolara), objavio je početkom ovog tjedna da će prestati ulagati u kompanije koje izvlače više od 25 posto prihoda iz proizvodnje termalnog ugljena. Unutar samih tvrtki neki zaposlenici, poput radnika diva za e-trgovinu Amazon, vrše pritisak na svoje menadžere da promijene smjer. Iako te inicijative pozdravljamo, one neće biti dovoljne.

Bez obzira sviđa li se to predsjedniku Sjedinjenih Država ili ne, sadnja drveća neće biti dovoljna. I švedska aktivistkinja ne shvaća o čemu se radi kad traži da se odmah zaustavi s ulaganjima u industriju nafte i plina

Promjena paradigme

Prvo, jer većina njih ne može izbjeći kontinuirani rast globalnih aktivnosti. Primjerice, današnji automobili manje zagađuju na individualnoj razini, ali kolektivno ipak pridonose povećanju CO₂. Drugo, za usmjeravanje tog rasta potreban nam je nadnacionalni vodič koji je sposoban integrirati aspekt zaštite okoliša u komercijalne arbitraže. Posljednji sporazum potpisan između Sjedinjenih Država i Kine upravo je pokazao da je smjer dijametralno suprotan.

Jednostavnije rečeno, pravo zeleno gospodarstvo treba promjenu paradigme. Zaštita okoliša i gospodarska aktivnost nisu nekompatibilne, koliko god se veliki industrijalci trsili iz petnih žila da dokažu suprotno. Paradigma mora biti čvrsto utemeljena na stvarnosti i na interesima, te iznaći najbolje rješenje. Sve to pod pretpostavkom, naravno, da je međunarodna politička zajednica spremna na promjenu korištenja energetskih izvora. Toliko se mnogo govori o alternativnim izvorima energije, a toliko se malo radi na sustavnom preokretu. U Hrvatskoj u tom smislu prednjači otok Krk, kao prvi hrvatski otok koji je dobio atribut zelenog, jer većinu energije dobiva iz prirodnih izvora koji ne uključuju fosilna goriva. Prema vodećim svjetskim istraživanjima, zalihe nafte i plina su sve manje, ali istovremeno se o tome govori još od sredine dvadesetog stoljeća, upravo kao što je to rekao u Davosu Andrew Liveris, član upravnog odbora naftne kompanije Saudi Aramco. Snažan marketing iz interesnog kuta opominje svakih desetak godina da nam je preostalo tek petnaestak godina crpljenja tih energetskih izvora, a zapravo vijesti govore upravo suprotno: neprestano se otkrivaju nova nalazišta oko kojih se vode snažne geopolitičke borbe, kao što je nedavni slučaj na obalama Cipra.

Čini se da su sudionici na prestižnom Davosu ipak sebi postavili cilj. Uplašeni prijedlozima američkih predsjedničkih kandidata Bernieja Sandersa i Elisabeth Warren, bilo je mnogo riječi o potrebi reforme kapitalizma. U protivnom će birači promijeniti stvarnost. Ne nedostaje razloga za takva razmatranja. Primjerice, samozvani socijalistički demokrat Sanders jedan je od favorita za osvajanje demokratske nominacije i natjecanja s Donaldom Trumpom u studenom. Njegova popularnost proizlazi iz obećanja radikalne preobrazbe američkog ekonomskog sustava: podizanja poreza na bogate, uklanjanja dugoročnih studentskih zajmova, pružanja besplatnih medicinskih usluga, preusmjeravanja državne potrošnje s obrane i nacionalne sigurnosti na borbu protiv klimatskih promjena i legalizacije marihuane na saveznoj razini. Stečena popularnost i poruka koja se šalje shvaćaju se ozbiljno. Kritički pogled na funkcioniranje kapitalističke ekonomije nije samo retorički dio politike; pa nijekanje grešaka nema smisla.

Klaus Schwab, organizator foruma u Davosu, u svom uvodu navodi da od 1980. za 90 posto stanovništva američki dohodak nije znatno porastao u smislu inflacije; istodobno dohodak 0,01 posto najbogatijih ljudi povećao se pet puta. Slični trendovi mogu se primijetiti i u drugim najrazvijenijim zemljama. Kao rezultat toga, gospodarstvenici na globalnoj razini pokušavaju suzbiti rastuće javno nezadovoljstvo. Schwab predlaže jamstvo da tvrtke ne samo da cijene svoje aktivnosti kroz profit, već također uzimaju u obzir koliko se troši na plaće, poreze i borbu protiv društvenih izazova poput klimatskih promjena. Slični pokazatelji također bi trebali biti sastavni dio godišnjih izvještaja, što bi promijenilo stav prema poslovnom prioritetu. Drugim riječima, nije samo u interesu dioničara, nego i doprinos dobrobiti zajednice. Skeptici će oklijevati reći da je to samo pokušaj „spašavanja obraza“ – da se praktične promjene neće dogoditi same od sebe. S druge strane, započinje sasvim drukčiji narativ i postavljaju se problematična pitanja koja odgovaraju na strepnje milijuna ljudi u različitim dijelovima zapadnog svijeta. To je vjerojatno znak da učimo iz prošlih pogrešaka.

Dokazi o klimatskoj promjeni

Mnogo je toga ipak pod velikim upitnikom. Prije svega, hoće li i dalje predsjednik u Bijeloj kući biti Donald Trump, koji bez ikakvih podataka govori kako su znanstvenici u krivu što se tiče klimatskih promjena i posljedica za ljude i planet. Srećom, klimatolozi u Davosu uzvratili su Trumpu rekavši da je njihova uloga jednostavno pružanje dokaza o klimatskoj promjeni. U uvodnom obraćanju sudionicima konferencije, Trump je rekao da „da bismo prihvatili mogućnosti sutrašnjeg vremena, moramo odbaciti višegodišnje proroke propasti“. Američki predsjednik tijekom svog govora nije izravno imenovao nikoga, ali je ohrabrio prisutne da ignoriraju „pozive na uzbunu radi okoliša“ i „predviđanja apokalipse“. Usprotivio mu se Gail Whiteman, osnivač arktičkog Basecampa i direktor centra za održivost poslovanja Pentland na Sveučilištu Lancaster. On je objasnio albedo-efekt i zašto bi Arktik bez leda izazvao katastrofu za cijeli svijet.

Jednostavnim rječnikom, albedo-efekt rezultat je činjenice da svijetle površine odražavaju više topline nego tamne. Kada je temperatura Zemlje pala zbog položaja u orbiti oko Sunca i nagiba osi, ledene su plohe rasle. To je uzrokovalo reflektiranje više topline i širenje ledenih površina. Najvažniji projicirani utjecaj na albedo jest buduće globalno zagrijavanje. S iznimkom morskog leda Antarktika, koji se nedavno povećava za jedan posto godišnje, gotovo se sav led na planetu topi. Kako se bijele površine smanjuju na površini, to se manje energije odražava u svemir, a Zemlja će se zagrijati još više. Gubitak arktičkog leda posebno zabrinjava. Led nestaje prilično brzo; ne samo da se albedo smanjuje, već gubitak pokreće pozitivne povratne informacije. Izlaganjem površine oceana sunčevoj svjetlosti voda se zagrijava. To topi led odozdo, dok od čovjeka stvoren CO₂ u atmosferi zagrijava površinu. Vlažnost se također povećava; vodena je para moćan staklenički plin.

Forum dolazi nakon razdoblja od dvanaest mjeseci u kojem je zabilježena najtoplija godina svjetskih oceana, druga najtoplija godina za prosječne globalne temperature i požare od SAD-a do Amazonije i Australije. Ako to ne vide političari, itekako vide znanstvenici i građani.