Klis – ključ Dalmacije

Drugo izdanje knjige Stjepana Krasića Kandijski rat i oslobođenje Klisa od Turaka godine 1648. predstavljeno je 3. siječnja u Galeriji fra Didaka Buntića u Čitluku. Knjigu su uz autora predstavili akademik fra Andrija Nikić, u ime nakladnika OMH u Čitluku njegov predsjednik Andrija Stojić i Jasna Ćorić, koja je na početku nazočne upoznala sa životopisom akademika Krasića. Stojić je naglasio kako Ogranak MH u Čitluku s ponosom surađuje sa znanstvenicima poput Stjepana Krasića.

Predstavljanje knjige priređeno je u sklopu manifestacije Božićni susret s Maticom u Brotnju

Na pisanje knjige o. Stjepana Krasića motivirao je rukopis pronađen u arhivu Kongregacije za širenje vjere u Rimu, koji su napisali sudionici bitke u Klisu neposredno nakon zauzimanja tvrđave, koja se dugo smatrala neosvojivom. O rukopisu sačuvanu u arhivu kao temelju za nastanak vrijedne knjige govorio je akademik fra Andrija Nikić rekavši: „Pronalazak izvješća iz Klisa bio je poticaj o. Stjepanu Krasiću da napiše knjigu. Objavljivanju izvješća prethodi iscrpna analiza događaja praćena citatima relevantne literature uz kritički osvrt.’’ Dodao je kako tekst izvješća zaslužuje objavljivanje u školskim knjigama kako bi učenici od početka školovanja učili o događajima u Klisu.

Više o pronalasku vrijednog rukopisa i nastanku knjige kazao je akademik o. Stjepan Krasić govoreći o Kandijskome ratu kao sukobu dviju velesila, o ulozi generala Leonarda Foscola, vrhovnoga vojnog zapovjednika mletačke vojske u Dalmaciji, te don Stjepana Sorića, morlačkog kapetana, i o doprinosu uskoka u borbama na području Dalmacije pa tako i u oslobađanju strateški važna Klisa, čija je tvrđava bila „ključ“ središnje Dalmacije. Oslobađanje Klisa akademik Krasić ocijenio je velikim uspjehom zbog njegova velikog vojnog, ali i psihološkog značaja jer je srušilo mit o turskoj nepobjedivosti; „Narod koji je do tada bio potlačen, koji ljudski govoreći nije očekivao oslobođenje, vidio je da Turci nisu nepobjedivi i da ne treba čekati da nas drugi dođu osloboditi, nego da i sami mogu nešto napraviti. Počelo je narodno pjesništvo u slavu tih junaka, tako da se potlačeni narod s ovim pobjedama pretvara u narod ratnika i narod pjesnika… Naša sudbina počela se mijenjati.“ Izdanje donosi i prilog o seobama hercegovačkog, osobito broćanskog stanovništva u Dalmaciju u 17. i 18. stoljeću. Glazbenim prinosima večer su obogatili učenici Osnovne glazbene škole Brotnjo.