Nikad više sredstava za kulturu

Povećanja proračuna, bolje upravljanje proračunskim sredstvima te reforme institucionalnog i normativnog okvira neki su od najvažnijih naglasaka Izvješća o radu Ministarstva kulture za 2019. predstavljena 17. siječnja na konferenciji za medije održanoj u Ministarstvu kulture na kojoj su sudjelovali ministrica Nina Obuljen Koržinek i državni tajnici Krešimir Partl i Ivica Poljičak.

Ministrica je istaknula kako se nastavlja sa zacrtanim u programu Vlade, kontinuiranim povećanjem proračuna za kulturu koji je u ovoj godini gotovo jedan posto. „Povećavaju se nacionalni izvori, a u velikoj mjeri rezultat tog povećavanja bolje je povlačenje europskih sredstava“, kazala je ministrica.

Na presici su sudjelovali ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i državni tajnici Krešimir Part i Ivica Poljičak

Iz Godišnjeg je izvješća vidljivo da je rebalansom državnoga proračuna u 2019. proračun Ministarstva kulture povećan na 1,345 milijuna kuna, što je za 7 % više u odnosu na 2018. Kad se promatra trogodišnje razdoblje od 2016. do 2019. proračun za kulturu porastao je za više od 400 milijuna kuna.

Kad je u pitanju financiranje, ministrica je naglasila da je sustav prijava na natječaje Ministarstva kulture podignut na višu razinu jer je u cijelosti digitaliziran. Ujedno je najavila da će se od sljedeće godine digitalno potpisivat i ugovori, kao i podnositi izvješća, čime će se u velikoj mjeri ubrzati postupci i smanjiti administracija.

Ministrica je kazala kako se nastavlja financiranje iz sredstava europskih fondova, završavaju projekti financirani u okviru natječaja Umjetnost i kultura za mlade; Umjetnost i kultura kultura 54+, koji su ostvarili dobre rezultate.

Ukupna financijska sredstva koja su do kraja 2019. osigurana u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014–2020. iznose 103 milijuna kuna, od čega je ukupno ugovoreno 85 milijuna kuna.

Također je rekla kako je u punoj realizaciji natječaj Kultura u centru, raspisan je poziv za Medije zajednice koji je trenutno u fazi vrednovanja, raspisan je i natječaj za provedbu strategije poticanja čitanja, a najavila je i drugu fazu natječaja Mediji zajednice.

U protekloj godini završeni su i baštinski projekti financirani iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija poput otvaranja novog muzeja u Virovitici (ukupna vrijednost projekta 81,5 milijuna kn), Interpretacijskog centra u Šibeniku (36,4 milijuna kn), Infocentra industrijske baštine – Holandska kuća u Sisku (29,2 milijuna kn), projekta Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika (33,7 milijuna kn), obnovljen je i revitaliziran Franjevački samostan u Vukovaru (15,7 milijuna kn) i projekt jedinstvene kulturne baštine na području Stona (61,7 milijuna kn). Zaživio je i novi sustav potpore izdavanju knjiga u okviru kojeg se vrednuju cjeloviti nakladnički portfelji za sljedeću godinu.

U izvješću je navedeno da je tijekom 2019. usvojen Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti, donesen je novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti te su usvojeni pravilnici u skladu sa zakonima o arhivima i muzejima.

Najavljeno je i upućivanje Nacrta zakona o elektroničkim medijima u javnu raspravu. Iz Kaznenog zakona u suradnji s Ministarstvom pravosuđa brisane su odredbe o sramoćenju sa svrhom unapređenja normativnog okvira u vezi sa slobodom izražavanja. Od 2020. Ministarstvo preuzima koordinaciju politika autorskih prava. U planu je upućivanje u proceduru Zakona o financiranju i kulturnim vijećima, izmjene i dopune Zakona o kazalištima i novog Zakona o umjetnicima i obavljanju umjetničke djelatnosti.

Predstavljeni su prioriteti hrvatskog predsjedanja koji uključuju upravljanje rizicima u području kulturne baštine, medijsku pismenost u digitalnom okruženju te mobilnost kao potencijal kulturnog i kreativnog sektora. U pregledu rada Ministarstva kulture istaknut je i kulturni program predsjedanja Vijećem EU osmišljen u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te sudjelovanje u pripremama za Rijeku – Europsku prijestolnicu kulture, kao i hrvatska predstavljanja u inozemstvu poput nastupa na 58. venecijanskom bijenalu, Praškom kvadrijenalu i program Hrvatsko-kineske godine kulture i turizma.