Velikan hrvatskoga jezikoznanstva

U Križevcima su 25. studenoga održani 2. Dani Bulcsúa Lászlόa u organizaciji Hrvatskoga filološkog društva i OMH u Križevcima.

Nagradu za životno djelo primio je akademik Ranko Matasović / Snimio Zdenko Balog

Nakon pozdravnih riječi organizatora i Bojana Marottija, najtemeljitijeg poznavatelja opusa profesora Lászlόa, slijedila je dodjela nagrade Bulcsú Lászlό za filologiju, koju je ove godine za životno djelo dobio akademik Ranko Matasović. Povjerenstvo u sastavu: August Kovačec, Stjepan Damjanović, Stipe Botica, Dora Maček i Anita Skelin Horvat u svom su obrazloženju istaknuli da „djelatnost Ranka Matasovića kao indoeuropeista zadivljuje ne samo rezultatima znanstvenih istraživanja i plodnošću toga djelovanja već i priznanjima koje je za njih dobio i izvan Hrvatske. Posebno mjesto u njegovu opusu zauzima zanimanje za irski i velški jezik i književno stvaralaštvo na tim jezicima, što je rezultiralo i prevođenjem izabranih irskih i velških književnih djela. O širini rada akademika Matasovića najbolje govori broj njegovih objavljenih radova: petnaestak knjiga te preko 150 objavljenih znanstvenih i stručnih tekstova, pedesetak onih u tisku. Veliki dio i knjiga i radova objavljen je u uglednim izdavačkim kućama i časopisima izvan Hrvatske. Član je znatnog broja stručnih udruga kod kuće i u inozemstvu, a od 2004. sudjeluje i u projektu izrade indoeuropskoga etimološkog rječnika Sveučilišta u Leidenu.“

Slijedilo je kratko predstavljanje zbornika radova prikupljenih uz 1. Dane Bulcsúa Lászlόa. Zbornik sadržava tridesetak priloga podijeljenih u pet cjelina: prilozi Radoslava Katičića, Augusta Kovačeca, Marka Grčića i Bojana Marottija; Jezikoslovni ogledi s jedanaest radova; Humanistička informatika s četiri priloga, pa blok Doprinos hrvatskom prevodilaštvu s tri priloga. Zbornik završava Sjećanjima Profesorovih učenika, suradnika i prijatelja sa sedam priloga, koji pomažu da bolje shvatimo Lászlόa kao velikana hrvatskoga jezikoznanstva 20. stoljeća, kojega je Radoslav Katičić kao prvi dobitnik nagrade Bulcsú Lászlό spontano nazvao genijem.

Predavanje Zorka Šojata Što su nam namrli velikani hrvatskoga jezikoznanstva Radoslav Katičić i Bulcsú Lászlό proteklo je u zanimljivu prepričavanju doživljaja vezanih uz život i djelo profesora Lászlόa i Katičića i njihova doprinosa jezikoznanstvu.

Na skupu se govorilo o potrebi objavljivanja Lászlόovih prijevoda Shakespearovih soneta na kajkavski te prijevoda izabranih mađarskih, njemačkih, engleskih i ruskih pjesnika koji bi bili popraćeni s komentarima naših vrhunskih hungarologa, anglista, rusista i germanista. Potom se govorilo o potrebi trajnog smještaja goleme Lászlόove ostavštine o kojoj skrbi Bojan Marotti.

Ovaj osvrt želimo završiti izrazima zahvalnosti svima koji su sudjelovali u organiziranju prvih dvaju skupova te još u ime svih sudionika skupa iskazati poštovanje Renati Husinec, predsjednici OMH u Križevcima, koja nam je u organizaciji i prvih i drugih dana Bulcsúa Lászlόa pružila veliku logističku, ljudsku i stvarnu pomoć.