IZDVAJA Zvonko MAKOVIĆ

• PICASSO U PARIZU –

Pariški Muzej Picasso, uz stalni postav, organizira i izložbe kojima se nastoje rasvijetliti pojedini segmenti u tom kompleksnom, fascinantnom opusu. Picasso je više puta bio inicijator velikih prevrata u umjetnosti, ali se podjednako tako i uklapao u strategije koje su definirali drugi. Troje kustosa izložbe Picasso: Tableaux Magiques, koja traje u pariškome Muzeju Picasso, poduhvatilo se tako zadaće da rasvijetle nekoliko godina umjetnikova rada u kojima se javlja fenomen zagonetnog, podsvjesnog, magičnog.

Marilyn McCully, Michael Raeburn i Emilie Bouvard, izabrali su djela nastala od ljeta 1926. do proljeća 1930. i preuzeli naslov Picassova prijatelja Christiana Zervosa, koji je još 1938. te radove nazvao magičnima. Kustosi su ih nastojali vidjeti u kontekstu nadrealizma, ali i psihologije, pozivajući se na Junga i Freuda. Sve u svemu, relativno malo izlagana i citirana Picassova djela sabrana su na jednome mjestu, ukazujući na nikada dovršeno čitanje njegova opusa.

n RICHARD GERSTL U BEČU – Richard Gerstl (1883–1908) još do prije četvrt stoljeća bio je jedva poznat bečki slikar koji je stvarao u herojskom vremenu toga grada i te kulture. U Galeriji Belvedere bile su izložene dvije njegove slike, a suvremenici Klimt, Schiele, nešto kasnije i Kokoschka, smatrani su junacima vremena. Tek je izložba koju je 1994. priredio Klaus Albrecht Schröder u Kunstforumu, dakle u običnoj galeriji, ne u nacionalnome muzeju, pokazala koliki je taj tragični slikar bio potencijal i inovator. Gerstl je otvorio vrata budućnosti, a njegovi suvremenici Schiele i Kokoschka u najboljim su radovima tek dali naslutiti duh novoga vremena, oličen u ekspresionizmu.

Autoportret, 1905.

Gerstlova djela potom su ušla u ugledne zbirke, pa tako i u Leopold Museum. Gerstl je bio taj koji je razdrmao temelje koje je Klimt vješto cementirao, a Schiele i Kokoschka tek se javljali. Promijenio je kompas i nije se ugledao u lokalnu sredinu, nego su mu poticaji bili Munch i Van Gogh, iz čijih je djela iznikao i njemački ekspresionizam. Tragična Gerstlova ljubav također je bila faktor koji je utjecao na njegovo djelo. Zaljubio se u Schönbergovu suprugu Mathildu Zemlinsky, i ta je kratkotrajna veza – rezultirat će slikarevim suicidom – važna za slike nastale 1907. i 1908, u vrijeme punoga ekspresionističkoga zamaha. Autorica sadašnje izložbe Renate Wagner Gerstlovo je djelo htjela vidjeti u kontekstu. Takvo kontekstualiziranje već su koristili u Leopold Museumu i nije bilo najsretnije. Tako je dijelom i sada. Za Gerstla su zaista važni Van Gogh i Munch, ali njegovi utjecaji na umjetnike suvremene autore doimaju se nategnutima. Tim više što je Gerstl bio nepoznat i u vlastitoj sredini koja ga je donedavno ignorirala.

• JURAJ DOBROVIĆ U OSIJEKU –

Samo nekoliko dana nakon što su u zagrebačkoj galeriji Academia Moderna izloženi nepoznati radovi Jurja Dobrovića, u Osijeku je otvorena velika izložba istog umjetnika, ali s radovima koji su ga uzdigli na pijedestal jednoga od najvećih protagonista druge polovice prošlog stoljeća. Dobrović je, naime, Muzeju likovnih umjetnosti donirao pedesetak vrhunskih djela iz svih razdoblja, od početka 60-ih do 2009. Da bi se izložbom donacije što cjelovitije predstavio taj važan opus, išlo se u posudbu, pa je iz nekoliko drugih zbirki posuđeno dvadeset djela i na taj se način osječkoj publici ponudio obuhvatan pregled. Ovo nije prva umjetnikova donacija javnim zbirkama u Hrvatskoj. Štoviše, svoju lijepu i veliku rodnu kuću u središtu Jelse na Hvaru darovao je općini i u nju smjestio izbor svojih radova. Darovao je i drugima, tako Galeriji umjetnina u Splitu i Kabinetu grafike HAZU, a osječki je muzej pokazao gestu zahvale da se umjetniku i donatoru oduži izložbom koja će ga predstaviti na najbolji mogući način.