IZ OGRANAKA

Čakovec

– OMH u Čakovcu predstavio je 23. siječnja zbornik radova Skrb za duh nacije – prilozi za povijest nakladništva Matice hrvatske. Zbornik su uredili Damir Barbarić i akademik Stjepan Damjanović, koji su ga u Čakovcu i predstavili, dok je moderator bio Ivan Pranjić.

Damir Barbarić, Ivan Pranjić i Stjepan Damjanović

Zbornik sadrži dvanaest radova o Matičinu udjelu u oblikovanju hrvatske kulture, posebice u području književnosti, jezikoslovlja, povijesti, filozofije, glazbe i prijevodne literature, koji su izloženi na znanstvenome skupu Uloga Matičina nakladništva u oblikovanju hrvatskoga duhovno-kulturalnog identiteta (20. i 21. listopada 2017. u Palači Matice hrvatske u Zagrebu). O povijesti Matičina nakladništva pišu: Stjepan Damjanović, Stipe Botica, Ivo Pranjković, Josip Lisac, Lahorka Plejić Poje, Suzana Coha, Željko Holjevac, Stipe Kutleša, Jure Vujić, Stanislav Tuksar, Bojan Marotti te Damir Barbarić. (Anita Novak)

Gospić

– U suradnji s Narodnom knjižnicom u Otočcu OMH u Gospiću priredio je 21. siječnja izložbu fotografija Ane Lemić Sveci kroz godinu na oltarima crkava i kapela na Velebitu i Gospićko-senjskoj biskupiji. Prethodile su izložbe u Gospiću i Perušiću u adventsko vrijeme. U uvodnom izlaganju mons. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup u miru, objasnio je način ikonografskog prikazivanja svetaca kod Židova, katolika, pravoslavaca i protestanata. O izložbi je govorila autorica, kazavši da šezdesetak fotografija prikazuje oltarne slike i kipove svetaca poredanih po datumima u kalendaru, tako da izložba počinje sa sv. Antunom Opatom iz crkve sv. Nikole u Jablancu u Senjskom dekanatu, koji se slavi 17. siječnja, a završava s oltarom sv. Ivana apostola i evanđelista u kapeli u Kruškovači u Slunjskom dekanatu, koji se slavi 27. prosinca. Izložbu je otvorio dekan otočkog dekanata Tomislav Šporčić, a otvaranje je moderirala ravnateljica knjižnice Jadranka Prša. U glazbenom dijelu nastupio je prof. violine Tvrtko Barač. (Miroslav Zdunić)

Stolac

– OMH u Stocu predstavio je 15. siječnja u Matičinoj dvorani Jure Petričevića knjigu Mile Pešorde Sloboda, mir meju nami – Eurogledi. Riječ je o autorovim promišljanjima vezanima za život i sudbinu hrvatskoga naroda u suvremenosti pretočenima u tekstove objavljivane u tjedniku Hrvatsko slovo.

Predstavljanje knjige Sloboda, mir meju nami - Eurogledi

Uz svjedočanstvo o vremenu te poruci za buduće generacije, knjiga je vrijedna i po tome što sadrži Sarajevsku deklaraciju o hrvatskome jeziku iz 1971. Predstavljena je na simboličan datum, u povodu 28. obljetnice međunarodnog priznanja RH. Uz autora, o knjizi su govorili Mladen Bošković, predsjednik OMH u Stocu, Josip Jurčević, Stipe Kutleša, Boštjan Marko Turk te dramski umjetnik Boris Svrtan, koji je i vodio program. Bošković je istaknuo uzajamno zadovoljstvo suradnjom Pešorde i stolačkog OMH i općine Stolac. Ta suradnja okrunjena je izdavanjem ove knjige, 48. po redu u nakladi Ogranka. Stipe Kutleša istaknuo je značenje knjige u tome što razmatra teme koje se ne bave samo lokalnim i nacionalnim pitanjima već i općeljudskim. Predstavljanje su glazbenim umijećem obogatili sopranistica Sandra Bagarić te pijanist Darko Domitrović. (Slaven Botić)

Šibenik

– U dvorani Interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova Civitas Sacra predstavljena je 14. siječnja knjiga Kraljičin izbor Božene Volić, spisateljice iz Travnika (BiH). Taj povijesni roman izišao je 2019. u nakladi HKD Napredak, podružnica Travnik. Radnja je zasnovana na autoričinoj interpretaciji povijesno utvrđenih činjenica o posljednjoj bosanskoj kraljici Mari Tomašević. Vodeći nas kroz razdoblje nestanka Bosanskog Kraljevstva, od 1463. do posljednjih poznatih godina života kraljice Mare, literarno putovanje u 47 poglavlja odvija se od prijestolnih bosanskih gradova do Dubrovnika, Šibenika, Venecije, a uz nju je mnoštvo živopisnih likova, onih povijesno utvrđenih i onih iz autoričinog registra izmaštanih književnih biografija. O romanu su govorile Zdenka Bilušić, predsjednica OMH u Šibeniku i autorica.

(Zdenka Bilušić)

Zadar

– U dvorani OMH u Zadru 22. siječnja predstavljen je časopis Zadarska smotra br. 4, 2019. Posljednji broj 68. godišta časopisa predstavili su: Tonko Maroević, Mirko Jamnicki Dojmi, Josip Lisac, glavni i odgovorni urednik časopisa. Naglašeno je bogatstvo raznovrsnosti suradnika i tema kroz već prepoznatljivu strukturu: poezija, proza, obljetnice, studije, rasprave, eseji, prijevodi i memorabilije. Količinom objavljenih članaka ističe se rubrika Osvrta i prikaza, riznica stručnih pogleda i kritika na novoobjavljene knjige. Na kraju časopisa dana je Kronika događanja u Ogranku, koja ostaje trajni dokument kulturnog djelovanja. Zaključeno je kako Zadarska smotra, u kojoj, osim Zadra, prostor imaju i drugi krajevi Hrvatske, ali i izvan nje, ima važno mjesto u fundusu ovakvih časopisa koji s podnaslovima kulture, znanosti i umjetnosti preuzimaju odgovornu društvenu zadaću njihova trajnog njegovanja i razvoja.

(Anica Serdarević)